Tokom protekle dvije decenije Sjedinjene Američke Države su koristile sankcije, sabotaže, sajber napade i diplomatske pregovore kako bi pokušale da uspore dug put Irana ka nuklearnom oružju.
Donald Tramp je juče pokrenuo demonstraciju sirove vojne sile, što su prethodna četvorica američkih predsjednika namjerno izbjegavali, iz straha da bi time gurnuli SAD u rat na Bliskom istoku.
Nakon što je danima ponavljao da ne može preuzeti rizik da mule i generali u Teheranu, koji su preživjeli izraelske napade, naprave posljednji korak ka nuklearnom oružju, Tramp je naredio eskadrili bombardera B-2 da preleti skoro deset hiljada kilometara i ispusti najmoćnije konvencionalne bombe na najosjetljivije tačke u iranskoj nuklearnoj infrastrukturi.
Analitičari ocjenjuju da je ta odluka najveći i potencijalno najopasniji rizik njegovog drugog mandata. Ona bi mogla dodatno rasplamsati sukobe u regionu i obiti se o glavu predsjedniku koji je obećao da neće uvlačiti Ameriku u nove globalne sukobe.
Iran je više puta poručio da će, ukoliko se SAD uključe u rat, uzvratiti udarac američkim snagama i interesima u regionu.
Tramp kalkuliše da SAD mogu odbiti svaku odmazdu koju iransko rukovodstvo naredi protiv više od 40.000 američkih vojnika u bazama širom regiona. Svi su oni u dometu iranskog raketnog arsenala, čak i nakon osam dana neprekidnih napada Izraela. Njegova kalkulacija je i da može odvratiti ozbiljno oslabljen Iran od korišćenja svojih poznatih metoda, terorizma, uzimanja talaca i sajber napada, kao indirektnog oblika odmazde, piše “Njujork tajms”.
Najvažnije je što kalkuliše da je uništio šanse Irana da ikada ponovo obnovi svoj nuklearni program. To je, prema ocjeni američkog lista, ambiciozan cilj s obzirom na to da je Iran jasno stavio do znanja da bi, ukoliko bude napadnut, izašao iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i svoj opsežni program premjestio pod zemlju.
Zato je Tramp posvetio toliko pažnje uništenju Fordoa, objekta koji je Iran izgradio u tajnosti sredinom 2000-ih, a koji je javno otkrio predsjednik Barak Obama 2009. godine. Tu je Iran proizvodio gotovo sve gorivo obogaćeno skoro do nivoa za nuklearnu bombu, koje je najviše zabrinjavalo SAD i njihove saveznike.
Trampovi saradnicu su u subotu uveče govorili tim saveznicima da je jedina misija Vašingtona uništenje nuklearnog programa. Opisali su složeni napad kao ograničenu i kontrolisanu operaciju, sličnu onoj u kojoj je 2011. godine ubijen Osama bin Laden.
“Izričito su rekli da ovo nije objava rata”, rekao je jedan visoki evropski diplomata kasno u subotu, opisujući razgovor sa visokim zvaničnikom administracije.
Međutim, diplomata je dodao da je Bin Laden ubio 3.000 Amerikanaca, dok Iran još nije napravio bombu.
Američka administracija tvrdi da je riječ o preventivnom činu, usmjerenom na uklanjanje prijetnje, a ne na rušenje iranskog režima. Međutim, nije jasno da li će Iranci to tako doživjeti.
Sada su sve oči uprte u sljedeći potez Teherana, pred kojim je sada nekoliko opcija. Jedna je diplomatija i mogućnost da se Iran vrati za pregovarački sto, koja nije naročito realna nakon američkih udara na njegovu teritoriju.
“To je ogroman podsticaj da se okonča rat i spasi režim”, izjavio je za CNN Amos Jadlin, bivši šef izraelske vojne obavještajne službe.
Iran bi mogao “da saopšti da dolazi na pregovore i traži kraj rata. Pregovaranje na osnovu potpunog prekida obogaćivanja uranijuma,” rekao je Jadlin. On je kazao da bi Iran takođe mogao da se povuče iz NPT-a, ali je istakao da kapaciteti Irana za izgradnju bombe “ne postoje u narednih godinu ili dvije”.
Iran bi takođe mogao da zatvori Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske potražnje za naftom i gasom, što bi mu dalo moć da utiče na cijeli trgovački saobraćaj u Zalivu. To bi dovelo do porasta cijena energenata i uticalo na cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Geografski uticaj na globalne plovne puteve daje Iranu “moć da izazove šok na naftnim tržištima, podigne cijene nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu”, rekao je za CNN stručnjak za Bliski istok Mohamad Ali Šabani.
Aron Dejvid Miler, bivši pregovarač Stejt departmenta za Bliski istok, a sada analitičar u Karnegi fondaciji za međunarodni mir, rekao je da Tramp “ima dosta političkog prostora” da nastavi sukob, naročito ako Iran uzvrati.
Međutim, situcija bi se mogla preokrenuti ako se rat proširi i izazove novu energetsku krizu.
“Kako bi Amerikanci reagovali na pogibije američkih vojnika i cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, to je već drugo pitanje”, rekao je Miler.
Tramp, pod pritiskom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, vidio je napad na Iran i kao priliku koju treba iskoristiti, i kao šansu da obezbijedi zaostavštinu kao lider spreman da upotrijebi američku vojnu moć, piše "Fajnenšl tajms".
Geografski uticaj na globalne plovne puteve daje Iranu “moć da izazove šok na naftnim tržištima, podigne cijene nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu
Akcija se dogodila se u trenutku kada 51 odsto Amerikanaca ne odobrava njegov učinak, dok 46,9 odsto izražava podršku predsjedniku, prenio je FT.
Trampovi kritičari u Kongresu već su doveli u pitanje njegov pristup.
Senator Mark Vorner iz Virdžinije, najviši demokrata u Odboru za obavještajne poslove, izjavio je da je Tramp djelovao “bez konsultacija sa Kongresom, bez jasne strategije, bez uvažavanja dosljednih zaključaka obavještajne zajednice” da Iran nije donio odluku o završnim koracima ka izradi bombe.
Reakcija Krisa van Holena, demokratskog senatora iz Merilenda, ukazala je na to kakve napade Tramp može očekivati kod kuće narednih dana.
„Rat u Iraku je takođe započet pod lažnim izgovorima,“ rekao je Van Holen. „Sjedinjene Države su opravdano podržale odbranu Izraela, ali nije trebalo da se pridruže Netanjahu u vođenju ovog rata po sopstvenom izboru“.
Ako Iran ne bude u stanju da efikasno odgovori, ako je vlast ajatolaha oslabljena, ili ako zemlja odustane od nuklearnih ambicija, Tramp će nesumnjivo tvrditi da je jedino on bio spreman da upotrijebi američku vojnu moć kako bi postigao cilj koji su njegova četiri prethodnika smatrala previše rizičnim, piše “Njujork tajms”.
Međutim, kako dodaje, postoji i mogućnost da se Iran postepeno oporavi, da njegovi preživjeli nuklearni naučnici nastave rad u tajnosti, a država krene putem kojim je išla Sjeverna Koreja, u trku za izgradnju bombe. Prema nekim obavještajnim procjenama, Sjeverna Koreja danas posjeduje 60 ili više nuklearnih bojevih glava, što je arsenal koji je vjerovatno čini previše moćnom da bi bila napadnuta.
Iran bi mogao zaključiti da je to jedini način da drži veće, neprijateljske sile na odstojanju i spriječi SAD i Izrael da izvedu operaciju poput one koja je obasjala iransko nebo u nedjelju ujutro.
Bonus video:
