Prošle sedmice, gomile ljudi okupile su se na razorenom gradskom trgu u Ajtarunu, na jugu Libana, kako bi prisustvovale masovnoj sahrani 95 osoba - jednoj od najvećih sahrana u Libanu od početka rata između Hezbolaha i Izraela.
Stotine ljudi, mašući zastavama Hezbolaha, posmatrale su redove kovčega koje su dopremila četiri kamiona, dok su vozila prolazila pored ruševina zgrada uništenih u izraelskim bombardovanjima mjesecima ranije.
Nakon trinaest mjeseci borbi s Izraelom, šiitska islamistička grupa koju podržava Iran, nekada poznata kao najjača paravojna sila na svijetu, sada je ozbiljno uzdrmana. Njena gotovo potpuna dominacija nad libanskom državom, koja je trajala dvije decenije, oslabjena je zbog velikih gubitaka u posljednjih godinu dana.
Rat je počeo 8. oktobra 2023. godine, kada je Hezbolah ispalio rakete na Izrael u znak solidarnosti sa Hamasom. Borbe su bile koncentrisane na libansko-izraelskoj granici, sve dok Izrael krajem septembra nije dramatično proširio svoju vazdušnu kampanju i pokrenuo invaziju na jug Libana, pri čemu je stradalo više od 3.900 ljudi širom zemlje i uništene su desetine pograničnih sela, uključujući Ajtarun.
Većina visokog rukovodstva Hezbolaha poginula je u borbama, zajedno s hiljadama boraca, dok su brojna skladišta oružja uništena.
Visoka cijena rata za južni Liban
Međutim, štetu nije pretrpjela samo organizacija – teške posljedice osjetile su i zajednice u južnom Libanu koje čine njenu glavnu bazu podrške.
U Aijarunu, jednom od najpogođenijih sela, mještani se sada pitaju da li su njihove žrtve bile vrijedne toga.
Magi Sejedhasan, 23-godišnja studentkinja koja je prisustvovala sahrani u petak, nosila je sliku svog komšije Abasa, koji je poginuo zajedno s 22 mještana Ajtaruna u izraelskom napadu na grad Ajtu, gdje su potražili sklonište.
"Abas nije želio da bude mučenik. Imao je toliko planova u životu. Cijena ovog rata je ogromna. Zašto smo morali da ga vodimo?", rekla je Magi.
Ahmed Grube, 67-godišnji farmer iz Ajtaruna, spava u šatoru otkako mu je kuća teško oštećena u izraelskom napadu. Selo je bez vode i struje zbog razaranja javne infrastrukture.
Poput drugih ljudi iz pograničnih sela, s kojima je Gardijan razgovarao prošle sedmice, Grube još nije primio nikakvu nadoknadu od Hezbolaha za štetu prouzrokovanu borbama.
Na početku rata, Hezbolah je obećao da će kompenzovati svaku štetu. Sada, kada su velike oblasti zemlje u kojima žive njegove glavni pristalice uništene, organizacija se muči da pronađe sredstva kako bi ispunila svoje obećanje i pozvala je svoje pristalice na strpljenje.
"Nismo nimalo optimistični. Budućnost naše djece, sve je nestalo. I ne očekujemo da ćemo dobiti ni približnu vrijednost naše kuće nazad", rekao je Grube.
Politički i vojni udarci Hezbolahu
Liban i Hezbolah sada traže međunarodnu finansijsku pomoć za obnovu zemlje, u kojoj su ratna razaranja procijenjena na miliarde dolara. Militantni pokret je podržao novu libansku vladu kako bi osigurao dotok novca, uprkos tome što je ranije blokirao imenovanje trenutnog predsjednika.
Libanska vlada je obećala da će vratiti monopol države na upotrebu sile i raditi na razoružavanju svih oružanih grupa, što se prvenstveno odnosi na Hezbolah.
Kao dio sporazuma o prekidu vatre s Izraelom od 27. novembra, Hezbolah je povukao svoje oružje iz istorijskog uporišta južno od rijeke Litani, oko 30 kilometara od izraelske granice.
Dodatni težak udarac za Hezbolah dogodio se 8. decembra, kada je u Siriji srušen režim Bašara al-Asada, ključnog saveznika Hezbolaha. Sirija je godinama služila kao životna linija za prebacivanje novca i oružja iz Irana u Liban.
Libanska vojska sada aktivno sprovodi odredbe primirja. Ruši vojne objekte Hezbolaha na jugu Libana i izvodi racije u južnim predgrađima Bejruta, što je bilo nezamislivo prije samo šest mjeseci.
Hezbolah je takođe izgubio ključne izvore prihoda, uključujući kontrolu nad bejrutskim aerodromom i švercerske rute na sirijskoj granici.
U petak je Rojters prenio da je osoba uhvaćena na aerodromu u Bejrutu kako stiže iz Turske s 2,5 miliona dolara u gotovini, navodno namijenjenih Hezbolahu.
Faza "čekanja i prilagođavanja"
Uprkos ovim izazovima, prošlog četvrtka su poslanici Hezbolaha podržali novu vladu i dali joj glas povjerenja.
Zapadni diplomata u Bejrutu, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za Gardijan da je Hezbolah sada u "modu čekanja i prilagođavanja", dok se oporavlja od rata i prilagođava novoj političkoj stvarnosti u Libanu i regionu.
"Igraju po pravilima jer im je to trenutno najbolja opcija. Ali to je privremeno", rekao je diplomata.
Stručnjaci upozoravaju da je Hezbolah i dalje najmoćniji politički akter u zemlji i da ga ne treba potcijeniti.
"Savjetujemo našim najbližim saveznicima, posebno SAD-u, da ne izoluju djelove populacije – to je recept za neuspjeh. Grupa nije mrtva", rekao je zapadni diplomata.
Bonus video:
