Kada se smrtonosni koronavirus obrušio na svijet, debata oko njegovog porijekla je praktično zabranjena, a eksperti koji su dovodili u pitanje metode korištene u borbi protiv virusa su odbacivani kao korporativni plaćenici, ili čak otpuštani, piše portal “Politiko” u članku u kojem opisuje kako javna i naučna debata o kovidu često prerasta u lične napade i apsolutizam.
Autorka članka, Sara Viton, podsjeća kako su kompanije društvenih medija brisale legitimnu diskusiju o mjerama javnog zdravlja, dok su istraživači, navikli da debate vode u žurnalima i na konferencijama, gledali kako njihove ideje i reputacije razapinju na Tviteru.
U nekoj drugoj eri, sve ideje za suprotstavljanje misterioznom virusu, koji se konstantno mijenja, možda bi bile razmatrane. Umjesto toga naučni mejnstrim je pokušao da u debati o javnom zdravlju primijeni teško naučene lekcije iz borbi protiv duvanske i naftne industrije.
Posljedica toga, prema mišljenju pojedinih eksperata koji su govorili za briselski portal, jesu gušenje naučne debate što rizikuje da ugrozi - umjesto da omogući - napredak, i širenje polarizovane političke klime na oblast javnog zdravlja.
”Jedna od stvari koje mi se nijesu dopadale je kada su ljudi vikali jedni na druge zbog maski za lice ili kapljičnih čestica; ili oko toga da li imunitet opada, ili ne; ili oko toga treba li da vakcinišemo djecu”, kazala je za “Politiko” Fiona Foks, direktorka Naučnog medijskog centra u Britaniji, koji pomaže novinarima da stupe u kontakt sa kredibilnim ekspertima.
”Zašto vičete jedni na druge?”, kazala je ona. “Ne znamo. Ne možemo znati”.
Ofanziva je uglavnom bila dobronamjerna - kao reakcija na to kako je naglašavanje naučne neizvjesnosti usporilo borbu protiv kancerogenih cigareta, odložilo akciju protiv klimatskih promjena i podrilo napore za vakcinaciju djece protiv lako sprečivih bolesti kao što su male boginje.
Međutim, za razliku od tih tema, koje su decenijama istraživane i oko kojih je postignut naučni konsenzus, i dalje ima puno toga nepoznatog o virusu koji se pojavio prije dvije godine. Ipak, uprkos toj neizvjenosti - a često i upravo zbog te neizvjesnosti - pojedine studije, teorije i preporuke su smatrane previše opasnim da bi se o njima uopšte razgovaralo.
Kada su u pitanju “otvorena politička pitanja” poput potrebe za zaključavanjima ili teorije da je virus procurio iz laboratorije u Kini, “veliki broj naučnika je želio da se povuče iz toga”, kazala je Foksova.
Naučni medijski centar je organizovao preko 200 predavanja za novinare o kovidu-19, ali nijedan od njih nije bio o debati u vezi sa tim da je virus procurio iz laboratorije. “Naučnici prosto ne žele da se upliću u to zbog reakcije koja slijedi”, kazala je Foksova.
”Novi trgovci sumnjom”
Kao primjer kako politika može predloženi lijek pretvoriti u otrovno trvenje autorka članka navodi Deklaraciju iz Grejt Baringtona. Trojica uglednih eksperata za infektivne bolesti pozvali su u Deklaraciji protiv velikih zaključavanja. Umjesto toga, tvrdili su oni, samo stariji i bolesni treba da se izoluju.
Trenutak u kojem je Deklaracija objavljena, svega nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora u SAD - aktivirao je toliko uzbuna koje su nadjačale argumentaciju eksperata.
Neka od njihovih obrazloženja za takav predlog zvučala su kao da dolaze sa političke ljevice: siromašni ljudi ostaju bez posla tokom zaključavanja, dok oni koji rade u administraciji mogu slobodno da obavljaju posao onlajn i naručuju dostavu hrane. Poremećaji u školstvu i u drugim zdravstvenim programima poput vakcinacije djece, takođe će nesrazmjerno pogoditi siromašne.
Međutim, autori su odmah svrstani u isti red sa negatorima klimatskih promjena.
Objavljena svega nekoliko nedjelja uoči predsjedničkih izbora u SAD, Deklaracija je odmah postala dio žestoke političke debate. Očekivano, tadašnjem predsjedniku Donaldu Trampu se dopala, a čak je i pozvao autore u Bijelu kuću. Sa druge strane, kritičari su eksperte odmah okarakterisali kao pione bogatih manipulatora koji stavljaju ekonomiju ispred ljudskih života.
Mada su autori, predavači sa Stenforda, Harvarda i Oksforda, kazali da američka politika i novac nijesu motivi za objavljivanje Deklaracije, u septembru je BMJ - medicinski žurnal - pozvao na borbu protiv “novih trgovaca sumnjom”, podsjećajući na knjigu iz 2010. godine koja opisuje kako kompanije fosilnih goriva i duvanska industrija podržavaju pojedine naučnike i organizacije kako bi sakrili rizike od klimatskih promjena i cigareta.
U pismu su preporučene metode kako bi se obični ljudi unaprijed upozorili da ih možda obmanjuju interesne grupe.
Ugledni autori Deklaracije iz Grejt Baringtona su željeli da stvore prostor za diskusiju i znali su da mogu izdržati povratni udar ne rizikujući svoje pozicije. “Politiko” ističe da drugi nijesu bili te sreće i navodi primjer Sema Brokena, predavača o zdravstvenim naukama u Belgiji, koji još traži posao osam mjeseci nakon što je smijenjen sa PXL Univerziteta primijenjenih nauka u flamanskom gradu Haseltu.
Broken, koji je proučavao epidemije zika i denga groznice, takođe je bio skeptičan po pitanju zaključavanja. U ljeto 2020, on je u otvorenom pismu jednom belgijskom medicinskom listu tvrdio da samo oni najranjivi na kovid-19, stariji i osobe sa kompromitovanim imunim sistemom, treba da se izoluju. Više od 1400 drugih naučnika je potpisalo njegov poziv na takozvano “otključavanje”.
Međutim, Broken je zapravo zbog stavova o vakcinama postao autsajder. U februaru 2021. on je u jednom televizijskom nastupu trvdio da samo osobe starije od 60 godina treba da se vakcinišu. Za mlađe ljudi, koji su izložene manjem riziku od teškog obolijevanja, korist od vakcinacije je mala, tvrdio je on - što je stav koji je i tada i danas u suprotnosti sa širim naučnim konsenzusom.
Takođe je tvrdio da je korist za društvo od vakcinacije mladih odraslih osoba ograničena, jer nema garancija da će vakcine spriječiti da neko prenese koronavirus.
Nakon tog pojavljivanja, Broken je u belgijskim medijima i od strane kolega okarakterisan kao antivakser. Uprkos tome što se kasnije ispostavilo da su njegove tvrdnje o transmisiji virusa tačne, jedan ugledni profesor je kazao da on nije trebalo da dobije isti prostor kao ozbiljni naučnici. Otpušten je šest nedjelja nakon toga. Univerzitet je saopštio da njegova smjena “nije u vezi” sa televizijskim nastupom, koji je unaprijed odobren, ali nijesu isključili da su njegove izjave uticale na smjenu.
Broken, 46, kaže da su mu šanse da se zaposli u struci male. “Nezvanično, kažu mi “mislimo da imate dobar pogled na situaciju. Željeli bismo da vas zaposlimo”, kazao je on. “Međutim zvanično, prosto se ne usuđuju da to učine u ovom trenutku”. On se prošlog mjeseca preselio u Indiju.
Društvene mreže kao moderatori
Budući da se toliko debate odvija na internetu, kompanije društvenih medija poput Fejsbuka i Tvitera su se postavile kao moderatori - i u tom procesu one su počele da proglašavaju pobjednike i poražene u živim naučnim debatama.
Pošto su prihvatile odgovornost da sklanjaju opasni sadržaj sa svojih platformi, tehnološke kompanije su počele da skidaju antivakserske postove da bi onda krenule u suzbijanje i druge vrste potencijalnih dezinformacija o pandemiji.
Međutim pošto naučni konsenzus nije čvrst - a dešavalo se da u jednom trenutku skrene sa jedne na drugu stranu - tehnološke kompanije su znale da pogriješe.
”Politiko” podsjeća da je Fejsbuk u jednom ternutku zabranio postove u kojima se tvrdi da je koronavirus proizveo čovjek, da bi u maju 2021. promijenio tu odluku.
Jutjub je bio naročito agresivan kada je u pitanju povlačenje govora koji dovodi u pitanje razne prevencione mjere. Na primjer, kompanija je u martu 2020. skinula intervju sa Džonom Ioanidisom - ljekarom sa Stanforda koji je poznat po kritikovanju loših naučnih stavova - u kojem je on doveo u pitanje kvalitet podataka o stopi smrtnosti od kovida-19 i pozvao na fokusiraniji odgovor na pandemiju.
Nauka nikada nije bila odsječena od politike i pritisaka, navodi se u članku i dodaje da su naučnici kažnjavani zbog suprotstavljanja konvencionalnim stavovima još od Galilea.
Na svakog Ignaza Semelvajsa - ljekara iz 19. vijeka koji je otpušten iz bolnice u Beču jer je insistirao na tvrdnji da manje ljudi umire u bolnici ukoliko ljekari peru ruke - postoji bezbroj neznalica i nekompetentnih naučnika sa “Galileo kompleksom” čiji kontraški stavovi nemaju osnovno utemeljenje.
Međutim, nauka nije samo skup ideja - ona je proizvod argumenata i kontraargumenata.
Aktuelna pandemija nosi dodatne tenzije: instrukcije koje se odnose na javno zdravlje daju najbolje rezultate kada su jasne i kada nijesu naredbodavne, međutim naše poznavanje koronavirusa se brzo razvija i ima još puno toga što ne znamo. Dešavali su se preokreti u konvencionalnoj mudrosti - sjetite se da se u početku očekivalo da dezinfikujemo namirnice.
Uzmite na primjer teoriju da je koronavirus slučajno procurio iz jedne laboratorije u Kini. U februaru 2020, usljed rasta antiazijskog nasilja i antikineske retorike od strane Trampa, oko dvadesetak eksperata za javno zdravlje iz devet država u pismu za “Lanset” osudilo je “teorije zavjere koje sugerišu da kovid-19 nije prirodnog porijekla”. Oni su intervenisali “u znak silidarnosti sa naučnicima i medicinskim profesionalcima u Kini”.
Godinu kasnije, nakon što je administracija Džoa Bajdena otvoreno razmotrila tu hipotezu, Kina se ponovo suočava sa kritikama da je opstruirala istražitelje koji pokušavaju da utvrde što se dogodilo. Dostupni dokazi i dalje ukazuju da je virus potekao iz divljine, ali ideja o mogućem curenju više nije tabu.
Sve veći jaz između tabora
Bitke na društvenim mrežama oko efikasnosti zdravstvenih mjera su podsjetnik da nauka nije imuna na političku polarizaciju.
Kritičari Deklaracije iz Grejt Baringtona su možda pokušali da marginalizuju njene autore, a zapravo su ih pretvorili u heroje drugog tabora.
Sa novim talasima i novim dokazi o efikasnosti mjera, jaz između dvije strane postaje sve veći, a nova dešavanja se interpretiraju kao potvrda postojećih stavova.
”Ljudi neovisno od dokaza ne mijenjaju stavove”, kazala je Kristina Pagel, profesorka operativnog istraživanja na Oksfordu, koja je potpisala Džon Snou kritiku Deklaracije iz Grejt Baringtona. “Ljudi sa obje strane biraju samo one dokaze koji podržavaju njihove odluke”, ističe ona.
Uzmite na primjer zaključavanja. Budući da broj zaraženih ponovo raste, većina eksperata vjeruje da je vrijeme da se primijene stare lekcije: nefarmaceutske intervencije - što ranije primijenjene to bolje - nijesu ključ samo za očuvanje zdravstvenog sistema već za sprečavanje masovnog umiranja. Oni ukazuju na loša predviđanja o kolektivnom imunitetu, sve većem broju mladih ljudi u bolnicama i modelima koji pokazuju da bi, na primjer, u Britaniji bilo spaseno 20 000 ljudi da je prvo zaključavanje uvedeno nedjelju dana ranije.
Zagovornici Deklaracije iz Grejt Baringtona izvlače drugačije lekcije iz rasta broja zaraženih. Za njih, to je dokaz da su sve mjere besmislene - osim ukoliko nećemo da zauvijek držimo socijalnu distancu, bolje je pustiti virus da ide svojim tokom a da pritom učinimo ono što je u našoj moći da zaštitimo najranjivije.
Teško da će podjele nestati vremenom, kazao je za “Politiko” Vinaj Prasad, onkolog i ekspert za javno zdravlje sa Univerziteta u Kaliforniji, koji je nedavno izazvao brojne kritike jer je pozvao na veću debatu o rizicima vakcina.
On predviđa da će tokom narednih 15 godina “postojati dvije vrste literature”, jedna koja tvrdi da su zaključavanja djelovala i da treba da budu uvedena ranije, i druga koja ih proglašava katastrofom. “Brinem sa da će se nauka podijeliti. Bukvalno pocijepati na dva dijela”, zaključuje Prasad.
“Nacistički doktori”
Otpor prema kovid nauci nije ograničen samo na jednu stranu. Mejnstrim naučnici koji zagovaraju stroga zaključavanja ili agresivnu kampanju vakcinacije primaju prijetnje smrću i porede ih sa nacistima.
”Moj kolega je bio pod policijskom zaštitom jer je promovisao upotrebu maski: To nije razumno”, kazao je za “Politiko” Gevin Jamej, direktor Centra za uticaj politika na globalno zdravlje na Djuk univerzitetu, jedan od potpisnika Džon Snou memoranduma, čiji je cilj opovrgavanje Deklaracije iz Grejt Baringtona.
Jamej kaže da je pokušavao da učestvuje u iskrenoj debati - a čak je predočio prednosti imunizacije u podkastu koji je skpetičan prema vakcinama - ali su ga poredili sa Jozefom Mengeleom. U Švedskoj - gdje su vlada i establišment prihvatili opušteniji pristup - suprotstavljanje tom libertarijanskom konsenzusu može biti rizično.
Javni pozivi za uvođenje strožih mjera “drastično su uticali na moju karijeru”, kazala je za briselski portal Nele Bruselaers, epidemiološkinja sa prestižnog švedskog Karolinska instituta. Kritike kolega naučnika su bile toliko loše da se ona preselila u rodnu Belgiju. Sada većinu vremena provodi na Univerzitetu u Antverpu.
Naučni mejnstrim je tokom pandemije pokušao da u debati o javnom zdravlju primijeni teško naučene lekcije iz borbi protiv duvanske i naftne industrije, kada je naglašavanje naučne neizvjesnosti usporilo borbu protiv kancerogenih cigareta i odložilo akciju protiv klimatskih promjena.
Bonus video:
