katastrofalni uslovi i malo nade u povratak normalnom životu

Bjekstvo u „selo vještica“

Stotine žena na sjeveru Gane žive u takozvanim „selima vještica“ – kampovima u koje su pobjegle nakon što su ih članovi njihovih porodica i lokalna zajednica optužili da se bave vračanjem

1902 pregleda 0 komentar(a)
Selo u Gani (ilustracija), Foto: Shutterstock
Selo u Gani (ilustracija), Foto: Shutterstock

Stotine žena žive u katastrofalnim uslovima, s malo nade da će se vratiti normalnom životu. Članovi njihovih porodica i susedi optužili su ih da su krive za pojavu raznih bolesti, za sušu ili požare. Proganjaju ih zato što su navodno proklele svoje komšije, a ponekad i samo zato što su se pojavile u noćnim morama drugih ljudi. Prošle godine je bijesna rulja linčovala na ulici jednu 90-godišnju ženu.

Nakon što su optužene za bavljenje vračanjem, one su, ponekad sa djecom, pobjegle od diskriminacije, prijetnji i fizičkog nasilja u tzv. „sela vještica“. Vlada Gane je još prije nekoliko godina najavila da namjerava da zatvori sve te „kampove za vještice“, ali to se do sada nije dogodilo.

„Rekao je da bi me trebalo zaklati“

„Sam Bog me spasao, skoro su me ubili. Došli su naoružani i prijetili su da će me ubiti. Onda su me odvukli iz našeg sela, a jedan od njih je izvukao nož. Rekao je da bi me trebalo zaklati. Tako sam došla ovamo“, priča Kologo Tingana, jedna od žena koje su žrtve progona navodnih vještica.

Tingana ima 71. godinu i od 2016. živi u selu Gambaga, na sjeveru Gane. Gambaga je poznata kao „selo vještica“, u stvari svojevrsni geto za izopštene žene. Tamo u ovom trenutku živi 87 žena, krajem oktobra stigle su još tri nove žrtve.

Neke od njih pričaju da su ih optužili iz ljubomore, na primjer zato što su bile uspješne u svom poslu. Kologo Tingana kaže da je optužena za vračanje zato što njene mušterije nisu mogle da joj plate za voće i povrće koje je prodavala. Pa su onda, kaže, rekli da je ona vještica, da ne bi morali da plate račun: „Nesrećna sam i plakala sam kad sam čula da su ubili tu stariju ženu. Pa to su zlikovci, ti koji su to uradili, zar ne? Vlada mora nešto da učini ili će nas oni sve pobiti!“

Samson Lar radi na tome da žene napuste „selo vještica“. Njegova hrišćanska humanitarna organizacija „Presby Go Home Project“ pokušava da im pomogne, ali teško je organizovati čak i bezbjedan smještaj. Često se radi o starijim ženama, koje su prinuđene da spavaju u zemunicama. Nemaju krevete. Spavaju na strunjačama koje su položene na zemlju.

Samson Lar kaže da većina žena želi da se vrati svojim kućama, ali za njih uglavnom to više nije bezbjedno: „Žene žive u siromaštvu. Trenutno nemamo ni dovoljno namirnica za njih. Generalno imamo veliki problem sa snabdijevanjem hranom. Evo baš juče je u kamp stigla jedna nova žena. Kaže da ju je sveštenik optužio za vračanje. To je varvarski!“

Vlada je „užasnuta“

Pandemija korone – to je samo još jedna stvar za koju se optužuje te žene, da su one krive za bolest i smrt. Vlada Gane zna kolike su razmjere praznovjerja u zemlji i još prije nekoliko godina najavila je da će zatvoriti „sela za vještice“. Tadašnja ministarka za ravnopravnost polova, djecu i socijalnu zaštitu Otiko Đaba 2018. je izjavila:

„Užasni su i šokantni izvještaji o navodnim vješticama koje izopštavaju. Ministarstvo će zatvoriti sve te kampove. Posjetili smo kamp u Gambagi i naš cilj je da te žene reintegrišemo uz pomoć treninga i razgovora između predstavnika lokalnih zajednica i navodnih vještica. Ali neke od njih ne žele nazad jer se boje da će, čim se dogodi nešto loše, njih prve optužiti za to.“

U Gani postoje šest „vještičijih sela“ za koje se zna, a u udaljenim, ruralnim krajevima navodno postoje i još neka. U nekim regionima Gane ljudi vjeruju da vještice postoje, a takva „sela za vještice postoje već vjekovima, kaže Lamnatu Adam iz organizacije „Songtaba“ koja pomaže ženama.

„Religiozne vođe ne pomažu u rješavanju problema, upravo suprotno. Imamo crkve koje praktikuju egzorcizam, koje govore o vračanju kad je neko uspješan. Problem je u praznoverju, a optužene žene nemaju nikakvu zaštitu, jer čak i policajci vjeruju u to“, kaže Lamnatu Adam i naglašava da je osnovni problem to što u Gani ne poštuju ženska prava.

Žene bez prava

„Po pravilu se optužuju žene. Mnogi smatraju da one nemaju nikakva prava, da s njima može da se radi šta se hoće, a da za to ne mora niko da odgovara. Ironija je to da kad se vjeruje da neki muškarac ima nekakve spiritualne sposobnosti, onda se smatra da ih on koristi kako bi zaštitio porodicu i svoju okolinu. A ako se radi o ženi, onda je uvreženo praznovjerje da ona tu snagu koristi da bi nekome naudila.“

Ipak, aktivistkinja za ženska prava Lamnatu Adam uočava i pozitivan razvoj: sve manje žena živi u „kampovima za vještice“. Nekada su u njima živjele hiljade žena, a danas oko 300.