Dok izraelske snage intenziviraju napad protiv Hamasa u Pojasu Gaze, diplomate u Vašingtonu, Ujedinjenim nacijama, na Bliskom istoku i šire počinju da razmatraju opcije za “dan poslije” ukoliko palestinska grupa bude zbačena - a izazovi sa kojima se suočavaju su brojni.
Između ostalog, razgovara se o raspoređivanju multinacionalnih snaga u Gazi poslije konflikta, prelaznoj palestinskoj administraciji koja bi isključivala političare iz Hamasa, privremenu ulogu susjednih arapskih država u obezbijeđivanju i upravljanju, i privremeni nadzor Ujedinjenih nacija nad teritorijom, kazao je za Rojters izvor upoznat sa situacijom.
Proces je i dalje u, kako je kazao jedan izvor iz Sjedinjenih Država, na neformalnom novou “predstavljanja ideja”. Ključna pitanja su može li Izrael uništiti Hamas kao što je obećavo i da li će SAD i njihovi zapadni saveznici i arapske vlade opredijeliti vojni personal da razdvaja Izrael i Palestince, prevazilazeći sadašnju nevoljnost da to učine.
Bijela kuća je ove srijede saopštila da “ne planira i ne namjerava” da raspoređuje američke vojnike na teren u Gazi.
Dok se debata zahuktava, medicinske vlasti u Gazi su saopštile da je više od devet hiljada ljudi ubijeno u uskom pojasu zemlje, gdje živi 2,3 miliona stanovnika. Više od polovine stanovništva Gaze je već raseljeno, bolnice su pretrpane bez struje i ljekova i odbijaju povrijeđene dok na grobljima više nema mjesta za sahranjivanje ljudi.
Državni sekretar SAD, Entoni Blinken, kazao je juče tokom posjete Izraelu da je urgirao kod izraelskih lidera da dozvole humanitarne pauze u ratu s Hamasom u Gazi kako bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći palestinskoj enklavi i olakšalo oslobađanje talaca. Blinken, koji je na svom drugom putovanju na Bliski istok za manje od mjesec, nastoji da uskladi podršku SAD Izraelu sa naporima za minimiziranje civilnih žrtava u Gazi. Poput Izraela, SAD odbacuju rastuće međunarodne pozive za primirje, ali nastoje ubijediti Izrael da prihvati lokalizovane pauze. Blinken je nagovijestio da precizni detalji još nisu razrađeni.
U dugoročnom smislu ostaje nejasno da li će Palestinske vlasti (PA), koje imaju ograničenu autonomiju u djelovima okupirane Zapadne obale dok Hamas upravlja Gazom, biti u stanju ili uopšte željeti da preuzmu kontrolu. Blinken je u utorak predočio ideju “obnovljene” PA, ali je administracija na čijem čelu je Mahmud Abas na meti optužbi za korupciju i loše upravljanje.
Svaki entitet koji bi želio da nametne autoritet u poslijeratnoj Gazi bi takođe morao da se nosi sa rasprostranjenim utiskom među Palestincima da je marioneta Izraela, piše Rojters i podsjeća da je ofanziva protiv Hamasa pokrenuta kao odgovor na stravični upad 7. oktobra u kojem su militanti ubili 1400 ljudi a oteli oko 230.
Čak iako rukovodstvo Hamasa bude zbačeno, biće skoro nemoguće iskorijeniti podršku militantima među stanovništvom u Gazi, što povećava prijetnju od novih napada, uključujući bombaše samoubice.
“Ukoliko Izraelci uspiju da sruše Hamas, mislim da će biti izuzetno teško dobiti upravljačku strukturu koja će biti legitimna i funkcionalna”, kazao je za Rojters Eron Dejvid Miler, bivši američki pregovarač za Bliski istok.
“Dan poslije” mi u ovom trenutku djeluje kao naučna fantastika, kazao je Miler.
Razgovori su intenzivirani dok Izrael pojačava svoje vazdušne, kopnene i napade sa mora na Gazu, ali su takođe podstaknuti i onim što američki zvaničnici smatraju neuspjehom Izraela da definiše završnicu.
Ogromna pomoć za obnovu
Sve je jasnije da će ogromna količina međunarodne pomoći biti potrebna za obnovu Gaze, a takav priliv će biti skoro nemoguće dobiti od zapadnih vlada ukoliko Hamas i dalje bude na vlasti.
Malo prije polaska u posjetu Izraelu i Jordanu, Blinken je kazao da njegovi sastanci u regionu neće biti samo u vezi sa “konkretnim koracima” za minimalizovanje štete za civile u Gazi, već i u vezi sa nizom tema oko poslijeratnog planiranja.
“Fokusiramo se na dan pauze. Međutim, takođe treba da se fokusiramo na dan poslije”, kazao je Blinken novinarima. Osnova za trajni mir je, prema njegovim riječima, put ka palestinskoj državnosti, cilj kojem se izraelski premijer Benjamin Netanjahu dugo opire.
Lekcije iz Iraka, Avganistana i Haitija
Američki zvaničnici su privatno kazali da su sa izraelskim kolegama razgovarali o lekcijama naučenim na greškama Vašingtona u invazijama na Irak i Avganistan usljed nedostatka priprema za ono što je uslijedilo.
Među opcijama o kojima su razgovarali američki zvaničnici jeste stvaranje multinacionalnih snaga za održavanje reda. U njihovom sastavu bi mogla biti kombinacija evropskih i arapskih zemalja, mada nijedna država nije otvoreno izrazila interesovanje da se pridruži tim snagama.
Predsjednik SAD Džo Bajden, koji je okončao dvadesetogodišnje američko vojno prisustvo u Avganistanu 2021. godine, teško da će željeti da se uplete u direktnu vojnu akciju u novom stranom konfliktu u trenutku kada želi reizbor 2024. godine.
Pojedini politički analitičari takođe su predstavili ideju raspoređivanja u Gazu snaga koje podržavaju Ujedinjene nacije, bilo u vidu zvaničnih mirovnih snaga UN, kao što je to slučaj na granici između Izraela i Libana, ili multinacionalnih snaga uz odobrenje UN.
Međutim, diplomate su za Rojters kazale da nije bilo razgovora u Ujedinjenim nacijama o takvom potezu, za koji je potreban dogovor 15 članica Savjeta bezbjednosti UN.
Takve misije često nailaze na velike prepreke, ističe britanska agencija. U oktobru 2022. godine, Haiti je tražio međunarodnu pomoć u borbi protiv nasilnih bandi. Godinu kasnije Savjet bezbjednosti UN je odborio stranu bezbjednosnu misiju, a odlaganje je uzrokovano dugom potragom za državom koja bi predvodila takve snage. Na kraju se prijavila Kenija, ali Haiti i dalje čeka dolazak misije.
Situaciju dodatno komplikuje to što će se Izrael vjerovatno protiviti svakoj vrsti bezbjednosne uloge UN, naročito nakon što su izraelski zvaničnici kritkovali generalnog sekretara UN Antonija Gutereša zbog toga što je kazao da se napad Hamasa 7. oktobra “nije dogodio u vakuumu”.
Izrael je saopštio da očekuje dug rat, ali je takođe naglasio da ga ne zanima ponovna okupacija Gaze.
Regionalni kišobran
Spoljni eksperti, za koje se zna da ih američki tvorci politika povremeno slušaju, razmatraju kako bi mogla izgledati poslijeratna Gaza.
Ukoliko bi Hamas ostao bez svoje “veto moći”, a Gaza demilitarizovana, “to bi moglo otvoriti put za uspostavljanje prelazne administracije sa tehnokratskom palestinskom vladom koja bi djelovala pod okriljem međunarodnog i/ili regionalnog kišobrana”, kazao je Denis Ros, bivši pregovarač za Bliski istok i savjetnik u Bijeloj kući.
Detalji, kazao je on, zahtijevali bi kompleksno angažovanje sa Palestinskom upravom koje bi predvodile SAD i drugi veliki igrači koji imaju interes u stabilizaciji Bliskoj istoka.
Međutim, da bi to funkcionisalo, Izrael mora ograničiti vremenski okvir vojnog prisustva u Gazi ili u suprotnom novo vladajuće tijelo neće imati legitimitet u očima naroda, kazao je Ros za Rojters.
U članku koji je napisao Ros sa još dvojicom kolega sa Instituta za bliskoistočnu politiku u Vašingtonu predlaže se da nakon što se Izrael povuče, za bezbjednost u Gazi bude zadužen “konzorcijum od pet arapskih država koje su postigle mirovne sporazume sa Izraelom - Egipat, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko”.
Međutim, postoji određena skepsa da bi se takav dogovor mogao postići. “Arapske države neće slati trupe na teren da ubijaju Palestince”, izjavio je bivši pregovarač Miler, koji sada radi u Karnegi institutu za međunarodni mir u Vašingtonu.
Bonus video:
