Američki raj za izbjeglice

Avganistanci koji su pobjegli od talibana dom su pronašli u Bouling Grinu, gradu koji već četiri decenije prima izbjeglice

8739 pregleda 2 komentar(a)
Šafikula Habibi sa djecom u parku u Bouling Grinu, Foto: Rojters
Šafikula Habibi sa djecom u parku u Bouling Grinu, Foto: Rojters

Nakon iscrpljujućeg putovanja od Kabula do Katara, evropskih gradova i američkih baza, avganistanske porodice koje su pobjegle od talibana smjestile su se u malom gradu u Kentakiju.

Grad Bouling Grin dočekuje talase izbjeglica više od četiri decenije, počev od Kambodžanaca 1980-ih, zatim Bosanaca 1990-ih, Iračana, Burmanaca, Ruanđana i drugih, koji su pomogli da ovaj grad od 72000 stanovnika postane raznovrsno i ekonomski napredno mjesto.

Vazir Kan Zadran je bio plemenski lider koji se prije 20 godina borio protiv Hakani mreže, snažne talibanske frakcije. Mada je u skorije vrijeme radio za jednu NVO, znao je da će talibani krenuti na njega.

Kentucky
foto: REUTERS

U razgovoru za Rojters Zadran je kazao da su ga Amerikanci spasili kada su ga u avgustu pokupili činok helikopterom i sa porodicom prebacili na aerodrom u Kabulu. Nakon što su kratko vrijeme proveli u vojnoj bazi u Novom Meksiku, stigli su u Bouling Grin i shvatili da su dobili novi američki život.

”Toliko smo sretni u Boulin Grinu”, kazao je ovaj 41-godišnjak koji je uz pomoć lokalne agencije za raseljena lica dobio udobnu kuću i nastavio školovanje djece. “Takođe lokalna zajednica nam pomaže i predstavlja nam ovdašnju kulturu”, kazao je Zadran.

Njegovo šestoro djece uče pjesme na engleskom, šalju pisma Djedu Mrazu, idu u biblioteku.

Kentucky
foto: REUTERS

Nakon rasta antiimigracionog raspoloženja tokom Trampove administracije, vlada SAD sada sprovodi najveću evakuaciju izbjeglica od Vijetnama. Od skoro 75 000 avganistanskih izbjeglica koje bi trebalo da se nastane u Americi, Bouling Grin će tokom fiskalne 2022. primiti 350 Avganistanaca.

U Boling Grinu, poljoprivrednom i proizvodnom centru najpoznatijem po fabrici u kojoj se sastavljaju sportski automobili “korveta”, ima dosta radnih mjesta za nove stanovnike. Bosanci, kojih sada u ovom gradu ima oko 10 000 i koji su vlasnici nekoliko kompanija, tvrde da će biti posla za Avganistance kada im stignu radne dozvole.

”Ovdje sam stigao 2000. godine sa par kofera, suprugom i dvoje malo djece”, kazao je Tahir Zukić, iz Srebrenice, koji je sada vlasnik kompanije Taz traking, koja zapošljava 100 ljudi i ima 140 kamiona. “Ovo je apsolutno nevjerovatno mjesto, sa dosta prilika i možete da radite ono što volite”.

Za one koji nijesu radili sa Amerikancima u Avganistanu, učenje jezika može biti najteži dio prilagođavanja na novi dom, kazao je Zukić za Rojters. Međutim, oni moraju da nauče i kako Amerika funkcioniše, kako da voze, da nabave kreditnu karticu. I šta da rade kada se približava tornado.

Tornado koji se ranije ovog mjeseca obrušio na Kentaki uzdrmao je osjećaj bezbjednosti Avganistanaca. Probudile su ih sirene koje su ih podsjetile na Kabul, a kasnije šokirali prizori polomljenog drveća, uništenih kuća i žrtava u jednoj četvrti gdje žive brojne izbjeglice.

”Nikada nijesmo vidjeli takvu oluju u Avganistanu, osjećali smo se kao da smo ponovo u ratu”, kazao je Zadran. “Ali bog nas je spasio”.

Firas Madžid je stigao u Bouling Grin iz Bagdada preko Bruklina 2016. godine. Ovaj Iračanin je došao u posjetu prijatelju i odlučio da je to “njegovo mjesto”. Pošto je u početku radio kao zavarivač, sada je suvlasnik radnje u kojoj se prodaje hrana sa Bliskog istoka i iz Evrope.

”Kvalitet života je bolji nego u velikim gradovima”, kazao je Madžid, koji cijeni prostrane farme oko Bouling Grina, snažno tržište rada, niske kirije i dobru medicinsku njegu.

Madžid je za britansku agenciju kazao da će Avganistanci dobiti veliku podršku jer su svi vidjeli prizore haotične evakuacije iz Kabula. Iračani ih mogu puno toga naučiti, uključujući i to kako da dobiju vozačku dozvolu.

Bouling Grin je takođe mjesto koje omogućava izbjeglicama da zadrže svoj identitet, a da pritom postanu Amerikanci - nudeći društveno konzervativno okruženje za odgoj porodice i praktikovanje religija.

U baptističkoj crkvi Forest park, izbjeglice iz Konga su udahnule novi život zajednici. Vjerske službe i Biblija se prevode na svahili.

Kentucky
foto: REUTERS

”Sviđa nam se njihovo gospel pjevanje”, kazao je crkveni lider Majk Givens i dodao da crkva prevodi pjesme kako bi svi čuli poruku. “Naša zajednica se promijenila stoga ukoliko ne bismo prihvatili i privlačili imigrantsku populaciju, naša crkva ne bi preživjela”, kazao je Givens.

Bonus video: