Šef Evropske unije za industriju upozorio je u ponedjeljak da evropske vlade i kompanije moraju shvatiti da je Kina rival EU i da ne bi trebalo da budu naivni kada odobravaju kineska ulaganja.
Vjeruje se da su komentari evropskog komesara Tijerija Bretona dijelom upućeni Njemačkoj, čiji će kacelar Olaf Šolc u petak posjetiti Peking.
EU je u proteklih nekoliko godina usvojila niz mjera sa ciljem bolje kontrole investicija stranih igrača u državnom vlasništvu, uključujuči kineske, kako bi osigurala da rivalske sile ne steknu dodatni politički uticaj na blok.
Šolc je navodno odbio Makronov predlog da zajedno idu u Peking i pokažu Kini da je EU jedinstvena
Međutim, mnoge diplomate je zbunila nedavna odluka Njemačke da odobri prodaju udjela u hamburškoj luci, najvećoj u zemlji, kineskoj kompaniji "Kosko" (Cosco).
Rijetko koji sporazum je naišao na tako snažno protivljenje vlade. Šest njemačkih ministarstava se usprotivilo tome da "Kosko" kupi udio u kontejnerskom terminalu u Hamburgu.
Breton je u intervjuu za Rojters rekao da mu se "više sviđa" odluka da se "Kosku" proda samo 25 odsto terminala nego prvobitni predlog da se Kini proda više od trećine, čime bi dobila pravo da blokira odluke.
"Moramo biti krajnje oprezni", rekao je Breton.
Šolc je prvi lider EU koji će posjetiti Peking od početka pandemije kovida-19.
Izvori iz njemačke i francuske vlade rekli su Rojtersu da je francuski predsjednik Emanuel Makron predložio Šolcu da idu zajedno u Peking kako bi demonstrirali jedinstvo EU i suprotstavili se onome što se tumači kao pokušaj Kine da zavadi dvije evropske države. Međutim, njemački kancelar je odbio Makronovu ponudu, prema tim izvorima.
Francusko-njemačke veze, koje su tradicionalno pokretačka snaga širih političkih inicijativa EU, zapale su u probleme zbog rata u Ukrajini i energetske krize. Francuski ministar finansija Bruno le Mer nedavno je izjavio da je potrebno "resetovanje" odnosa kako bi se stvorio jači savez između dvije najveće zemlje bloka.
Njemački "Špigl" navodi da Šolc otuđuje evropske partnere i da mnogi strahuju da će kancelar prilikom posjete Kini staviti interese Berlina na prvo mjesto.
Breton je rekao da bi države EU trebalo da osvoje jedinstveniji pristup prema Kini, a ne da on bude vođen pojedinačnim interesima, "što Kina očigledno želi". On je takođe upozorio evropske kompanije koje dođu u iskušenje da povećaju ulaganja u Kinu da to čine na sopstveni rizik u zemlji koja je sve više "autokratska".
Njemačka hemijska kompanija BASF je saopštila da će "trajno" smanjiti prisustvo u Evropi zbog trostrukog tereta sporog rasta, visokih troškova energije i pretjerane regulative i da planira širenje u Kini.
"Poklon" za Sija
U koalicionom sporazumu koji su prošle godine postigle Šolcove Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i liberalne Slobodne demokrate, bio je primjetan kritičan ton prema Kini kao i fokus na ljudska prava. Međutim, posao sa "Koskom" pokazuje da i dalje postoje duboke podjele između Zelenih i djelova SPD-a povodom budućnosti tog odnosa, piše "Fajnenšl tajms" (FT).
"Stiče se utisak da Šolc novokrunisanom Siju Đinpingu daje poklon prije puta, što nije bio u obavezi", izjavio je Noa Barkin iz Rodijum grupe, njujorške istraživačke firme, komentarišući kancelarovu intervenciju.
FT navodi da je skepticizam Zelenih prema Kini porastao nakon prošlomjesečnog kongresa Komunističke partije, na koji je predsjednik Si napunio lojalistima Stalni komitet Politbirao i zacementirao svoju poziciju najmoćnijeg kineskog lidera od Mao Cedunga.
Naginjanje Kine ka vladavini jednog čovjeka, u kombinaciji sa ekonomskim poremećajima izazvanim njenom politikom nultog kovida, zveckanjem oružja oko Tajvana i prećutnom podrškom ratu Rusije u Ukrajini pretvorili su zemlju koja je nekada bila najuzbudljivije tržište za njemački biznis u jedan od njegovih najvećih faktora rizika, ocjenjuje FT.
U analizi britanskog dnevnika se navodi da Njemačku progoni strah da bi se istorija mogla ponoviti, ali u puno većem obimu. Rat u Ukrajini je razotkrio probleme višedecenijske zavisnosti Njemačke od ruskog gasa, a sada bi mogla platiti cijenu još dublje zavisnosti od Kine, koja je odavno jedno od najvećih tržišta za njemačke mašine, hemikalije i automobile.
Nakon što je rat u Ukrajini pokazao koliko je rizična zavisnost Njemačke od ruskog gasa, ona bi mogla platiti cijenu još dublje zavisnosti od Kine
Zabrinutost se uglavnom odnosi na Tajvan. Sijevi komentari o "ponovnom ujedinjenju" izazvali su strah da Kina možda planira da napadne to ostrvo, što bi izazvalo međunarodne sankcije protiv Pekinga i vjerovatno odsjeklo Kinu od zapadnog svijeta. Njemačke kompanije bi mogle biti među najvećim žrtvama, sa ogromnim posljedicama po ekonomiju koja se klati na ivici recesije.
Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer je rekao da Njemačka mora da nauči lekciju iz rata u Ukrajini, a to je da smanji zavisnost gdje god je to moguće, posebno kada je u pitanju Kina.
Zeleni forsiraju preispitivanje odnosa
Njemačka vlada sprovodi opsežnu reviziju pristupa Pekingu i sljedeće godine će predstaviti "Strategiju za Kinu" sa ciljem da se taj odnos smjesti u realističniji okvir. "Kina će biti označena kao značajan trgovinski partner, ali Komunistička partija kao sistemski rival," izjavio je ministar finansija Kristijan Lindner.
Dio planiranja za tu strategiju odnosio se na procjenu ranjivosti njemačkih kompanija na eskalaciju tenzija između Kine i Zapada.
"Moglo bi doći vrijeme kada nam kinesko tržište više neće biti dostupno," rekao je jedan zvaničnik.
"Nakon onoga što se desilo u Rusiji, ne možemo više reći da se to nikad neće desiti. I moramo djelovati kako bismo spriječili da to postane egzistencijalna prijetnja za njemačke kompanije."
FT piše da preispitivanje odnosa podstiču Zeleni, koji su odavno nepovjerljivi prema Kini.
Iskustvo Njemačke sa Rusijom je pokazalo "da više ne možemo sebi dozvoliti da postanemo egzistencijalno zavisni od bilo koje zemlje koja ne dijeli naše vrijednosti," izjavila je prošlog mjeseca šefica diplomatije Analena Berbok iz stranke Zeleni. Ona je dodala da potpuna ekonomska zavisnost izlaže Njemačku političkoj ucjeni.
Međutim, spor oko sporazuma sa "Koskom" je pokazao da je vlada duboko podijeljena oko Kine. Dok Berbokova naglašava rizike poslovanja sa Pekingom, Šolc je više puta upozorio na negativne posljedice prekida odnosa sa Kinom.
Šolc, koji je bio gradonačelnik Hamburga, odavno vjeruje da Njemačka nema izbora do da trguje sa državama poput Kine, dok takođe ističe da osnovno upravljanje rizikom nalaže kompanijama da šire poslovanje na druga tržišta.
"To je osnovna lekcija koju ste učili u poslovnoj školi ... da ne stavljate sva jaja u jednu korpu", rekao je u avgustu. "To važi za uvoz i lance snabdijevanja, kao i za izvoz."
To je poruka koju forsiraju i drugi istaknuti članovi vlade.
"Bilo bi dobro da njemački biznis nastavi otvaranje novih tržišta u svijetu, da investira u Aziju, Afriku, Južnu i Sjevernu Ameriku, kako bi se smanjio značaj Kine za njemačku ekonomiju," rekao je Kristijan Lindner.
"Punom parom u pogrešnom pravcu"
Problem za Šolcovu vladu je i to što se njemačka industrija opire ograničavanju poslovanja sa Kinom. Umjesto da smanjuju ograničavanje poslovanja sa Kinom, neke od najvećih njemačkih kompanija šire biznis. BASF je, na primjer, u julu objavio da je dao finalno odobrenje za plan izgradnje ogromne nove fabrike u južnom kineskom gradu Žanđinag koja će koštati 10 milijardi eura.
Izvršni direktor BASF-a Martin Brudermiler branio je ovaj pristup i odbrusio kritičarima njegovih investicija u Kinu. "Mislim da pod hitno moramo da prestanemo da napadamo Kinu i da pogledamo sebe sa malo više samokritike", rekao je prošle nedjelje.
Njemačke kompanije su investirale rekordnih 10 milijardi eura u Kini samo u prvoj polovini ove godine
Eksperti kažu da BASF nema puno izbora nego da se fokusira na Kinu.
"Kina ima 60 odsto svjetskih hemijskih kompanija i talenta i 40 odsto resursa," kaže Vang Jivei, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin i savjetnik kineske vlade. "Gdje će da investiraju nego u Kinu?"
I njemački lanac supermarketa "Aldi" planira da otvori stotine novih prodavnica u Kini. "Hella", snabdjevač automobilske industrije, povećava kapacitet svoje fabrike u Šangaju. A "Simens" je prošle nedjelje saopštio da planira veliko širenje svog odsjeka za "digitalne industrije" u Kini.
Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta, njemačke kompanije su investirale rekordnih 10 milijardi eura u Kini samo u prvoj polovini ove godine. Studija instituta je nazvana "punom parom u pogrešnom pravcu".
Njemački ministri, koje iritira takva statistika, preduzimaju akciju sistemom garancija koje vlada nudi njemačkim kompanijama na tržištima u razvoju, koji štiti njihove investicije od političkog rizika. Ministarstvo ekonomije je u maju odbilo da "Folksvagenu" produži garancije za ulaganje u Kinu, navodeći represiju nad muslimanskim Ujgurima u zapadnoj regiji Sinđijang. Ministarstavo sada radi na planovima da ograniči broj takvih garancija za Kinu.
Sa druge strane, mnogi u Berlinu sumnjaju da takvi potezi imaju veliki uticaj, ističe FT. Dokazi ukazuju na to da će kompanije nastaviti da investiraju u Kinu, ako bude potrebno i bez garancija. Zvaničnici priznaju da imaju mali uticaj na korporativne donosioce odluka.
Bonus video:
