Gledati u Njujorku meksičku seriju na pametnom telefonu proizvedenom u Kini, dok se belgijsko pivo slučajno prosipa po majici proizvedenoj u Vijetnamu - moglo bi uskoro postati stvar prošlosti pošto oštri carinski potezi predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa ponovo pokreću raspravu o budućnosti globalizacije.
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da će otvorenost i međuzavisnost među državama opstati, ali će sve biti manje jednostavno i skuplje. ocjenjuje francuska agencija Frans pres (AFP) u analizi pod naslovom "Hoće li Tramp ubiti globalizaciju".
Smanjenje carina, koje je postalo jedan od temelja globalizacije nakon Drugog svjetskog rata, učvrstilo se 1947. osnivanjem GATT-a (Opšti sporazum o carinama i trgovini) kao prethodnika Svjetske trgovinske organizacije (STO), koja danas okuplja 166 članica i obuhvata 98 odsto svjetske trgovine.
Mogućnosti djelovanja ovog "trgovinskog policajca" međutim danas su veoma ograničene, dok rastu carine pod Trampovim uticajem, piše AFP.
"Talasu globalizacije koji je počeo prije više od trideset godina dolazi kraj", napisao je krajem marta u američkom časopisu Džejkobin srpsko-američki ekonomista i stručnjak za nejednakost Branko Milanović.
"Ako globalizaciju definišemo kao drastično smanjenje ekonomskih granica i ujedinjenje razmjene roba, ali i usluga, podataka i kapitala - onda je taj ciklus zaista završen", potvrđuje i Nikola Baverez, advokat u francuskoj kancelariji za privredno pravo Ogist Debuzi.
Posljednjih godina, pandemija kovida već je razotkrila ekstremne slabosti proizvodnih lanaca razbacanih širom svijeta, a rat u Ukrajini pokazao je rizike zavisnosti od energetski nepouzdanih prijatelja, poput Rusije, navodi francuska agencija.
Tome treba dodati višegodišnje slabljenje sistema i jačanje "blokova" (američkog, kineskog, ruskog, evropskog – kao najvećih) koji se nadmeću koristeći čitav arsenal sredstava, od carine, ograničenja prenosa tehnologije, preko finansijskih sankcija do restrikcije migracija i subvencija.
"Vrlo jasan prekid" Trampove Amerike sa poslijeratnim pristupom dodatno je zabrinjavajući jer bi moguća carinska eskalacija s trgovinskim partnerima mogla ugroziti budućnost svjetske razmjene, kaže za AFP Adam Slejter, ekonomista britanske firme Oksford ekonomiks.
Trgovina robom posljednjih godina redovno raste i dostigla je skoro 24.000 milijardi dolara u 2023. godini, prema podacima STO, od čega 13 odsto otpada na američki uvoz, a 8,5 odsto na izvoz.
Kao i poslije kovida, vjerovatnije je da će prevladati premještanje (relokacija) proizvodnje u bliske i "prijateljske zemlje", nego vraćanje industrije u razvijene države, gdje bi ona bila ili visoko robotizovana (i zapošljavala malo ljudi), ili znatno skuplja nego u državama sa niskim troškovima.
"U određenim sektorima, poput proizvodnje igračaka, tekstila i namještaja, prednost u troškovima u korist zemalja u razvoju je tolika da ni visoke carine ne mogu učiniti SAD konkurentnima", objašnjava Nil Širing, glavni ekonomista londonske firme Kepital ekonomiks.
Osim toga, ogromni troškovi premještanja proizvodnje u SAD, kao i godine promišljanja koje taj proces zahtijeva, čine Trampovu strategiju rizičnom.
"Uprkos Trampovom hvalisanju, samo djelić industrije koja je premještena u inostranstvo ima šanse da se vrati u SAD", zaključuje Širing.
Trampova carinska ofanziva ne predstavlja prijetnju za ostatak trgovinskih odnosa, uvjerava i bivši predsjednik STO Paskal Lami za AFP.
"Ako se SAD zatvore, druga vrata će se otvoriti", dodao je.
Nekoliko trgovinskih sporazuma nedavno je ponovo stupilo na snagu. Japan, Južna Koreja i Kina žele da ubrzaju pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini, dok je brazilski predsjednik Lula upravo pozvao na partnerstvo između zemalja Merkosura (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) i Japana.
Kina želi da iskoristi ovu priliku i preuzme ulogu pokretača globalizacije od SAD. Kineski premijer Li Ćiang izjavio je u martu da želi da se "drži ispravnog pravca globalizacije", uprkos trgovinskoj politici koja je često predmet kritika zbog subvencija.
Kina ima sve ekonomske osnove da predvodi globalizaciju, rekao je za AFP i Li Daokui, profesor sa Ekonomskog fakulteta univerziteta Tsinghua u Pekingu, zaključuje AFP u analizi.
Bonus video:
