Sve članice NATO-a će ove godine dostići dugogodišnji cilj izdvajanja dva odsto BDP-a za odbranu, ali samo tri trenutno ispunjavaju novi, viši cilj koji su lideri Alijanse postavili u junu, pokazali su juče objavljeni podaci NATO-a.
Mnoge članice znatno su povećale vojnu potrošnju posljednjih godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i zahtjeva predsjednika SAD Donalda Trampa da evropski saveznici više ulažu u sopstvenu odbranu.
Procjene Alijanse, objavljene juče, pokazuju da je još prošle godine više od deset od 32 članice NATO-a bilo ispod cilja od dva odsto, koji je dogovoren 2014. godine.
Podaci za 2025. pokazuju da sve članice sada ispunjavaju taj cilj, pri čemu ih je sedam tačno na minimumu od dva odsto, a nekoliko drugih tek nešto iznad.
Poljska je članica NATO-a koja najviše izdvaja za odbranu u odnosu na veličinu svoje ekonomije - 4,48%, a slijede Litvanija sa 4% i Letonija sa 3,73%, prema objavljenim podacima.
To su ujedno jedine članice Alijanse koje trenutno premašuju novi cilj od 3,5% BDP-a izdvojenog za odbranu, dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u junu.
Lideri su se dogovorili da taj cilj bude dostignut do 2035, kao dio šireg plana da se 5% BDP-a izdvaja za odbranu i bezbjednosne investicije, što uključuje stavke poput sajber bezbjednosti i unapređenja puteva i luka kako bi mogli da podnesu teško vojno naoružanje.
Govoreći u srijedu na otvaranju fabrike municije u Njemačkoj, generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je veća izdvajanja za odbranu članica Alijanse, ali je istakao da je važno da se dodatni novac pretoči u stvarne vojne kapacitete.
“Sam novac ne znači bezbjednost”, rekao je u fabrici u gradu Unterlis, u vlasništvu njemačke fabrike oružja Rajnmetal. “Odvraćanje ne dolazi od 5%. Odvraćanje dolazi iz sposobnosti da se ... bore protiv potencijalnih neprijatelja”.
Bonus video:
