Kako se razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije nastavljaju u Saudijskoj Arabiji, britanski Gardijan objavio je članak u kojem su se pozabavili izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa.
Tramp je, kako se navodi, iznio niz kontroverznih, a u najgorem slučaju, potpuno lažnih i obmanjujućih, izjava o Ukrajini i njenom predsjedniku, Volodimiru Zelenskom, dok je hvalio napredak u pregovorima između SAD-a i Rusije u Rijadu, Saudijska Arabija.
O odgovornosti Ukrajine za početak rata
„Ali danas sam čuo: ‘Oh, pa nismo bili pozvani.’ Pa, vi ste tamo već tri godine. Trebali ste to završiti prije tri godine. Nikada to niste trebali započeti. Mogli ste napraviti dogovor.“
Činjenice: Ruska invazija na Ukrajinu nije bila isprovocirana i širom svijeta je osuđena kao čin agresije.
Uoči ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Zelenski je više puta nudio susret svom ruskom kolegi. Pet dana prije nego što su ruske trupe ušle u Ukrajinu, Zelenski je rekao: „Spremni smo da sjednemo i razgovaramo. Izaberite platformu koja vam odgovara.“
Kako bi obeshrabrila Moskvu od pokretanja invazije, SAD su deklasifikovale i objavile obavještajne izvještaje koji su razotkrili ruske planove za napad, upozoravajući da će uslijediti oštre ekonomske sankcije ako Kremlj nastavi.
U danima i sedmicama nakon invazije, ukrajinski i ruski pregovarači održali su nekoliko rundi pregovora u Belorusiji i Turskoj. Međutim, ruski zahtjevi su bili maksimalistički, uključujući djelimičnu demilitarizaciju Ukrajine, što bi u suštini oslabilo sposobnost zemlje da se brani u budućnosti.
Bivši ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Volas opisao je Trampove tvrdnje kao „direktno iz Kremljovih govora“.
Zelenski je duboko nepopularan i blokira izbore
„Imamo situaciju u kojoj nismo imali izbore u Ukrajini. Pa, imamo ratno stanje, suštinski ratno stanje u Ukrajini, gdje je lider Ukrajine, moram to reći, ali njegova ocjena je 4 odsto i gdje je zemlja uništena. Većina gradova je sravnjena sa zemljom.“
Činjenice: Iako je popularnost Zelenskog opala od početka sveobuhvatne invazije, anketa iz februara koju je sprovela Kijevska međunarodna sociološka institucija pokazala je da 57 odsto Ukrajinaca ima povjerenja u predsjednika, u odnosu na 52 odsto u decembru, podsjeća Gardijan.
Ankete pokazuju da većina Ukrajinaca, kao i političari kritični prema Zelenskom, smatraju da sada nije pravo vrijeme za izbore.
„Naš stav je da tokom rata nema mjesta politici – a posebno ne izborima,“ rekao je Valentin Nalivajčenko, poslanik iz stranke Otadžbina bivše premijerke Julije Timošenko i bivši šef Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU).
Rekao je: „To bi bio kraj za Ukrajinu. Početak političkih ili izbornih aktivnosti značio bi Putinovu pobjedu sljedećeg dana.“
SAD daju više pomoći Ukrajini nego Evropa
„Moraju da utvrde gdje ide novac. Mislim da je predsjednik Zelenski prošle sedmice rekao da ne zna gdje je polovina novca koji smo mu dali. Pa, dali smo im, mislim, 350 milijardi dolara (278 milijardi funti), ali hajde da kažemo da je to nešto manje od toga. Ali to je mnogo, i moramo da izjednačimo sa Evropom jer je Evropa dala mnogo manji procenat od toga.
„Mislim da je Evropa dala 100 milijardi dolara, a mi smo dali, hajde da kažemo, 300 i nešto, i to je važnije za njih nego za nas. Mi imamo okean između nas, a oni nemaju. Ali gdje je sav taj novac koji je dato? Gdje ide? Nikada nisam vidio računovodstvo toga. Dajemo stotine milijardi dolara.“
Činjenice: Postoji mnogo brojeva koji se spominju, s različitim metodologijama za izračunavanje pojedinačnih doprinosa.
Prema praćenju podrške Ukrajini na Institutu Kiel za svjetsku ekonomiju, Evropa, uključujući EU i pojedinačne članice, opredijelila je 132,3 milijarde eura (109,6 milijardi funti/137,9 milijardi dolara) pomoći Ukrajini, za razliku od 114,2 milijarde eura od SAD-a. Takođe je obavezana za dodatnih 115 milijardi eura, prema ovom monitoringu.
Pored institucija EU, Njemačka i Velika Britanija su najveći nacionalni donatori, treći i četvrti po veličini. SAD je prvi.
Najveći doprinosi kao procenat BDP-a dali su Estonija i Danska (2,5 odsto), Litvanija (2,1 odstvo), Letonija (1,8 odsto), Finska (1,3 odsto), Švedska i Poljska (1,2 odsto).
U utorak je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen izložila ovaj stav američkom izaslaniku za Ukrajinu, Kit Kelogu, govoreći mu o „kritičnoj ulozi EU u obezbjeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine“, ističući da je EU dala „više nego bilo koji drugi saveznik“.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, rekao je prošle sedmice da su u 2024. godini: „Saveznici NATO-a obezbijedili više od 50 milijardi eura u bezbjednosnoj pomoći Ukrajini – gotovo 60 odsto toga dolazi iz Evrope i Kanade.“
Volas je takođe pozvao Trampa na njegove komentare, nazivajući ih u postu na "Iks"-u „istinske lažne vijesti“, jer „zapravo je Evropa dala više“ od SAD-a.
Volas je rekao: „Veliki dio pomoći zapravo su donatorske zemlje potrošile na zamjenu sopstvene opreme. Dakle, neke velike sume su ‘spin’. SAD su, na primjer, poslale samo 100 milijardi dolara od 175 milijardi kao direktnu pomoć Ukrajini i potrošile najmanje 25 milijardi dolara na sopstvenu dopunu.“
Rusija ne koristi svoj puni vojni potencijal u Ukrajini
„Rusija ne namjerava da uništi Kijev, da su to htjeli, učinili bi to. Rusija je sposobna da potpuno uništi ukrajinske gradove, uključujući Kijev, ali trenutno napadaju samo sa 20 odsto.“
Činjenice: Rusija je upotrijebila punu snagu svoje vojske, uključujući rakete i dalekometnu artiljeriju, protiv ukrajinskih gradova, izazivajući široko rasprostranjeno uništenje, naročito na istoku.
Kako su joj se zalihe smanjile, Moskva se okrenula raketama iz Sjeverne Koreje, koje i dalje pogađaju ukrajinske gradove. Nema nikakvih naznaka da je Rusija pravila zalihe oružja ili da je štedjela svoje vojne kapacitete u borbama.
Rusija želi da zaustavi rat
„Pa, mnogo sam sigurniji (u vezi sa pregovorima). Bili su jako dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave ovo divljaštvo.“
Činjenice: Ruski zvaničnici, uključujući predsjednika Vladimira Putina, ponovo su izjavili da neće obustaviti borbe u Ukrajini dok svi ciljevi Moskve ne budu ispunjeni, bilo diplomatski ili vojnom silom, napominje Gardijan.
Putin je ranije zahtijevao „demilitarizaciju Ukrajine“ i rekao da želi punu kontrolu nad četiri istočna i južna ukrajinska regiona: Donjeck, Herson, Zaporožje i Lugansk, koji je sada potpuno okupiran od strane Moskve.
Obavještajni podaci iz SAD-a i bliskih saveznika, citirani u američkim medijima u utorak, sugerišu da Putin i dalje želi da kontroliše cijelu Ukrajinu, prema riječima četiri zapadna obavještajna zvaničnika i dva zvaničnika američkog Kongresa.
Bonus video:
