Bajden ublažava sankcije Venecueli

Sankcije su pokrenute prije 15 godina zbog trgovine drogom, korupcije i kršenja ljudskih prava, postepeno su se povećavale i kulminirale su pod administracijom Donalda Trampa

2301 pregleda 1 komentar(a)
Bajden, Foto: Reuters
Bajden, Foto: Reuters

Pregovori koji su rezultirali sporazumom venecuelanske vlade i opozicije proteklog vikenda mogli bi da dovedu do ublažavanja dugotrajne ekonomske i političke krize u Venecueli.

Sve to se dešava u trenutku kada globalna potreba za izvorima nafte van Rusije raste i dok SAD ublažavaju sankcije toj latinoameričkoj državi bogatoj naftom, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskh medija.

Postizanjem velikog društvenog dogovora, vlada Nikolasa Madura i venecuelanska opozicija prekinuli su višegodišnji politički zastoj, signalizirajući moguće ublažavanje teške ekonomske i političke krize u Venecueli koja je dovela do ogromnog talasa izbjeglica u cijelom regionu, navodi agencija Frans pres.

Dvije strane na pregovorima u Meksiku potpisale su 26. novembra humanitarni sporazum o obrazovanju, zdravstvu, bezbjednosti hrane, reagovanju na poplave i programima za električnu energiju. Složili su se da sljedećeg mjeseca nastave razgovore o predsjedničkim izborima zakazanim za 2024, a koji bi trebalo da osiguraju učešće opozicije.

Ministarstvo finansija SAD saopštilo je da subotnji sporazum označava "važne korake u pravom smjeru za obnovu demokratije" u Venecueli, nakon čega je odobrilo izdavanje šestomjesečne licence američkoj naftnoj kompaniji Ševron da nastavi s pumpanjem nafte u Venecueli. To bi, naglašava AFP, omogućilo latinoameričkoj zemlji, koja ima najveće svjetske rezerve nafte, da ponovo uđe na globalna tržišta nafte.

Uprkos ogromnim rezervama nafte, ističe Frans pres, Venecuela pati od velikog siromaštva i političke krize koja se pogoršala otkako je Maduro sebe proglasio pobjednikom na spornim izborima 2018. godine.

Međunarodni napori da se riješi venecuelanska kriza ojačali su nakon ruske invazije na Ukrajinu i pritiska koji je izvršila na globalno snabdijevanje energentima. U zajedničkoj izjavi Kanade, SAD, Velike Britanije i EU obećava se "spremnost da se preispitaju sankcije" Venecueli, ali se traži da se oslobode politički zatvorenici, poštuje sloboda medija i garantuje nezavisnost pravosuđa i izbornih tijela.

Na sastanku u Meksiku, vlada i opozicija su se složile da traže od Ujedinjenih nacija da upravlja venecuelanskim državnim fondovima u stranim bankama u iznosu od oko tri milijarde dolara, koji će biti odmrznuti kako bi se ublažila humanitarna kriza, navodi Rojters.

Pregovori Madurove vlade i njenih političkih protivnika održani su uz posredovanje Norveške.

Najava administracije predsjednika Džozefa Bajdena o ukidanju ključnih naftnih sankcija protiv Venecuele, označava prvi značajniji korak ka ublažavanju višegodišnjeg embarga toj zemlji koji bi na kraju mogao pomoći u ublažavanju zategnutog globalnog energetskog tržišta, ocjenjuje Vašington post.

Za Bajdenovu administraciju, pod pretpostavkom da se pregovori s opozicijom nastave ka demokratskim izborima i poboljšanju ljudskih prava, svako popuštanje globalnog snabdijevanja energijom smatra se pozitivnim.

Ipak, ističe list, američki zvaničnici odbacuju izvještaje da je administracija delovala kako bi ublažila nestašicu nafte i visoke cijene energije usljed ruske invazije na Ukrajinu. Tvrde da je reč isključivo o "Venecueli i venecuelanskom procesu".

Sankcije protiv Venecuele koje su, naglašava list, pokrenute prije 15 godina zbog trgovine drogom, korupcije i kršenja ljudskih prava postepeno su se povećavale i kulminirale su pod administracijom Donalda Trampa, kada su naročito pooštrene mjere protiv državne naftne kompanije PDVSA.

Ipak, ekonomski i politički pritisak na Madura nije imao mnogo efekta, ukazuje Vašington post i dodaje da venecuelanski narod snosi najveći teret posrnule ekonomije i represije, što je dovelo do odlaska miliona ljudi iz zemlje.

Redak sastanak lidera ogorčeno podijeljene vlade i opozicije Venecuele delimično odražava ekonomske efekte ruske invazije na Ukrajinu, koja je natjerala SAD da preispitaju svoja ograničenja za energetske kompanije koje posluju u Venecueli, piše Njujork tajms.

Maduro, koji je dugo poricao patnje Venecuelanaca, očajnički treba da poboljša ekonomiju i poveća svoje šanse za pobjedu na izborima 2024, dok licenca odobrena Ševronu za poslovanje u Venecueli, omogućava toj latinoameričkoj državi da ponovo uđe na međunarodno tržište nafte.

Pregovori u Meksiku takođe su dio niza sastanaka vlade Venecuele i opozicije koja se nada da će politički ustupci biti sljedeći na dnevnom redu. Međutim, ukazuje list na mišljenja analitičara, razgovori su dio veće akcije ublažavanja američke politike prema Venecueli koja je povezana sa sve većom globalnom potrebom za neruskim izvorima nafte.

Nakon novog sporazuma Madurove vlade i opozicije, druge kompanije će, smatraju stručnjaci, vjerovatno vršiti pritisak na SAD da dalje ukinu ograničenja vezana za Venecuelu, uključujući sankcije koje zabranjuju poslovnim subjektima u Indiji i drugdje da uvoze venecuelansku naftu.