Za Donalda Trampa on je “moj izalasnik”, čovjek koji je očigledno imenovan za lutajućeg ambasadora bivšeg američkog predsjednika dok priprema povratak u Bijelu kuću. Kritičari ga smatraju “onlajn štetočinom” i “nacionalnom sramotom” - i što je najvažnije, mračnim oličenjem kako bi izgledala spoljna politika u drugoj Trampovoj administraciji.
Upoznajte Ričarda Grenela, glasnog zagovornika Trampove doktrine “Amerika na prvom mjestu” i čovjeka kojeg uveliko pominju kao budućeg državnog sekretara ukoliko po svoj prilici budući republikanski kandidat pobijedi Džoa Bajdena na predsjedničkim izborima u novembru.
Jedan od direktora u desničarskom kablovskom kanalu Njuzmaks, 57-godišnji Grenel, se izgradio kao tipični Trampov čovjek, željan i uvijek spreman da izaziva liberale, saveznike i strane državnike na javnim forumima i društvenim mrežama.
Grenel - koji je služio kao buntovni ambasador u Njemačkoj i privremeni direktor Nacionalne obavještajne službe tokom prvog Trampovog mandata - izgradio je svoje mesto kao glavni zagovornik pristupa Maga u globalnim poslovima.
Iskusni analitičari strahuju da njegova hiperaktivnost već uznemirava američke diplomate iako Tramp nije na funkciji.
Proteklih mjeseci, on se pojavljivao u Gvatemali, gdje je pokušao da zaustavi molbe američkog Stejt departmenta za mirnu predaju vlasti podržavajući desničarske napore za blokiranje inauguracije liberalnog novoizabranog predsjednika, Bernarda Arevaloa, na osnovu navodne izborne prevare u vezi sa glasanjem koje su međunarodni posmatrači prethodno proglasili “fer i slobodnim”.
Arevalo je naknadno preuzeo dužnost, ali ne prije nego što je Grenel kritikovao američke diplomate za “pokušaje da zatraše konzervativce” zbog “lažne zabrinutosti za demokratiju”.
Takođe u više navrata posjetio Balkan - nadovezujući se na prethodnu ulogu specijalnog izaslanika Trampove administracije za taj region i radeći na dogovorima o nekretninama u Srbiji i Albaniji sa Trampovim zetom Džeredom Kušnerom.
Pokušao je da ugovori sastanak između Trampa i predsjednik Turske Redžepa Tajipa Erdogana na prošlogodišnjoj Generalnoj skupštini UN u Njujorku u vrijeme kada je turski lider blokirao napore Švedske da uđe u NATO, mada je predlog kasnije odbijen zbog bezbjednosnih razloga.
Grenelov uticaj ima zastrašujući efekat na aktuelne američke diplomate, kazao je Fulton Armstrong, viši saradnik na američkom Univerzitetskom centru za latinoameričke studije.
Grenel je postao žestoki zagovornik napuštanja pregovora u decenijskim teritorijalnim sporovima na Bliskom istoku i na Balkanu u korist trgovinskih i ekonomskih sporazuma koje pozdravlja kao zaobilaženje političkih problema kroz otvaranje radnih mjesta
“Grenel je veoma lukav i efikasan. Budući da je prodro i u obavještajni i u svijet politike, on zna ko može biti zaveden, zastrašen i uništen”, kazao je Armstron, koji je bivši analitičar u CIA.
“Stejt department je na kraju uradio pravu stvar u Gvatemali, ali poslije dosta odugovlačenja čime je poslata poruka Grenelu da postoje problemi u vezi sa posvećenošću i lojalnošču (koje on može iskoristiti).
“Slabi ljudi u Stejt deprtmentu se plaše da će naljutiti desno krilo jer žele da budu ambasadori i strahuju za svoje karijere, zbog čega su ranjivi. Neko poput Grenela zna kako to da upotrijebi u korist Trampa”.
Sa druge strabne Grenel optužuje Stejt department da se “igra politike” i “zagovara ljevičarske ideje” u Latinskoj Americi.
Obraćajući se uticajnom CPAK skupu konzervativaca u februaru, on je kazao da američka politika vapi za “SOB (kučkin sin) diplomatom”, što je uloga koju je očigledno namijenio sebi.
“Ono što nam je potrebno u ovom trenutku je diplomatija sa mišićima”, kazao je Grenel tokom jedne onlajn debate prošlog ljeta o Balkanu čiji je domaćin bio Politički institut Amerika na prvom mjestu. “Treba da prestanemo da ismijavamo žestoke diplomate. U Ukrajini smo vidjeli da kada diplomate omanu, dobijemo rat i konflikt”.
Grenel je postao žestoki zagovornik napuštanja pregovora u decenijskim teritorijalnim sporovima na Bliskom istoku i na Balkanu u korist trgovinskih i ekonomskih sporazuma koje pozdravlja kao zaobilaženje političkih problema kroz otvaranje radnih mjesta.
“Uspjeh Donalda Trampa je u tome što je on izbjegavao politiku i koncentrisao se na ekonomiju”, kazao je Grenel CPAK-u. “Mladi ljudi napuštaju neki region jer nemaju pomoć i nemaju radna mjesta. Stoga dio naše spoljne politike, ukoliko želimo da rješavamo probleme, jeste da izbjegnemo političku priču i osmislimo načine za unapređenje trgovine”.
Za kritičare, ta priča je šifra za transakcionu spoljnu politku skrojenu po Trampovim ličnim i poslovnim interesima na račun američkih tradicionalnih demokratskih saveza - kao i signal Ukrajini da će biti pod pritiskom da preda teritoriju kako bi okončala rat sa Rusijom.
“Ima više aspekata ovog što Grenel radi”, kazao je Džo Ćirinćone, veteranski specijalista Vašingtona za spoljnu politiku i kontrolu naoružanja. “Jedan je prevara, traženje poslovnih dogovora, naročito u Srbiji gdje Tramp ima dugogodišnje poslovne interese, a Grenel izgleda da mu pomaže da ih realizuje”. “Drugi aspekat je opasniji. Izgleda kao da Grenel pokušava da izgradi autoritarnu mrežu desničarskih lidera kako bi formirao autoritarnu osovinu kojom bi Tramp mogao da upravlja - počev od Putina do Orbana i Erdogana.
“Sve to su antidemokratske snage i koriste jednostavnu knjigu kako da iskoriste demokratiju za zbacivanje demokratije”.
Grenelova izjave ne daju mnogo osnova za bezbrižnost zagovornicima postojećih američkih saveza.
Kao neumoljivi kritičar finansijskih doprinosa Njemačke NATO-u, on je provocirao premijera Švedske, Ulfa Kristersona, kada je prisustvovao Bajdenovom govoru o stanju nacije u januaru kako bi obilježio pristupanje njegove zemlje NATO-u, čemu se Grenel protivio, navodno zato što neće platiti platio svoj dio.
“Lider Švedske, koji trenutno ne plaća svoj dio NATO obaveza ali je obećao da će to učiniti kasnije, trči da aplaudira Džou Bajdenu i krajnje ljevičarskim politikama potrošnje koje Bajden želi da sprovede”, objavio je Grenel na mreži X.
Komentar je podsjetio na glasne istupe Grenela dok je bio ambasador u Berlinu, gdje je razbijesnio svoje domaćine odmah po dolasku kada je zahtijevao da ponovo uvedu sankcije Iranu, nakon što je Tramp povukao SAD iz nuklearnog sporazuma koji je postigla administracija Baraka Obame - iako se Njemačka i dalje pridržavala sporazuma.
Takođe je podigao prašinu u Njemačkoj kada je za Brajtbart kazao da je dio njegove ambasadorske uloge “osnaživanje drugih konzervativaca širom Evrope”, što su komentari koji su pojedini vidjeli kao tihu ponudu mira desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD).
Za osobe poput Ćirinćonea, takva retorika je samo vjesnik onoga što predstoji.
“Ukoliko Tramp postane predsjednik, a Grenel državni sekretar, to bi unazadilo američke interese za decenije, srušilo razvoj demokratskog Zapada i pomoglo usponu globalne desnice, u to nema sumnje”, kazao je on.
Tekst je preuzet iz “Gardijana”
Prevod: N. B.
Bonus video:
