Izraelski zvaničnici su rekli administraciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da ne žele da čekaju dvije sedmice da Iran postigne dogovor o demontaži ključnih djelova svog nuklearnog programa i da bi Izrael mogao da djeluje sam prije isteka roka, rekla su dva izvora, usred kontinuirane debate u Trampovom timu o tome da li bi SAD trebalo da se uključe, prenosi agencija Rojters.
Dva izvora upoznata sa situacijom rekla su da je Izrael u četvrtak saopštio svoju zabrinutost zvaničnicima Trampove administracije u onome što su opisali kao napet telefonski razgovor.
Izraelski zvaničnici su rekli da ne žele da čekaju dvije sedmice koje je Tramp u četvrtak predstavio kao rok za odlučivanje o tome da li će se SAD umiješati u izraelsko-iranski rat, rekli su izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti.
Među izraelskim učesnicima u razgovoru bili su, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, ministar odbrane Izrael Kac i vojni komandant Ejal Zamir, prema izvoru iz bezbednosnih službi, navodi Rojters.
Izraelci vjeruju da imaju ograničen prozor mogućnosti da preduzmu akciju protiv duboko zakopanog lokaliteta u Fordou, dragulju iranskog nuklearnog programa, rekli su izvori.
NE PROPUSTITE
SAD su jedina zemlja sa bombama za uništavanje bunkera dovoljno snažnim da dosegnu objekat, koji je iskopan u padini planine.
Rojters je danas izvijestio da SAD premještaju bombardere B-2 na pacifičko ostrvo Guam, što pojačava mogućnost da SAD direktno učestvuju u napadu. B-2 može biti opremljen za nošenje američkog raketnog sistema GBU-57 Massive Ordnance Penetrator, teškog 13.000 kilograma, dizajniranog za uništavanje ciljeva duboko pod zemljom, poput onog u Fordou.
Osoba u Vašingtonu upoznata sa situacijom rekla je da je Izrael saopštio američkoj administraciji da vjeruje da je Trampov rok od dvije nedjelje predugačak i da je potrebna hitnija akcija. Osoba nije rekla da li su Izraelci to iznijeli tokom poziva na visokom nivou.
Tokom poziva, potpredsjednik SAD Džej Di Vens je uzvratio, rekavši da SAD ne bi trebalo da budu direktno uključene i sugerišući da će Izraelci uvući zemlju u rat, rekli su izvori. Ministar odbrane Pit Hegset je takođe učestvovao u pozivu, rekao je bezbjednosni izvor. Rojters nije mogao da utvrdi ko je još učestvovao u pozivu.
Džeruzalem post je ranije izvijestio da je telefonski poziv obavljen u četvrtak.
Izgled američkog udara na Iran otkrio je podjele u koaliciji pristalica koja je dovela Trampa na vlast, pri čemu su neki istaknuti članovi njegove baze pozivali da ne uvlači zemlju u novi rat na Bliskom istoku.
Vens je često kritikovao ranije učešće SAD u sukobima, uključujući Irak i Avganistan, ali je u posljednje vrijeme branio Trampa od republikanskih kritičara koji pozivaju administraciju da se drži podalje od sukoba u Iranu.
Drugi republikanci, uključujući Trampovog saveznika, senatora Lindzija Grejama iz Južne Karoline, rekli su da se nadaju da će Tramp pomoći Izraelu da završi uništavanje iranskog nuklearnog programa.
Tramp, koji je tokom kampanje obećavao da će SAD držati podalje od onoga što je nazvao "glupim" stranim ratovima, i sam je ponekad djelovao kao da je u konfliktu oko toga da li da se pridruži izraelskom napadu na Iran ili da se fokusira na diplomatske napore za okončanje nuklearnog programa Teherana. Ali njegova retorika posljednjih dana postaje sve agresivnija prema Iranu.
Iran insistira da je njegov nuklearni program samo u mirnodopske svrhe.
Bijela kuća je odbila da komentariše ovu priču.
Kancelarija izraelskog premijera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama takođe nije odmah odgovorila.
Izraelski napad na Fordo sve vjerovatniji
Netanjahu javno nije isključio mogućnost da Izrael sam napadne Fordo, iako zvaničnici nisu pružili nikakve detalje o tome kako bi se to postiglo, navodi Rojters.
Četiri izvora su rekla da je sada sve vjerovatnije da će zemlja pokrenuti samostalnu vojnu operaciju. Izraelska vazdušna nadmoć nad većim dijelom Irana čini operaciju izvodljivijom, iako i dalje rizičnom, rekla su dva izvora.
Izraelci smatraju da imaju zamah i ograničeno vrijeme s obzirom na troškove rata, dodao je jedan izvor.
"Ne vidim da će čekati još dugo", rekao je izvor.
Nije jasno da li bi takva operacija uključivala bombardovanje, kopnene snage ili oboje. Dva izvora su rekla da bi, umjesto pokušaja uništenja cijelog lokaliteta, Izrael mogao da mu nanese značajnu štetu.
To bi moglo da znači fokusiranje na uništavanje onoga što je unutar lokaliteta, a ne samog lokaliteta, rekao je jedan od izvora, odbijajući da daje detalje.
Neki analitičari spekulisali su da bi Izrael mogao da upotrijebi specijalne snage da uđe u Fordo i digne ga u vazduh iznutra.
Još jedan scenario koji se razmatra, prema izvoru upoznatom sa situacijom, bio bi brzo ispaljivanje niza municije u pokušaju da se probije utvrđeni lokalitet, slično načinu na koji je izraelska vojska prošle godine ubila lidera Hezbolaha Sajeda Hasana Nasralaha.
Nakon takvog udara mogla bi uslijediti invazija specijalnih snaga, rekao je izvor.
Nije jasno da li Izrael ima dovoljno snažnu municiju da probije utvrđeni objekat. Široko je rasprostranjeno vjerovanje da bi za velike šanse za uspjeh bila potrebna intervencija SAD.
Ali čak i sa masivnom vatrenom moći zajedničke vojne akcije SAD i Izraela, vojni i nuklearni stručnjaci vjeruju da bi vojna operacija vjerovatno samo privremeno unazadila program za koji Zapad strahuje da je već usmjeren na proizvodnju atomskih bombi jednog dana, iako Iran to poriče, navodi Rojters.
Bonus video:
