moskva ponudila popust na prosječne svjetske cijene roba

Avganistanski talibani potpisali ugovor za ruske naftne derivate, gas i pšenicu

Azizi je rekao da će sporazumom Rusija isporučivati oko milion tona benzina, milion tona dizela, 500.000 tona tečnog naftnog gasa (TNG) i dva miliona tona pšenice godišnje

9584 pregleda 14 komentar(a)
Kante sa benzinom za prodaju na putu u Kabulu, Foto: Reuters
Kante sa benzinom za prodaju na putu u Kabulu, Foto: Reuters

Talibani su potpisali privremeni sporazum sa Rusijom o snabdijevanju Avganistana benzinom, dizelom, gasom i pšenicom, rekao je za Rojters vršilac dužnosti avganistanskog ministra trgovine i industrije Hadži Nurudin Azizi.

Azizi je rekao da njegovo ministarstvo radi na diversifikaciji svojih trgovinskih partnera i da je Rusija ponudila talibanskoj administraciji popust na prosječne svjetske cijene roba.

Taj potez, prvi poznati veliki međunarodni ekonomski sporazum koji su talibani sklopili otkako su se vratili na vlast prije više od godinu dana, mogao bi da pomogne da se ublaži izolacija islamističkog pokreta koja ga je efektivno odsjekla od globalnog bankarskog sistema.

Nijedna zemlja formalno ne priznaje tu grupu, koja se borila protiv 20-godišnje pobune protiv zapadnih snaga i njihovih lokalnih avganistanskih saveznika prije nego što je ušla u Kabul kada su se američke trupe povukle.

Zapadne diplomate su rekle da grupa treba da promijeni svoj kurs po pitanju ljudskih prava, posebno prava žena, i da dokaže da je prekinula veze sa međunarodnim militantnim grupama kako bi dobila formalno priznanje.

Rusija zvanično ne priznaje talibansku vladu, ali je Moskva bila domaćin liderima pokreta uoči pada Kabula, a njena ambasada je jedna od malobrojnih koja je ostala otvorena u avganistanskoj prijestonici.

Azizi je rekao da će sporazumom Rusija isporučivati oko milion tona benzina, milion tona dizela, 500.000 tona tečnog naftnog gasa (TNG) i dva miliona tona pšenice godišnje.

Danas je ruska državna novinska agencija TASS citirala specijalnog predstavnika Moskve za Avganistan Zamira Kabulova koji je potvrdio da su postignuti "preliminarni dogovori" o snabdijevanju Kabulom gorivom i hranom.

Ruska ministarstva energetike i poljoprivrede nisu odmah odgovorila na zahtjeve za komentarisanje sporazuma. Iz kabineta vicepremijera Rusije Aleksandra Novaka, koji je zadužen za naftu i gas, takođe nisu odmah odgovorili.

Azizi je rekao da će sporazum važiti za neodređeni probni period, nakon čega se očekuje da obje strane potpišu dugoročni ugovor ako budu zadovoljne aranžmanom.

On je odbio da iznese detalje o cijenama ili načinima plaćanja, ali je rekao da je Rusija pristala na popust na svjetskim tržištima na robu koja će se isporučivati u Avganistan drumom i željeznicom.

Dogovor je finaliziran nakon što je avganistanski tehnički tim proveo nekoliko sedmica u razgovorima u Moskvi.

Ekonomija u krizi

Otkako su talibani povratili vlast, Avganistan je upao u ekonomsku krizu nakon što je smanjena razvojna pomoć na koju se zemlja oslanjala i usred sankcija koje su u velikoj mjeri zamrznule bankarski sektor, podsjeća Rojters.

Trgovinski sporazum će vjerovatno biti pažljivo praćen u Sjedinjenim Državama, čiji zvaničnici su vodili redovne razgovore sa talibanima o planovima za bankarski sistem zemlje.

Vašington je najavio stvaranje švajcarskog povjereničkog fonda za neke od rezervi avganistanske centralne banke koje se drže u Sjedinjenim Državama. Talibani su zahtijevali oslobađanje cjelokupnog iznosa od oko 7 milijardi dolara i rekli da bi sredstva trebalo da se koriste za operacije centralne banke.

Azizi je rekao da međunarodni podaci pokazuju da većina Avganistanaca živi ispod granice siromaštva, a njegova kancelarija radi na podršci trgovini i ekonomiji putem međunarodnog kontakta.

"Avganistanci su u velikoj potrebi“, rekao je on.

"Šta god da radimo, radimo na osnovu nacionalnog interesa i narodne koristi", kazao je Aziz.

On je rekao da je Avganistan takođe dobio nešto gasa i nafte iz Irana i Turkmenistana i da ima jake trgovinske veze sa Pakistanom, ali i da želi da diverzifikuje.

"Država... ne bi trebalo da zavisi samo od jedne zemlje, trebalo bi da imamo alternativne načine", rekao je on.

Grupa sedam (G7) pokušava da pronađe načine da ograniči zaradu Rusije od izvoza nafte nakon njene invazije na Ukrajinu u februaru.