Odgovor je ključan iz razloga koji prevazilaze rat u Ukrajini

Najgora konfrontacija od kubanske krize: Da li je američko-ruska diplomatija zapravo mrtva?

"Ono što smo više puta vidjeli jeste da se Rusija pretvara da vodi diplomatiju da bi odvratila pažnju i nastavila svojim agresivnim putem", rekao je državni sekretar SAD Entoni Blinken.

3528 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Izgledi za smislenu diplomatiju između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije na bilo kojem frontu su sumorni, jer su obje zemlje zaglavile u najgoroj konfrontaciji od kubanske raketne krize iz sovjetske ere.

Oprezno gledajući jedni druge preko pregovaračkih stolova, američke i ruske diplomate nikada nisu imale mnogo povjerenja jedni u druge. Pa, ipak, čak i tokom Hladnog rata, oni su sklapali sporazume o najvećim pitanjima.

Sada žestoko međusobno neprijateljstvo zbog ruske invazije na Ukrajinu postavlja kritično pitanje: Da li je američko-ruska diplomatija zapravo mrtva?

Odgovor je ključan iz razloga koji prevazilaze rat u Ukrajini i neposredne interese oba naroda.

SAD i Rusija su bile u centru gotovo svake tačke globalnih pitanja, uključujući kontrolu naoružanja, saradnju u svemiru, sajber bezbjednost i klimatske promjene. Napredak u vezi s tim i drugim pitanjima, kao što su arktička politika i bezbjednost u pomorstvu i avijaciji, u velikoj mjeri zavisi od toga da dva giganta nađu zajednički jezik.

Nije došlo do potpunog raspada diplomatskih odnosa. Bar za sada, ambasade ostaju otvorene u oba glavna grada uprkos teškoj, ali s današnjicom nepovezanoj diplomatskoj svadđ zbog koje su dvije strane protjerale desetine diplomata od 2017. godine. I Rusija i Sjedinjene Američke Države su uključene u pregovore o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015, sada u Beču.

Dobro poznati komunikacioni kanali - "vruće linije" koji imaju za cilj sprečavanje nuklearnog rata, postoje i dalje. A Pentagon je sada uspostavio "liniju za dekonflikt" - direktne komunikacije sa ruskim ministarstvom odbrane kako bi izbjegao nenamjerne ukrajinske vojne incidente i eskalaciju.

Ali osim pregovora u Beču, čini se da je najnovija značajna komunikacija dvije strane bila obavještenje SAD Rusiji u ponedjeljak da će protjerati 12 Rusa iz Ujedinjenih nacija zbog špijunaže.

Državni sekretar SAD Entoni Blinken, čiji je portparol prošle nedjelje optužio te Ruse za angažovanje u diplomatskom "pozorištu sjenki", rekao je da vrata diplomatiji ostaju otvorena, ali samo malo i samo ako Moskva zaustavi svoju vojnu ofanzivu.

"Ono što smo više puta vidjeli jeste da se Rusija pretvara da vodi diplomatiju da bi odvratila pažnju i nastavila svojim agresivnim putem", rekao je Blinken novinarima.

"Ako utvrdimo da postoje oblasti za koje je u našem interesu da nastavimo da se bavimo, a koje mogu uključivati neki angažman za Rusiju, nastavićemo da to radimo", rekao je on, dodajući međutim da "nećemo da Rusija na bilo koji način diktira šta je u našem interesu i kako da to ostvarimo".

Na najvišem nivou, američki predsjednik Džo Bajden i ruski lider Vladimir Putin nisu razgovarali još od jednočasovnog telefonskog razgovora 12. februara, kada je Bajden rekao Putinu da bi "ruska invazija na Ukrajinu izazvala široku ljudsku patnju i umanjila ugled Rusije". Dvanaest dana kasnije, Rusija je izvršila invaziju.

Posljednji kontakt između najviših diplomata - Blinkena i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, bio je uoči invazije. Blinken je 23. februara pisao Lavrovu da otkazuje zakazani sastanak u Ženevi dan kasnije, jer ne vjeruje da će biti produktivan. Lavrov je odgovorio površnom napomenom okrivljujući "nefleksibilne američke pozicije" za izostanaj produktivnosti, kažu američki zvaničnici.

Osim toga, posljednji javno priznati kontakt možda je bio da su SAD obavijestile Rusiju 23. februara da protjeruju "broj 2" njene ambasade u Vašingtonu u znak odmazde za rusko protjerivanje zamjenika američkog ambasadora iz Moskve sredinom februara.

Problematičan je nedostatak kontakata, osim ljutitih izjava obe strane u Ujedinjenim nacijama.

"Uopšteno govoreći, treba sačuvati sposobnost da se razgovora, a na kraju krajeva obično se nađe način da se uradi ono što treba da se uradi", rekao je Ronald Nojman, predsjednik Američke akademije za diplomatiju i bivši trostruki američki ambasador.

"Rusija neće biti zauvijek izolovana, ali trenutno postoji potreba da im pošaljemo poruku. Ne možemo da im namignemo dok gase jednu suverenu državu", podvukao je on.

Nojman je primijetio da su čak i tokom kubanske raketne krize 1960-ih postojali tajni kontakti koji su često uključivali posrednike, uprkos buci Vašingtona i Moskve, i da je na kraju došlo do mirnog rješenja. Hladnije glave bi, rekao je, na kraju trebalo da prevladaju kako uticaj izostanka diplomatije postaje vidniji.

"I mi ćemo platiti cijenu izolacije Rusije", rekao je on. "Ali zasad se čini da je to cijena koju treba da platimo (jer) ne želimo da Rusima damo odriješene ruke".

Uz široku listu potencijalnih oblasti saradnje, Bajdenova administracija je nastojala da osigura da ne budu svi kontakti zabranjeni. On je većini američkih diplomata zabranio formalne kontakte s ruskim kolegama u inostranstvu, ali je Stejt department u utorak saopštio da je američki ambasador u Rusiji Džon Salivan posljednjih dana bio u kontaktu sa kolegama u Moskvi.

Izuzeci od zabranjenih kontakata uključuju ne samo razgovore sa Iranom, već i razgovore sa Rusijom na većini međunarodnih foruma poput Ujedinjenih nacija. Oni takođe uključuju direktne razgovore sa Moskvom o konzularnim pitanjima, što za Sjedinjene Države znači prvenstveno sudbinu najmanje dvojice Amerikanaca pritvorenih u Rusiji po, kako Vašington kaže, lažnim optužbama za špijunažu.

Za Rusiju, međutim, ostaje privid diplomatije. Čak i dok su ruske trupe sve dublje utiskivale svoju ofanzivu na Ukrajinu usred međunarodnog gnijeva i sve veće međunarodne izolacije, Lavrov je nastojao da nastavi sa uobičajenim poslovanjem, govoreći o kontroli naoružanja na konferenciji UN o razoružanju u Ženevi u utorak.

On je govorio putem video-veze pošto mu je nekoliko zemalja EU zabranilo let do Ženeve zbog evropske zabrane letova ruskih aviona, što je dio sankcija Moskvi. Lavrov je ljutito kritikovao članice EU zbog njihovog "odbijanja da poštuju pravo na slobodu kretanja, koje je osnovno ljudsko pravo".

Pošto je ponovio niz uobičajenih optužbi na račun Ukrajine i Zapada za poteze za koje je rekao da ugrožavaju bezbjednost Rusije, Lavrov je govorio o spremnosti Moskve da nastavi razgovore o kontroli naoružanja i evropskoj bezbjednosti. Ta izjava je zvučala kao šuplja jer je rat u Ukrajini učinio takve pregovore irelevantnim.

On je osudio, kako je nazvao, politiku NATO-a da obuzda Rusiju i odbijanje NATO-a da ispuni zahtev Moskve da zadrži Ukrajinu van NATO-a i da povuče vojne snage iz Istočne Evrope.

"Još jednom pozivam Sjedinjene Države, njihove saveznike i klijente da dosljedno poštuju svoje obaveze da ne jačaju sopstvenu bezbjednost na račun drugih", rekao je Lavrov.

"Očigledno bi to pomoglo poboljšanju vojno-političke situacije u evroatlantskom regionu i stvorilo preduslove za napredak u čitavom nizu pitanja u oblasti kontrole naoružanja, uključujući i mogući rad na novim sporazumima", rekao je ruski ministar.