Američka vlada počela je sinoć da objavljuje preostale povjerljiva dokumenata o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, koje i posle više od 60 godina podstiče teorije zavjere.
Objavljivanje dokumenata uslijedilo je posle izvršne naredbe predsjednika Donalda Trampa u januaru ove godine kojom je traženo da neredigovani povjerljivi dokumenti u tom slučaju budu otpečaćeni, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Istoričari ne očekuje mnogo izuzetnih otkrića u tim dokumentima, koje su počeli da detaljno pregledaju nakon njihovog objavljivanja sinoć.
Tramp je procijenio da će biti otpečaćeno oko 80.000 strana dokumenata.
Američke vlasti ranije su dozvolile otvaranje stotine hiljada dokumanta o Kenediju ali su neka zadržana, uz navode o brizi za nacionalnu bezbjednost.
Mnogi Amerikanci i dalje vjeruju da čovjek koji je pucao, Li Harvi Osvald, nije djelovao samostalno.
Kenedi je ubijen tokom posjete Dalasu, u saveznoj državi Teksas 22. novembra 1963. godine.
Kako navodi Bi-Bi-Si, nije jasno koliko od povjerljivog materijala o Kenediju, koji je sinoć objavila američka Nacionalna uprava za arhive i dokumente, novo.
Ogromna većina zbirke Nacionalnog arhiva od više od šest miliona stranica zapisa, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata u vezi sa atentatom objavljena je ranije u djelimično redigovanom obliku, prema stručnjacima.
"Imate mnogo da čitate. Ne vjerujem da ćemo redigovati bilo šta", rekao je Tramp novinarima u ponedjeljak u najavi o objavljivanju ovih povjerljivih dokumenata.
Ipak izgleda da neki od stotine dokumenata otpečaćenih sinoć imaju zacrnjene pasuse, prenose američki mediji, dok su drugi teški za čitanje zbog toga što su izblijedili ili su loše skenirane fotokopije.
Vladina komisija utvrdila je da je predsjednika Kenedija ubio Li Harvi Osvald, bivši marinac i samoproklamovani Marksista koji je prebjegao u Sovjetski Savez i kasnije se vratio u SAD.
Međutim, ankete su decenijama ukazivale da većina Amerikanaca ne vjeruje da je Osvald bio jedini ubica.
Neodgovorena pitanja dugo su pratila taj slučaj i podstakla teorije o uključenju vladinih agenata, mafije i drugih karaktera, kao i neke druge komplikovanije tvrdnje.
Kongres je 1992. usvojio zakon o otpečaćenju svih dokumenata vezanih za istragu u roku od 25 godina.
I Tramp u svom prvom mandatu, kao i Džo Bajden pustili su veliki broj dokumenata vezanih za Kenedija, ali hiljade je i dalje ostalo djelimično tajno ili potpuno tajno.
Trampov ukaz od prije dva mjeseca takođe poziva vladin Arhiv da otpečati povjerljive dokumente vezane za ubistsvo predsjedničkog kandidat Roberta Kenedija i ikonu borbe za građanska prava Martina Lutera Kinga. Obojica su ubijeni 1968. godine.
Bonus video:
