poznati pisac napadnut nožem u petak

Ruždi je bolje, skinut sa respiratora, napadač se izjasnio da nije kriv

Motiv 24-godišnjeg napadača je još uvijek nejasan, a prema prvim saznanjima, vjerovatno nije imao saučesnika

17284 pregleda 4 komentar(a)
Ruždi, Foto: Reuters
Ruždi, Foto: Reuters

Čuveni pisac Salman Ruždi napadnut je nožem u petak popodne po srednjoevropskom vremenu u gradu Čutaukva u saveznoj američkoj državi Njujork. Osim Ruždija, napadnut je i moderator koji je bio na pozornici sa piscem, i zadobio lakše tjelesne povrede.

Pisac je helikopterom prebačen u obližnju bolnicu, gdje je bio priključen na respirator. U međuvremnu se osjeća bolje i može da govori.

Jedan od prisutnih rekao je Rojtersu da je jedan muškarac iznenada skočio na pozornicu: „Počeo je da udara Ruždija, izgledalo je kao da ga udara šakom u prsa. Zatim je ponovio udarce u prsa i vrat. Ljudi su vrištali.”

Prema riječima drugog svjedoka, Ruždi je nakon napada pao na zemlju, a prisutni su pritekli u pomoć, digli mu noge, dok su drugi uhvatili i držali napadača. U publici je bio i ljekar koji je pritekao u pomoć.

Napadač je Hadi Matar, 24-godišnji Amerikanac koji živi Nju Džerziju. Motiv napadača nije jasan, a prema prvim saznanjima, napadač vjerovatno nije imao saučesnika. On se na sudu izjasnio da nije kriv.

Napad na slobodu govora i misli

Ovaj napad odjeknuo je širom svijeta. Čak Šumer, američki senator i vođa većine u Senatu napisao je na Tviteru da je taj čin "napad na slobodu govora i slobodu misli, dvije osnovne vrijednosti naše zemlje".

Francuski predsjednik Emanuel Makron napisao je da je Ruždi pogođen "mržnjom i varvarstvom", dok je odlazeći britanski premijer Boris Džonson izjavio da je "užasnut" što je Ruždi napadnut dok je "koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti".

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš takođe je reagovao sa užasom na napad, a šokirani su i u Udruženju američkih autora "PEN America", čiji je Ruždi član. Iz ovog udruženja su izjavili da su "zaprepašteni vijestima o brutalnom napadu" na Ruždija: "Ne možemo zamisliti nijedan uporediv slučaj javnog nasilnog napada na pisca na američkom tlu".

I u Njemačkoj su šokirani napadom na čuvenog pisca. Klaudija Rot (Zeleni) izjavila je da to bio napad na slobodu književnosti i slobodu misli, a ministar pravosuđa Marko Bušman (FDP) je poželio Ruždiju brz oporavak. Kopredsjedavajući Zelenih Omid Nuripur napisao je da je riječ o najgorem "plodu mržnje koju je decenijama raspirivao i finansirao iranski režim".

Pisac Ginter Valraf, koji je skrivao Ruždija u svom domu u naselju Ehrenfeld u Kelnu 1993. rekao je da je vijest "naravno udarac" za njega.

Kakve su reakcije u Iranu?

Napad na Ruždija pozdravljen je u iranskim medijima. Provladin list „Kajhan”, čijeg glavnog urednika postavlja iranski sekularni i duhovni vođa Ali Hamnei, rekao je u subotu:

„Hiljadu bravo (...) za hrabru i odgovornu osobu koja je napala odmetnika i zlog Salmana Ruždija u Njujorku. Ruka čovjeka koji je zavrnuo vrat neprijatelju Božijem mora da se poljubi.“

Iran
foto: Reuters

Naslov tvrdolinijaških novina „Vatan Emroz“ glasio je: „Nož u vratu Salmana Ruždija“. List „Čorasan” donosi naslov: „Sotona na putu u pakao”. Novinski sajt Asr Iran objavio je citat Hamneija koji kaže da će „strijela" koju je ispalio bivši iranski revolucionarni vođa ajatolah Homeini jednog dana pogoditi metu. Od rukovodstva u Teheranu još nije stigla nikakva izjava.

Satanski stihovi

Ruždijeva knjiga „Satanski stihovi", koju mnogi muslimani smatraju bogohulnom, zabranjena je u Iranu od 1988. Pokojni vrhovni vođa Irana, ajatolah Homeini, izdao je 1989. fatvu kojom se poziva na ubistvo Ruždija i svih onih koji su uključeni u distribuciju njegove knjige. Za ubistvo ovog pisca u zemlji je tada ponuđena i nagrada od više od tri miliona dolara.

Kasnije je zaista i ubijen japanski prevodilac pomenute knjige, a Ruždi mora da se krije i dobija policijsku zaštitu. Međutim, situacija se smirila kasnih 1990-ih nakon što je vlada Irana 1998. izjavila da ne podržava Ruždijevo ubistvo.

Uprkos tome, prijetnje i bojkoti književnih događaja na kojima je Ruždi prisustvovao ne jenjavaju. Činjenica da je kraljica Elizabeta II Ruždija 2007. proglasila vitezom, izazvala je proteste u Iranu i Pakistanu, međutim, prema riječima njegovog prošlogodišnjeg izdavača, fatva više nema nikakvog značaja za pisca. Ruždiju više nije ograničena sloboda kretanja i više mu nisu potrebni tjelohranitelji.

Autor je rođen 1947. u godini kada je Indija proglasila nezavisnost, u metropoli Mumbaiju (tadašnjem Bombaju). Kasnije je studirao istoriju na King's koledžu u Engleskoj. Svoj autorski iskorak ostvario je knjigom "Djeca ponoći", koja je 1981. nagrađena renomiranom Bukerovom nagradom.