Ekonomski modeli su sistematski potcijenili kako će globalno zagrijavanje uticati na bogatstvo ljudi, prema novoj studiji koja pokazuje da će zagrijavanje od četiri stepena učiniti prosječnu osobu 40 odsto siromašnijom – što je gotovo četvorostruko povećanje u odnosu na neka prethodna predviđanja, prenosi Gardijan.
Studija, koju su sproveli australijski naučnici, navodi da će prosječni globalni bruto društveni proizvod (BDP) po osobi biti smanjen za 16 odsto čak i ako se zagrijavanje ograniči na dva stepena više. Ovo je znatno veće od prethodnih procjena koje su predviđale pad od oko 1,4 odsto.
Čak i ako vlade širom svijeta ispune svoje kratkoročne i dugoročne klimatske ciljeve, naučnici sada procjenjuju da će globalne temperature porasti za 2,1 stepen.
Kritike su se u posljednjim godinama povećale da skup ekonomskih alata poznatih kao integrisani modeli procjene (IAM) – koji se koriste za vođenje odluka o tome koliko vlade treba da ulažu u smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte – nijesu uspjeli da uhvate velike rizike od klimatskih promjena, posebno ekstremnih vremenskih događaja.
Nova studija, objavljena u časopisu Environmental Research Letters, uzela je jedan od najpopularnijih ekonomskih modela i unaprijedila ga prognozama klimatskih promjena kako bi uhvatila uticaje ekstremnih vremenskih događaja na globalne lance snabdijevanja.
Dr Timoti Nil, sa Instituta za klimatski rizik i odgovor pri Univerzitetu Novi Južni Vels i vodeći autor studije, rekao je da je novo istraživanje analiziralo vjerovatan uticaj globalnog zagrijavanja od četiri stepena – što mnogi klimatski stručnjaci smatraju katastrofalnim za planetu – i otkrilo da će to učiniti prosječnu osobu 40 odsto siromašnijom. Ovo u poređenju sa oko 11odsto siromašnijim kada se koriste modeli bez unaprjeđenja, prenosi Gardijan.
Prethodni ekonomski modeli koji su „nenamjerno zaključili“ da bi čak i visoki nivoi globalnog zagrijavanja imali samo umjereni uticaj na globalnu ekonomiju imali su „duboke implikacije za klimatsku politiku“, rekao je Nil.
On je dodao da su ekonomski modeli obično uzimali u obzir samo promjene u vremenskim uslovima na lokalnom nivou, a ne kako ekstremni vremenski događaji poput suša ili poplava mogu uticati na globalne lance snabdijevanja.
„U toplijoj budućnosti, možemo očekivati kaskadne poremećaje u lancima snabdijevanja izazvane ekstremnim vremenskim događajima širom svijeta“, rekao je Nil.
Profesor Endi Pitman, klimatski naučnik sa UNSW i koautor istraživanja, rekao je: „Ekstremni događaji su kada stvari postanu stvarne. Nije riječ o prosječnim temperaturama.“
„Prepravka ekonomskih modela kako bi se uvažili ekstremi u vašem dijelu svijeta i njihov uticaj na lance snabdijevanja izgleda kao vrlo hitna stvar, kako bi zemlje mogle u potpunosti procijeniti svoje ekonomske ranjivosti na klimatske promjene i onda uraditi očiglednu stvar – smanjiti emisije.“
Gardijan piše da su neki ekonomisti tvrdili da bi globalni gubici od globalnog zagrijavanja mogli biti djelimično izbalansirani zagrijavanjem koje bi moglo koristiti nekim hladnim regionima, poput Kanade, Rusije i sjeverne Evrope. Međutim, Nil je rekao da će globalno zagrijavanje pogoditi zemlje svuda, jer su globalne ekonomije povezane trgovinom.
Profesor Frenk Džotzo, stručnjak za klimatsku politiku sa Australijskog nacionalnog univerziteta koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da ekonomsko modeliranje klime korišćenjem IAM-ova pretpostavlja da će, ako klimatske promjene učine neku aktivnost, poput poljoprivrede, neodrživom u jednom dijelu svijeta, povećanje proizvodnje jednostavno doći sa drugog mjesta, prenosi Gardijan.
„Rezultat toga je da modeli kažu da klimatske promjene ne prave veliku razliku za buduću svjetsku ekonomiju, što je suprotno onome što bi fizički uticaj nauke i nijansirano razumijevanje međuzavisnosti u ekonomiji sugerisali“, rekao je Džotzo.
Izvještaj iz januara sa Instituta i Fakulteta aktuarija, koji predstavlja profesiju koja podržava odluke o upravljanju rizikom za osiguravajuće kompanije i penzione fondove širom svijeta, rekao je da prethodne procjene ekonomskog rizika nijesu uzele u obzir stvarne klimatske uticaje kao što su „kritične tačke, ekstremni događaji, migracije, podizanje nivoa mora, uticaji na ljudsko zdravlje ili geopolitički rizik“.
„Benigni, ali pogrešni rezultati mogli bi pojačati narativ da se ovi rizici polako razvijaju i imaju ograničen uticaj, umjesto da su ozbiljni rizici koji zahtijevaju hitnu akciju“, navodi se u izvještaju.
Mark Lorens, koji istražuje klimatske rizike kao profesor prakse na Univerzitetu u Adelajdu, a ranije je radio u menadžmentu finansijskog rizika na višim pozicijama u velikim finansijskim institucijama, uključujući Meril Linč i ANZ Banku, rekao je da su rezultati novog istraživanja kredibilni.
„Ako išta, vjerujem da bi ekonomski uticaji klimatskih promjena mogli biti još gori“, rekao je on.
Kao posljedicu nesklada između modeliranja i stvarnih klimatskih uticaja, Lorens je rekao da su „potencijalne ekonomske koristi od hitnih klimatskih političkih akcija takođe značajno potcijenjene“.
Bonus video:
