Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden može ući u istoriju imenujući prvu crnkinju koja bi u Vrhovnom sudu SAD naslijedila sudiju Stivena Brejera koji odlazi u penziju, ali zamijenivši jednog liberalnog sudiju drugim neće se promijeniti agresivno konzervativni pravac suda.
Nakon što je bivši predsjednik Donald Tramp imenovao troje sudija, konzervativci sada u Vrhovnom sudu imaju takozvanu supervećinu od 6:3. Takav odnos snaga u najvišoj instanci sudske vlasti u SAD se, kako ističe Rojters, odražava u činjenici da se sud prihvatio krupnih slučajeva koji se tiču ograničavanja prava na abortus, većih prava na nošenje oružja i zabrane prakse pozitivne diskriminacije, ili tzv. afirmativne akcije pri upisu na američke univerzitete.
Sa političke tačke gledišta, demokratama Brejerov odlazak u penziju pruža jednu vrstu podstreka i skreće pažnju sa pada Bajdenove popularnosti tokom zadnjih mjeseci usljed rasta broja zaraženih i preminulih od kovida i nezadovoljstva Amerikanaca zbog ekonomskih poteškoća izazvanih pandemijom.
Sada se u fokusu može naći cilj Bajdenove Bijele kuće da učini sudove raznovrsnijim imenujući liberalne sudije kao protivtežu Trampovim imenovanjima.
Šansa da Bajden izabere sudiju Vrhovnog suda pruža Bijeloj kući priliku za pozitivnu priču, kazao je za britansku agenciju Kajli Kondik, politički analitičar sa Univerziteta u Virdžiniji.
"Ovo je bolje od svega čime se Bijela kuća bavila u posljednje vrijeme", kazao je Kondik.
Među crkinjama koje će Bajden vjerovatno razmatrati za Vrhovni sud su Ketanji Braun iz savaznog apelacionog suda u Vašingtonu i Leondra Kruger iz Vrhovnog suda Kalifornije.
Rojters ističe da je mali vremenski okvir za zamjenu 83-godišnjeg Brejera.
Pojedini liberalni aktivisti su javno pozivali 83-godišnjeg Brejera da se povuče kako bi Bajden mogao da imenuje mlađeg člana koji bi decenijama obavljao tu dužnost. Brejerova odluka za njih predstavlja olakšanje jer su strahovali da bi republikanci mogli blokirati imenovanje njegovog nasljednika ili bi neki od budućih republikanskih predsjednika dobio priliku da imenuje njegovog nasljednika.
Rojters ističe da uprkos tome što će novi sudija osvježiti liberalno krilo oni će ipak biti bespomoćni da zaustave trend konzervativnih presuda.
"Sudija Brejer je bio prilično pouzdan i glasao je uglavnom onako kako bi se i očekivalo od sudije kojeg imenuju demokrate, a možemo očekivati da će isto biti i sa nekim koga imenuje Bajden", kazala je Kelsi Braun Korkran sa Univerziteta Džordžtaun. Ona je, međutim, dodala da Bajdenovo imenovanje vjerovatno neće bitnije uticati na konzervativni pravac suda.
Vrhovni sud će donijeti odluke o abortusu i oružju prije nego što se Brejer povuče na kraju sadašnjeg mandata, što je obično krajem juna. Konzervativna većina djeluje spremno da, u slučaju iz Misispija, podrije ili čak preinači istorijsku presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. godine kojom je legalizovan abortus širom SAD i, u slučaju iz Njujorka, da prošire pravo na nošenje oružja u javnosti.
Jasno je da je ova šestočlana većina spremna da forsira agresivno konzervativni pravac na više frontova, a da se pritom ne vodi konceptima sudske uzdržanosti i poštovanja presedana
Novi sudija, ukoliko imenovanje potvrdi Senat, vjerovatno će početi sa radom na početku sljedećeg mandata u oktobru, kada će se pripremati saslušanje povodom žalbe zbog programa upisa koji uzimaju u obzir rasu na Harvardu i Univerzitetu Sjeverne Karoline.
Presuda koja bi ograničila ili zabranila uzimanje rase u razmatranje pri upisu bi odjeknula širom američkog visokog obrazovanja i mogla bi fundamentalno da preoblikuje prijem na fakultete, ocjenjuje "Njujork tajms", ukazujući da se svi zainteresovani za slučaj slažu da bi takva odluka vjerovatno smanjila broj crnih i latino studenata na fakultetima koje je teže upisati, uz povećavanje prijema azijskih Amerikanca i bijelaca.
"Šestoro sudija koji predstavljaju konzervativnu većinu znaju šta misle. Novi glas na drugoj strani teško da će uticati da oni preispitaju svoje stavove", kazala je Kerolin Šapiro, profesorka na Pravnom koledžu Čikago-Kent.
Prije smrti konzervativnog sudije Antonina Skalije 2016. i prije nego što je Tramp imenovao sudije Nila Gorsuča, Breta Kavanoa i Ejmi Koni Beret - sud je bio oprezniji u izboru slučajeva.
I tada je postojala konzervativna većina od 5:4, ali je konzervativni sudija Entoni Kenedi povremeno znao da stane na stranu liberala kada su u pitanju teme oko kojih se vodi "kulturološki rat" poput abortusa, afirmativne akcije i LGBT prava. Usljed toga sud je izbjegavao takve slučajeve, što očigledno više nije slučaj.
"Jasno je da je ova šestočlana većina spremna da forsira agresivno konzervativni pravac na više frontova, a da se pritom ne vodi konceptima sudske uzdržanosti, poštovanja presedana ili postepenosti", kazala je za Rojters Elizabet Vidra, predsjednica Centra za ustavnu odgovornost sa sjedištem u Vašingtonu.
Mada poznavaoci prilika često kažu da i najmanja promjene utiče na Vrhovni sud kao cjelinu, mlađe sudije generalno moraju da čekaju prije nego što dobiju veći uticaj.
Sa druge strane, novo imenovanje bi moglo imati velikog odjeka izvan suda, a prva crnkinja u Vrhovnom sudu bi bila uzor budućim generacijama a liberalnu manjinu bi u tom slučaju, sa sutkinjama Elenom Kejgan i Sonjom Stomajor, predstavljale žene. Zajedno sa konzervativkom Ejmi Koni Beret u Vrhovnom sudu SAD prvi put bi bile četiri žene.
Vrhovni sud u ratu protiv administrativne države
Konzervativne sudije se nijesu ustezale da izraze skepticizam prema moći saveznih agencija, što može ograničiti predsjednika Džoa Bajdena i buduće administracije. Vrhovni sud je, na primjer, ranije ovog mjeseca blokirao uredbu Bajdenove administracije o obaveznoj vakcinaciji ili testiranju na kovid-19 u kompanijama sa više od 100 zaposlenih.
U okviru onoga što pojedini nazivaju "ratom protiv administrativne države", sudije su prihvatile dva slučaja koji dovode u pitanje razmjere istorijskih zakona o životnoj sredini čiji je cilj smanjenje zagađenja vazduha i vode.
To su učinili uprkos tome što je Bajdenova administracija tražila od njih da se uzdrže dok agencije ne napišu nove regulative.
Sud je takođe napravio smjele poteze i po pitanju vjerskih prava. U posljednje vrijeme donijeto je niz presuda kojima se podržavaju vjerske grupe koje osporavaju mjere protiv širenja kovida.
Sud je prošle nedjelje saslušao slučaj iz Mejna koji bi omogućio veću dodjelu sredstava iz javnog budžeta vjerskim entitetima.
Bonus video:
