"imunizacija štiti makar od teških oblika bolesti"

Ima još puno slova do omege

Naučnici širom svijeta pokušavaju da odgovore na ključna pitanja o novom soju koronavirusa i da utvrde njegovo porijeklo dok početni podaci ukazuju da se širi znatno brže od delte

7757 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Omikron se predstavio svijetu 4. novembra, kada je u Pretoriji u Južnoj Africi, Alisija Vermulen u lanset laboratoriji pregledala rezultate dnevnih rutinskih testova i naišla na neobičan rezultat. PCR test, koji reaguje na tri pokazatelja genoma koronavirusa, u jednom uzorku pokazao je samo dva.

Njemački “Špigl” piše da je mlada istraživačica odmah znala da nešto nije u redu i obavijestila nadležne. Sljedećeg dana, još jedan uzorak je dao takav neobičan rezultat, nakon čega je ih svakog dana bilo sve više. Vermulenova i šefovi laboratorije su oglasili uzbunu.

Mada je mnogo toga vezano za omikron i dalje nepoznato, ono što je sigurno jeste da je omikron stigao na svaki kontinent izuzev Antarktika, i munjevitom brzinom se širi planetom.

U izjavama za njemački list istraživači su kazali da će neka od pitanja poput onih da li vakcine djeluju na novi soj virusa i da li je opasniji ili možda blaži od prethodnika biti bez preciznog odgovora još neko vrijeme.

”Još uvijek je rano”, kazao je za “Špigl” Volfgang Prajser, njemački virolog sa Stalenboš univerziteta blizu Kejptauna. “Još nemamo kulturu virusa”, kazao je on.

Mada zvaničnih podataka još nema, statistika neumoljivo pokazuje da se omirkon brzo proširio Južnom Afrikom, što je uznemirilo istraživače širom svijeta. U toj zemlji je 1. decembra zabilježen 8 561 slučaj što je više nego duplo u odnosu na svega nedjelju dana ranije kada su zabilježena 3 402 slučaja. Sredinom novembra u Južnoj Africi je bilo aktivno svega nekoliko stotina slučajeva.

Tom Vensilers, evolucioni biolog sa katoličkog univerziteta u Luvenu u Belgiji, procjenjuje da omikron može zaraziti od tri do šest puta više ljudi od delta soja, tokom istog vremenskog perioda. “To je ogromna prednost za virus - ali ne i za nas”, kazao je on za žurnal “Nejčr”.

Postoje tri teorije o porijeklu omikron soja koji sada cirkuliše planetom i izaziva nova zaključavanja i putna ograničenja. Ona su zasnovana na otkriću da ovaj soj nije direktni potomak delte, alfe i drugih sojeva.

Na osnovu genetičkog sadržaja jasno je da porijeko omikrona datira još od proljeća 2020. “Bio je tu već neko vrijeme, neotkriven”, kazao je za “Špigl” južnoafrički biolog Aleks Sigal.

Jedna od mogućnosti je da je virus zarazio neku životinju i mutirao prije nego što je ponovo napravio skok na ljude. Ili se pojavio u zemlji sa krajnje izolovanom populacijom.

Ugledna njemačka virološkinja Sandra Kisek iz Frankfurta kazala je za “Špigl” da ona smatra da je soj nastao u “regionu gdje se sekvenciranje genoma ne radi često i da jednostavno nije identifikovan”. Ta ideja objašnjava veliki broj mutacija. “Nešto poput ovoga se ne formira u roku od nekoliko dana, za to je potrebno vrijeme”, kazala je ona.

Sigal međutim ima drugačiju teoriju o evoluciji omikrona. “Virus je živio u jednoj osobi sve ovo vrijeme”, smatra on “i nastavio je da se razvija dok nije stekao dovoljno kritične mase ili mutacija da zarazi druge ljude”. Onda je izbio.

U studiji objavljenoj tokom ljeta u Britanskom medicinskom žurnalu, Sigal i njegov kolega Tulio de Oliveira predočili su koliko jeziva viralna evolucija može da bude unutar ljudskog domaćina. Jedna 36-godišnja žena nosila je koronavirus punih 216 dana. Njeno tijelo nije moglo da ga porazi jer joj je imunološki sistem bio oslabljen usljed loše liječene infekcije HIV-om.

Tijela osoba sa ugroženim imunološkim sistemom mogu da djeluju kao plodno tlo za mutiranje virusa - i to se ne odnosi samo na HIV pozitivne pacijente, već i na osobe sa transplantiranim organima i druge pacijente čija je tjelesna odbrana oslabljena ljekovima. Ovaj fenomen je više puta dokumentovan u studijama, navodi “Špigl”.

”Imuni sistem se i dalje donekle bori”, objašnjava Sigal, “ali ne dovoljno snažno da se oslobodi virusa”. Međutim dovoljno je jako da izvrši pritisak na virus. Domaćin zapravo uljezu pokazuje svoje oružje, ali ga ne upotrebljava. To omogućava patogenu da sazna više o imunološkoj reakciji i da se prilagodi.

Ukoliko to potraje mjesecima ili čak i godinu dana, virus može da stekne korisne mutacije, da se opremi za borbu protiv odbrane ljudskog imunološkog sistema. Svaki put kada su istraživači uzeli uzorke od HIV pacijenata, ispostavilo se da koronavirus ima nove mutacije. Među njima su i ove koje se sada nalaze u omikronu.

Prajser, njemački virolog u Kejptaunu, podržava Sigalovu teoriju, navodeći sličan slučaj. On je prijavio da je do prošle nedjelje, žena zaražena HIV-om u Staleboš univerzitetskoj bolnici bila zaražena koronavirusom “najmanje od početka ove godine - u kontinuitetu”.

Prajser kaže da su istraživači primijetili da “loše liječeni ili neliječeni HIV pozitivni pacijenti ostaju zaraženi i zarazni mjesecima”.

Na pitanje koliko mutirani soj, koji se razvio unutar osobe sa kompromitovanim imunološkim sistemom može biti opasan, Sigal odgovara da je moguće da probija zaštitu stečenu vakcinacijom. Međutim, poput većina istraživača sa kojima je “Špigl” razgovarao i on vjeruje da imunizacija štiti makar od teških oblika bolesti. “Možda omikron ne izaziva teže oblike bolesti”, kazao je on. On kaže da virus koji mjesecima opstaje unutar osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom ne može biti veoma patogen. “To nema smisla sa viralne tačke gledišta. Usmrtio bi i domaćina”, kazao je Sigal.

Ova teorija izazvala je veliku debatu nakon što je Anželik Kutzi, predsjedavajuća Južnoafričkog medicinskog udruženja, prošlog vikenda kazala da je omikron u toj zemlji izazivao primarno blaže slučajeve bolesti.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije takođe je saopšteno da od novog soja do sada zvanično nijesu zabilježeni smrtni ishodi.

Eksperti tvrde da bi to moglo biti rezultat činjenice da nije dovoljno vremena prošlo od kako je omikron počeo da se širi u većim razmjerima. Obično je potrebno da protekne nekoliko nedjelja da SARS-CoV-2 sojevi pogode ljude toliko ozbiljno da je potrebna hospitalizacija. Pored toga, novi soj pogađa mnogo mlađu populaciju u Južnoj Africi nego u Evropi, a teži oblici bolesti su rjeđi kod mladih osoba.

Nezavisno od toga koliko se na kraju ispostavi da je omikron opasan “mislim da ćemo morati da naučimo grčki alfabet do kraja, a ima još puno do omege”, kazao je Volker Til, njemački virolog sa Univerziteta u Bernu.