Donald Tramp je svoju kampanju zasnovao na povratku spoljnopolitičkoj platformi “Amerika na prvom mjestu”. Isticao je da SAD više ne mogu da budu svjetski policajac i obećao da za vrijeme njegovog mandata neće biti novih ratova.
Međutim, od kako je osvojio drugi predsjednički mandat, Tramp sve više promoviše novu imperijalističku agendu, prijeteći zauzimanjem Panamskog kanala i Grenlanda - možda čak i vojnim putem - i najavljujući ekonomski pritisak na Kanadu kako bi postala 51. američka savezna država.
“Kanada i Sjedinjene Države, to bi zaista bilo nešto. Eliminisali biste tu vještački povučenu liniju i pogledajte kako bi to izgledalo. Takođe, to bi bilo mnogo bolje za nacionalnu bezbjednost”, izjavio je Tramp o najdužoj međunarodnoj granici na svijetu i drugom najvećem trgovinskom partneru SAD.

Priča o podrivanju suverenih granica i korišćenju vojne sile protiv saveznika i članica NATO-a - čak izrečena i u šali - predstavlja zapanjujući raskid sa decenijama starim normama o teritorijalnom integritetu. Analitičari upozoravaju da takva retorika može ohrabriti neprijatelje Amerike, sugerišući da SAD sada tolerišu upotrebu sile za precrtavanje granica, u trenutku kada Rusija nastavlja invaziju na Ukrajinu, a Kina preti Tajvanu, koji smatra svojim teritorijom.
“Da sam Vladimir Putin ili Si Đinping, ovo bi bila muzika za moje uši”, rekao je Džon Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, koji je kasnije postao jedan od njegovih kritičara, a služio je i kao ambasador SAD pri Ujedinjenim nacijama.
Trampov narativ, koji odražava svjetonazor iz 19. vijeka, koji je bio odlika evropskih kolonijalnih sila, dolazi u trenutku kada međunarodni saveznici već pokušavaju da obuzdaju posljedice njegovog povratka na globalnu scenu.
Džerald Bats, bivši glavni savjetnik odlazećeg kanadskog premijera Džastina Trudoa i njegov dugogodišnji bliski prijatelj, izjavio je da Tramp sada djeluje još smjelije nego kada je prvi put stupio na dužnost 2017. godine.
“Mislim da se sada osjeća znatno manje sputano nego ranije. Nema nikakvih ograničenja. Ovo je Tramp na maksimum”, rekao je Bats.
Bats je dio WhatsApp grupe bivših saradnika svjetskih lidera iz Trampovog prvog mandata. “Jedan od njih je u šali rekao da je najveći strah prošli put bio to što Tramp nije znao šta radi, a sada je najveći strah to što zna,” prepričao je Bats.
Testosteronska energija
Trampova nadmena retorika predstavlja nastavak svojevrsne “testosteronske energije” koja je postala zaštitni znak njegove kampanje, posebno dok je pokušavao da pridobije mlađe muške glasače kroz gostovanja u popularnim potkastima.
Čarli Kirk, ključni Trampov saveznik, koji je ove nedjelje sa najstarijim Trampovim sinom, Donaldom Trampom Mlađim, posjetio Grenland, na svom potkastu u srijedu je rekao da je od ključne važnosti da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom. Ova teritorija je autonomni dio Danske, dugogodišnjeg saveznika SAD i jedne od osnivačica NATO-a.
Pored strateške lokacije Grenlanda u Arktiku i njegovih bogatih prirodnih resursa, Kirk je naglasio da “postoji i ta druga komponenta”. “To ponovo budi američki san, da više nijesmo tužni, niskotestosteronski, beta muškarci koji se pogrbljeno naslanjaju na stolice, dozvoljavajući svijetu da nas pregazi”, rekao je Kirk.
“To je vaskrsenje muške američke energije. To je povratak Manifest Destiny-ja,” dodao je Kirk, čija organizacija Turning Point igra ključnu ulogu u Trampovoj kampanji za mobilizaciju birača.
(Pojam “Manifest Destiny” se odnosi na vjerovanje iz 19. vijeka u SAD da su američki doseljenici bili predodređeni da se šire ka zapadu širom Sjeverne Amerike).
Pregovaračke taktike ili izmišljene prijetnje?
Trampovi saveznici već dugo tvrde da su njegova arogancija i najdrskije izjave dio složenih pregovaračkih taktika. Njegovi saradnici ističu da skoro polovina američkih kontejnerskih brodova prolazi kroz Panamski kanal, a da ključne luke kanala kontroliše kompanija iz Hongkonga.

Grenland je dom američke svemirske baze Pitufik, najsjevernije američke vojne baze, koja ima ključnu ulogu u raketnim upozorenjima i svemirskom nadzoru. Istovremeno, Kina i Rusija ulažu u Arktik dok se zbog topljenja ledenog pokrivača otvaraju novi potencijalni brodski putevi.
Kanada, kako Trampov tim napominje, troši daleko manje na odbranu od svog južnog susjeda.
“Svaka odluka predsjednika Trampa donijeta je u najboljem interesu Sjedinjenih Država i američkog naroda. Zato je predsjednik Tramp ukazao na legitimne bezbjednosne i ekonomske probleme u vezi sa Kanadom, Grenlandom i Panamom,” izjavila je Karolin Levit, portparolka Tramp-Vens tranzicionog tima.
Međutim, Majkl Mekfol, bivši ambasador u Rusiji iz Obamine administracije, koji sada vodi Institut Frimen Spogli na Univerzitetu Stanford i viši je saradnik u Institutu Huver, upozorio je da Trampova retorika šteti interesima nacionalne bezbjednosti SAD.
“Predsjednik Tramp preuzima funkciju u jednom od najopasnijih trenutaka u američkoj istoriji,” rekao je Mekfol. “Najbolji način da se suočimo sa tim prijetnjama je kroz saradnju sa saveznicima. Saveznici su naša supermoć. Zato bih volio da se fokusira na stvarne prijetnje, a ne da izmišlja nove.”
Saveznici negoduju
Trampovo “trolovanje” nije pregovarački potez “ludog genija” i imaće posljedice, rekao je Mekfol. “Svijet ima ozbiljne neprijatelje i protivnike, a bolje nam je da Kanađani i Danci budu uz nas nego da budu bijesni na nas,” rekao je.
Zaista, kanadski zvaničnici reagovali su ljutito.
“Ovo nije smiješno”, kazao je Dominik Leblank, ministar finansija Kanade i glavni zvaničnik za odnose sa SAD. “Mislim da je to način na koji on pokušava da izazove konfuziju, uznemiri ljude i stvori haos, znajući da se to nikada neće dogoditi.”
Meksička predsednica Klaudija Šejnbaum u srijedu je sarkastično odgovorila na još jedan Trampov predlog - da se Meksički zaliv preimenuje u “Američki zaliv”. Stojeći ispred stare mape, našalila se da bi Sjeverna Amerika trebalo da se preimenuje u “América Mexicana” ili “Meksička Amerika”, jer je u jednom osnivačkom dokumentu iz 1814. godine, koji je prethodio meksičkom ustavu, korišten taj izraz.
“To zvuči lijepo, zar ne?” kazala je.
Danska i Panama odgovorile su na sličan način. Panamski ministar spoljnih poslova Havijer Martines-Ača kazao je: “Suverenitet našeg kanala”, koji zemlja kontroliše više od 25 godina, “nije tema za pregovore i dio je naše istorije borbe i nepovratne pobjede”.
Svrha prijetnji?
Majk O’Henlon, viši saradnik Instituta Brukings, rekao je da su ga Trampovi nedavni komentari iznenadili, s obzirom na njegovu ranije relativno slabu zainteresovanost za upotrebu sile.
Mada se Tramp hvalio da ima veće i moćnije “nuklearno dugme” od Sjeverne Koreje i naredio ubistvo iranskog generala Kasema Sulejmanija tokom svog prvog mandata, u kampanji se predstavljao kao predsjednik koji nije započeo nijedan novi rat i koji bi mogao da spriječi Treći svjetski rat.
O’Henlon je istakao da su članice NATO-a zaklete da brane jedna drugu u slučaju napada, što bi stvorilo neviđenu situaciju ako bi Tramp zaista pokušao da silom preuzme Grenland.
“Može se iznijeti jak argument da bi ostatak NATO-a bio obavezan da stane u odbranu Danske”, rekao je. “To otvara mogućnost, koliko god luda bila, direktne vojne sile”.
Bolton, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, već dugo kritikuje Trampa zbog nedostatka koherentne političke strategije, navodeći da je njegov pristup “transakcijski, ad hok, nestalan i gledan isključivo kroz prizmu onoga što pomaže Donaldu Trampu.”
Bolton je rekao da Tramp nikada nije volio kanadskog premijera Trudoa i da očigledno uživa u tome da provocira kanadskog lidera dok kritikuje trgovinski disbalans između dvije zemlje. Kanada, bogata prirodnim resursima, prodaje više robe Sjedinjenim Državama nego što kupuje.
Međutim, Bolton je upozorio da će Trampove ekspanzionističke izjave o Kanadi i Grenlandu vjerovatno biti kontraproduktivne.
“Kada radite stvari koje smanjuju vjerovatnoću da postignete svoje ciljeve, to nije majstorsko pregovaranje - to je ludost,” rekao je Bolton.
Priredila: N. B.
Bonus video:
