Naftni kartel se dogovorio o najvećem smanjenju proizvodnje od pandemije

SAD: OPEK stao na stranu Rusije

Uprkos američkom lobiranju, Organizacija zemalja izvoznica nafte i drugi proizvođači odlučili su da smanje proizvodnju za dva miliona barela dnevno što će dovesti do rasta cijena energenta

15571 pregleda 6 komentar(a)
Saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman Al-Saud i generalni sekretar OPEK-a Haitam al-Gais juče u Beču, Foto: Rojters
Saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman Al-Saud i generalni sekretar OPEK-a Haitam al-Gais juče u Beču, Foto: Rojters

Naftni kartel OPEK plus juče je na sastanku u Beču, predvođen Saudijskom Arabijom i Rusijom, postigao dogovor o najvećem smanjenju proizvodnje od pandemije kovida 2020, u potezu koji će dovesti do rasta cijena a koji su SAD okarakterisale kao “očigledno svrstavanje na stranu Rusije”.

Odluka o smanjenju proizvodnje donijeta je uprkos snažnom lobiranju američke vlade uoči jučerašnjeg sasanka, i predstavlja značajno mimoilaženje sa administracijom predsjednika SAD Džoa Bajdena koja pokušava da snizi cijene nafte i goriva uoči ključnih izbora na sredini mandata u novembru.

Rojtersovi izvori kazali su da je dogovoreno smanjenje od dva miliona barela dnevno, što je oko dva odsto globalne potražnje.

OPEK
foto: Reuters

Cijene nafte su od petka porasle za 5 odsto uoči sastanka, a vrijednost referentne brent nafte dostigla je 91,95 dolara po barelu nakon vijesti o smanjenju proizvodnje, dok su trgovci sinoć čekali više detalja.

Saudijska Arabija i druge članice OPEK-a plus, koji okuplja Organizaciju zemalja izvoznica nafte i druge proizvođače, uključujući i Rusiju, naveli su da nastoje da spriječe nestabilnost tržišta, a ne da postignu određenu cijenu nafte.

Bijela kuća je sinoć odluku OPEK-a plus nazvala “pogrešnom” i “kratkovidom” i navela da je Bajden pozvao administraciju i Kongres da istraže načine za jačanje američke energetske proizvodnje i smanjenje kontrole koju OPEK ima nad cijenama energenata.

Bajden će takođe nastaviti da usmjerava oslobađanje zaliha iz strateških rezervi “po potrebi”, naveli su u saopštenju savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan i direktor Nacionalnog savjeta za ekonomiju Brajan Diz.

Bajden
foto: REUTERS

Odluka o smanjenju proizvodnje za dva miliona barela dnevno jasno pokazuje da je grupa stala na stranu Rusije, kazala je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer. “Predsjednika je razočarala kratkovida odluka OPEK-a plus da smanji proizvodne kvote dok se globalna ekonomija bavi kontinuiranim negativnim efektom Putinove invazije na Ukrajinu”, saopšteno je iz Bijele kuće.

Rijad je odbacio kritike da je stao na stranu Rusije kako bi povećao cijene i naveo da je Zapad često vođen “bogataškom arogancijom” prilikom kritikovanja grupe.

SAD su razmatrale niz mjera ukoliko OPEK plus uspije da poveća cijene, uključujući i ograničenje izvoza iz SAD, kazali su za “Fajnenšl tajms” upućeni izvori.

Analitičari tvrde da odluka Saudijske Arabije da podrži smanjenje koje će dovesti do rasta cijena nafte i nauditi naporima zapadnih vlada da smanje ruske prihode kojima finansira rat u Ukrajini predstavlja značajan trenutak u Rijadovom 75-godišnjem energetskom savezu u SAD.

”Saudijska Arabija je stavila OPEK na put sukoba sa slobodnim svijetom. Stali su na stranu Rusije u ime protekcionističkog upravljanja naftnim tržištem - i to u trenutku kada se potrošači širom svijeta suočavaju sa inflacijom i rastom troškova života”, kazao je za FT Bil Faren Prajs, analitičar iz konsultanstke kuće Enverus. “Rijad će morati da se suoči sa političkim posljedicama”.

Odnosi između između Saudijske Arabije i Bajdenove administracije su zategnuti, a predsjednik SAD je posjetio Rijad ranije ove godine, ali nije uspio da dobije čvrsta obećanja o energetskoj saradnji.

”Odluka je tehnička ne politička”, kazao je juče ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata Suhail al Mazrui. “Nećemo je koristiti kao politička organizacija”, istakao je.

Snabdijevanje naftom moglo bi biti dotano otežano narednih mjeseci kada na snagu stupi evropska zabrana na većinu ruskog uvoza, a EU se juče dogovorila o novim sankcijama koje bi trebalo da uključuju i ograničavanje cijena ruske nafte.

Rusija “će morati da nađe nove kupce za svoju naftu kada EU embargo stupi na snagu početkom decembra a da bi to uradila moraće da pravi ustupke”, kazali su za AP agenciju analitičari iz Komercbanke. “Povećanje cijena prije toga, podstaknuto smanjenjem proizvodnje na globalnom nivou, stoga je dobrodošlo”.

Sve manji izgledi za diplomatski sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa takođe su smanjili izglede za povratak na tržište čak 1,5 miliona barela dnevno iranske nafte, podsjeća AP.