"postoje informacije da Iran raspoređuje nekoliko stotina bespilotnih letjelica"

Putin, Teheran i trgovci dronovima

O čemu će se razgovarati kada ruski predsjednik Vladimir Putin stigne u Teheran na razgovore? Ako je vjerovati zvaničnim najavama iz obije zemlje, onda u svakom slučaju ne o jednoj stvari: isporukama (borbenih) bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji

4850 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zvanično je demantovano da se Putinova posjeta Teheranu tiče i isporuke iranskih borbenih dronova. Ali to nije vjerodostojno, jer su te dvije zemlje ujedinjene u borbi protiv demokratije, smatra novinar DW Kersten Knip.

O čemu će se razgovarati kada ruski predsjednik Vladimir Putin stigne u Teheran na razgovore? Ako je vjerovati zvaničnim najavama iz obije zemlje, onda u svakom slučaju ne o jednoj stvari: isporukama (borbenih) bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji.

Da se takve isporuke pripremaju, saopštile su prošle sedmice Sjedinjene Države. Prema onome što je rekao Džejk Saliven, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džozefa Bajdena, postoje informacije da Iran "ubrzano raspoređuje nekoliko stotina bespilotnih letjelica", uključujući i one koje mogu da nose oružje.

"Ne", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje novinara. O isporuci dronova se ne razgovara. Iranski ministar spoljnih poslova Husein Amirabdolahijan nedavno je uvjeravao Ukrajinu da njegova zemlja neće isporučivati dronove Rusiji. Govorio je o američkom "činu propagande".

Međutim, SAD su tokom vikenda ponovno saopštile da planovi u tom smislu postoje. Prema Salivenu, postoje dokazi da je ruska delegacija nedavno, najmanje dva puta, posjetila aerodrom u centralnom Iranu. Tamo su se upoznali s ambicioznim programom bespilotnih letjelica Islamske Republike i pogledali neke modele koji mogu da nose oružje.

Problem vjerodostojnosti

U sukobu tih različitih tvrdnji Rusija i Iran imaju, međutim, problem: malo je razloga da se povjeruje zvaničnim izjavama dveju država. Neposredno prije napada na Ukrajinu, najviši zvaničnici ruske vlade demantovali su da imaju takve planove – i tako lagali na način bez presedana. U prilog vjerodostojnosti isto tako malo govori i to što je Iran nedavno uklonio dvije nadzorne kamere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u postrojenju za obogaćivanje uranijuma. Podaci sa tih kamera od početka 2021. više se neće prosleđivati IAEA. U skladu s tim, izjave dveju zemalja o temama o kojima će se razgovarati tokom Putinove posjete Teheranu, nemaju veliku vrijednost.

Neprijatelji pravne države i demokratije

To da bi Iran mogao da snabdijeva Rusiju bespilotnim letjelicama djeluje vjerovatno posebno iz jednog razloga: dva blisko povezana režima – kako onaj u Moskvi, tako i onaj u Teheranu – ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Ideja da građani mogu samostalno da se informišu iz izvora za koje vjeruju da su vjerodostojni, isto je tako anatemisana, kao i ona da građani mogu da kažu šta misle, a pogotovo javno.

Žestina i proizvoljnost s kojom obije države djeluju protiv disidenata i kritičara, ogleda se, recimo , u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), a Iran na 119. U Indeksu percepcije korupcije Transparensi internešenala za 2021, dvije zemlje takođe su gotovo povezane: Rusija je rangirana na 136. mestu (od ukupno 180 zemalja), Iran je rangiran na 119. mestu na 150.

I na međunarodnom planu te dvije zemlje se predstavljaju kao neprijatelji demokratije i vladavine prava koji su odlučni da urade gotovo sve: obije u Siriji podržavaju diktatora Bašara al Asada čiji je režim odgovoran za smrt stotine hiljada od ustanka 2011. Mnogi od tih ljudi stravično su ubijeni u državnim mučilištima. Rusija i Iran nisu oklijevali da podrže takav režim i svom snagom se bore protiv njegovih protivnika.

Kao Sirija, kao Ukrajina

Zato se čini da je sasvim vjerovatno da će se u Teheranu razgovorati i o bespilotnim letjelicama, pa i o borbenim dronovima. Kalkulacija obije države je ista: boriti se protiv liberalne politike i vladavine prava kako norme prosvijećenog društva podložnog samo zakonu (a ne samovolji i paternalizmu) ne trijumfuju ni u Siriji, ni u Ukrajini. Kao države, Iran i Rusija nemaju nikakvu meku moć, ništa što se čak i izdaleka čini privlačnim. Državama poput njih ne preostaje ništa čime bi osigurale svoju vladavinu, osim golog nasilja.