Izraelski napad je uzdrmao vojnu moć i sam islamski režim Irana, ali iranskoj opoziciji koju vlast godinama guši svim sredstvima, nedostaju jedinstvo, planovi, operativne koalicije i funkcionalne strukture, ocjenjuju iranski političari u egzilu.
Iako Vašington i Tel-Aviv ne govore jasno da li je među ciljevima izraelskog vojnog napada i rušenje režima u Teheranu, iranski stručnjak Madžid Golpur ukazuje na to da je "sad pitanje kako režim koji nije u stanju da zaštiti ni sopstvene čelnike i odbranu, može da tvrdi da je garant cjelovitosti zemlje?".
Golpur, prenosi njemački portal "Dojče vele", kaže da je teško u Iranu vidjeti vjerodostojnu političku alternativu. "Sada je trenutak u kojem bi nacionalne političke snage morale da usaglase jedinstvenu zajedničku platformu - i protiv vladajućeg režima i protiv spoljnih prijetnji", napominje Golpur.
Mediji u EU su prenijeli ocjene i drugih iranskih analitičara u egzilu da "teokratske vlasti već decenijama sistematski guše opozicione glasove u Iranu. Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne".
Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamnei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsjednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da "Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran".
U zapadnim medijima ima procjena da bi Hameneija mogao zamijeniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.
Potpuno bezuspješan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Njemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.
Tramp koji je do izraelskog napada ubjeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da "Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima".
Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Njemačke su, zahtijevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: "nalaženje pregovorima hitnog rješenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje".
Francuski predsjednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se "ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona".
Na naslovnoj stranici francuskog lista "Mond" danas stoji naslov "Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu".
I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.
Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrijebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svijetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.
I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dvije nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što slijedi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.
U analizama s obje strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svjetskog prometa nafte.
To je onda svjetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posljedicama.
Bonus video:
