KAKO BI SE ALIJANSA ANGAŽOVALA U SLUČAJU NAPADA NA UKRAJINU

NATO-u sporedna uloga, najteže odluke bi pale na EU

U slučaju da Rusija izvrši invaziju, zapadni vojni savez bi pomogao Ukrajini, ali nije ugovorom obavezan da je brani

12680 pregleda 6 komentar(a)
NATO već intenzivira strategiju koju primjenjuje od aneksije Krima, Foto: INTS KALNINS
NATO već intenzivira strategiju koju primjenjuje od aneksije Krima, Foto: INTS KALNINS

NATO bi vjerovatno pojačao prisustvo trupa na Crnom moru i u Baltiku, istovremeno odbijajući sajber napade ako bi Rusija napala Ukrajinu, kažu diplomate i bivši zvaničnici.

Međutim, budući da zapadni vojni savez nema nikakvu ugovornu obavezu da brani Ukrajinu, koja nije njegova članica, neke od najtežih odluka mogle bi pasti na teret Evropske unije, piše agencija Rojters.

One uključuju to kako pogoditi Moskvu novim sankcijama, posljedice bilo kakve nestašice ruskog prirodnog gasa u Evropi i prihvat izbjeglica.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je prošle nedjelje da je diplomatija oko pravno obavezujućih bezbjednosnih zahtjeva dospjela u ćorsokak. Izaslanici i eksperti su podijeljeni oko toga da li će Rusija napasti Ukrajinu.

Rojters piše da NATO već intenzivira strategiju koju primjenjuje otkad je Rusija pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim 2014, sa više odbrambenog vojnog planiranja, modernizacijom sredstava odvraćanja, podržavanjem Ukrajine timovima za sajber ratovanje i traženjem dijaloga sa Moskvom.

S obzirom na to da postoji rizik od prelivanja bilo kakvog sukoba na teritoriju NATO oko Crnog mora, Alijansa je suočena sa dilemom u vezi sa tim koliko još da se pripremi i kako da podrži Kijev.

Iako se NATO na samitu u Bukureštu 2008. složio da će Ukrajina jednog dana postati članica saveza, Alijansa svojim osnivačkim ugovorom nije obavezana da brani Ukrajinu, navodi se u analizi britanske agencije.

Predsjednik SAD Džo Bajden je isključio mogućnost slanja američkih trupa da se bore protiv ruskih vojnika.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je 30. novembra: "Važno je praviti razliku između saveznika NATO i partnera Ukrajine ... Ukrajina je partner, veoma cijenjeni partner."

Dvojica diplomata NATO su kazali da bi se koraci NATO u cilju podrške Ukrajine mogli kretati od dodatnog američkog naoružanja i dronova za ukrajinsku vojsku do intenzivirane obuke ukrajinskih snaga - posebno na način da se reaguje na bilo kakve ruske raketne napade. Britanija je počela da snabdijeva Ukrajinu protivtenkovskih naoružanjem.

Stoltenberg je rekao da će Alijansa narednih dana potpisati sporazum o tješnjoj saradnji u sajber bezbjednosti, nakon napada na sajtove ukrajinske vlade prošle nedjelje.

Fokus NATO-a na Baltiku

Hans-Lotar Domreze, penzionisani njemački general koji je vodio jednu od najviših NATO komandi do 2016, rekao je da bi u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu, NATO "povećao nivoe pripravnosti".

"NATO bi mogao ojačati istočni front slanjem većih vojnih jedinica u Poljsku i baltičke države, što je Alijansa do sada odbijala. NATO bi takođe mogao da bazira trupe u jugoistočnoj Evropi", rekao je Rojtersu.

To bi i dalje bilo u cilju odbrane teritorije NATO, ali bi Rusiji poslalo poruku odlučnosti, ističe Rojters.

U analizi se podsjeća da je prioritet NATO od 2014. jačanje Baltika i da je rasporedio četiri multinacionalne borbene grupe veličine bataljona predvođene Kanadom, Njemačkom, Britanijom i SAD u Letoniji, Litvaniji, Estoniji i Poljskoj.

Premijer Estonije rekao je Rojtersu prošle nedjelje da baltičke države razgovaraju sa saveznicima o povećanju vojnog raspoređivanja na svojoj teritoriji, a Stoltenberg je rekao da bi bilo kakav napad Rusije na Ukrajinu podstakao odluku.

Danska je prošle nedjelje pristala da pošalje još četiri aviona F-16 u Litvaniju i jednu fregatu za pomoć u patroliranju Baltičkim morem.

Moguće prelivanje na crnomorsku oblast

Američki general u penziji Ben Hodžis, koji je komandovao snagama američke vojske u Evropi od 2014. do 2017, rekao je da bi saveznici NATO trebalo da se pripreme za šire posljedice bilo kakve ruske invazije na Ukrajinu. On je upozorio da je militarizovano krimsko poluostrvo postalo ruski "nepotopivi nosač aviona".

"U slučaju nove ofanzive većeg obima, postoji šansa da dođe do prelivanja, bilo na moru, u vazduhu ili u sajber prostoru", rekao je Hodžis Rojtersu.

"Ako bude nove ofanzive, imamo tri saveznika NATO u crnomorskoj oblasti: Rumuniju, Bugarsku i Tursku ... trebalo bi da svi preduzimamo korake u cilju naše kolektivne odbrane".

Američki general u penziji Ben Hodžis je upozorio da je militarizovano krimsko poluostrvo postalo ruski "nepotopivi nosač aviona"

Dvojica diplomata NATO-a su rekli da će ministri odbrane Alijanse vjerovatno sljedećeg mjeseca razgovarati o slanju dodatnih snaga u štab multinacionalnih divizija u Rumuniji. Iako je operativan od 2017, i dalje je samo kopnena komanda, bez neposrednih vazdušnih, pomorskih ili specijalnih snaga.

Hodžis je rekao da bi veći operativni centar obuhvatao više pomorskih i vazdušnih vježbi, razmjene obavještajnih podataka, veće praćenje ruskih podmornica i pristajanja u krimske luke, i na kraju bolju pripremu za sukob.

Rumunija se zalaže da veće pomorsko prisustvo NATO u Crnom moru, ali Bugarska ne želi da provocira Rusiju. Rojters ocjenjuje da bi učešće Turske, koja je članica NATO ali ne i EU, bilo od ključnog značaja.