Kineski predsjednik Si Đinping juče je zaokružio sedmicu burne diplomatske aktivnosti predsjedavanjem jednom od najvećih vojnih parada u Kini, demonstrirajući rastuću moć svoje nacije i solidarnost sa autoritarnim liderima Vladimirom Putinom i Kim Džong Unom.
Od unaprijeđene rakete nuklearnih kapaciteta sa skoro globalnim dometom, preko laserskih sistema protivvazdušne odbrane, hipersoničnog naoružanja i morskih dronova sposobnih da preplave okolna mora - Kina je juče poslala snažnu poruku odvraćanja kroz najveću vojnu paradu do sada.
U govoru, Si je predstavio Kinu kao silu u službi svjetskog mira i protiv hegemonizma. “Danas se čovječanstvo ponovo suočava s ključnim izborima: mir ili rat? Dijalog ili konfrontacija? Obostrano korisna saradnja ili rivalstvo koje nikome ne donosi ništa?” rekao je Si. “Kineski narod čvrsto stoji na pravoj strani istorije, na strani ljudske civilizacije i progresa.”
Nakon što je iz otvorene limuzine izvršio smotru trupa postrojenih duž glavne pekinške istočno-zapadne saobraćajnice, Si je posmatrao paradu od 45 formacija, uključujući novouspostavljene jedinice Narodnooslobodilačke armije i više tipova naoružanja koji nikada ranije nisu viđeni u javnosti.
Ova prilika označila je prvi put da su se kineski, ruski i sjevernokorejski lideri okupili na istom mjestu. Vojni analitičari i diplomate ocijenili su da je Si iskoristio događaj kako bi poslao poruku raznovrsnoj grupi – od SAD i njihovih saveznika, preko susjeda i regionalnih sila poput Indije i Rusije, pa sve do potencijalnih kupaca tehnologije.
“Bez obzira na sva operativna pitanja koja prate neke od ovih novih elemenata, Kina je poslala poruku tehnološkog napretka i vojne snage na svim frontovima - zaista ima mnogo toga čime će rivalski vojni planeri morati da se pozabave”, rekao je za Rojters Aleksander Nil, bezbjednosni analitičar sa sjedištem u Singapuru.
Prvi put Kina je prikazala svoju punu nuklearnu trijadu - oružja koja se mogu upotrebljavati sa kopna, mora i iz vazduha - uključujući redizajniranu interkontinentalnu balističku raketu DF-5C sa dometom od 20.000 kilometara, kao i novu mobilnu raketu dugog dometa na cestovnim transporterima DF-61.
Osim na strateškom nivou, kineska vojska je pokazala i odlučnost da dominira i svojim okolnim morima.
Široki spektar novog naoružanja mogao bi zakomplikovati planove Sjedinjenih Država i njihovih saveznika u bilo kakvom sukobu u Istočnoj Aziji, rekao je za Džejms Čar stručnjak za kinesku odbranu na Školi za međunarodne studije “S. Radžaratnam” u Singapuru. “Kombinacija (morskih) dronova koje posjeduju i raketa stvoriće prostor u koji strane mornarice ne bi ni mogle ući da intervenišu”, kazao je Čar.
Šire posmatrano, dodali su Čar i drugi analitičari, Kina je vjerovatno željela da pokaže i manjim državama da sada stoji kao “garant mira”, u trenutku kada postoje sumnje u političku, diplomatsku i vojnu ulogu Sjedinjenih Država širom svijeta.
Konkretno, novi dronovi u obliku torpeda i niz hipersoničnih oružja iz nuklearne trijade predstavljali bi ozbiljnu prijetnju za Sjedinjene Države i njihove partnere.
Tim prije kada se kombinuju sa sve većim brojem kineskih balističkih raketa srednjeg dometa DF-26, opremljenih upravljivim bojevim glavama sposobnim da gađaju brodove i baze poput Guama.
Analitičari odavno ističu da bi Kina u svakom sukobu oko Tajvana morala da efektivno obezbijedi kontrolu nad Južnim i Istočnim kineskim morem kako bi osigurala uspjeh - što nije nimalo lak zadatak, imajući u vidu tradicionalnu dominaciju SAD širom Istočne Azije.
Kineski predsjednik je poručio da će Narodnooslobodilačka armija “odlučno čuvati nacionalni suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet” - što je šifra za cilj Pekinga da preuzme kontrolu nad Tajvanom. “Veliki preporod kineske nacije je nezaustavljiv”, dodao je Si.
Iza uredno demonstrirane preciznosti i discipline prikazane na paradi u Pekingu, ostala su pitanja o stvarnim sposobnostima i dometu novog naoružanja, ističe Rojters.
Mada je Kina predstavila novo oružje za koje tvrdi da je operativno, ostaje drugo pitanje da li je to zaista tako, rekao je vojni stručnjak Čije Čung, istraživač u Tajpeju pri Asocijaciji za stratešku viziju.
“Pojedina oružja su možda raspoređena u manjem obimu, prolaze kroz ‘terenska testiranja tokom upotrebe’ i možda još nisu potpuno standardizovana niti spremna za masovnu proizvodnju”, rekao je on.
Čar, Nil i drugi analitičari ukazali su na visok stepen tehnologije koja je prikazana, posebno na očiglednu namjeru da se objedine različiti sistemi sa protivvazdušnom odbranom, sistemima za komandovanje i upravljanje borbom, te dronovima.
Na primjer, predstavljen je novi glavni borbeni tenk Type-100, prepun novih sistema, uključujući protivvazdušnu odbranu i izviđačke dronove.
Prikazane su i novouspostavljene jedinice za svemirske operacije, sajber prostor i informacionu podršku, što je pokazalo spremnost da se takmiče u naprednim oblastima svemirskog i elektronskog ratovanja.
“Zapadne vojske možda još uvijek imaju operativnu prednost, ali nema sumnje da Kina želi da pokaže da brzo sustiže”, rekao je Nil, dodajući da su SAD generalno opreznije kada je riječ o otkrivanju detalja o oružju koje se razvija. “Pitam se da li ovdje postoji i element kineske želje da proda ovu tehnologiju drugim vojskama… jer ipak je bilo i malo trikova u svemu tome”, dodao je.
Keri Braun, profesor kineskih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, kazao je za “Fajnenšl tajms” da je parada bila “snažna demonstracija kineske moći, napretka i snage, pa je samim tim odlična za domaću propagandu”. Ali je dodao da, iako bi parada mogla uznemiriti zapadne zemlje, kineska vojska i veliki dio njenog naoružanja nisu testirani u borbi.
“Sve to dobro izgleda”, rekao je Braun. “Oni nesumnjivo znaju da marširaju, mogu da prirede sjajnu paradu, ali nisu ratovali decenijama. To je potpuno neprovjerena vojska.”
Dok je parada bila u toku, predsjednik SAD Donald Tramp optužio je Sija, Putina i Kima za urotu protiv SAD i pozvao kineskog lidera da se prisjeti američke uloge tokom rata. “Mnogi Amerikanci su poginuli u kineskoj borbi za pobjedu i slavu. Nadam se da će im se s pravom odati počast i da će biti upamćeni po svojoj hrabrosti i žrtvi!” objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social. “Molim vas da prenesete moje najsrdačnije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Džong Unu, dok kujete zavjeru protiv Sjedinjenih Država”.
Putin je juče na pitanje o Trampovom komentaru kazao da američki predsjednik ima smisla za humor i dodao da su svi zvaničnici sa kojima je razgovarao u Kini podržali rusko-američki samit na Aljasci i izrazili nadu da bi ti razgovori mogli pomoći da se okonča rat u Ukrajini.
Tramp je sinoć rekao da smatra da je vojna parada u Kini bila “predivna ceremonija”, ali je dodao da su SAD trebalo da budu pomenute tokom govora. “Mislim da je to bila predivna ceremonija. Smatram da je bila veoma, veoma impresivna”, rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu.
“Pratio sam govor sinoć. Predsjednik Si je moj prijatelj, ali smatra da je trebalo da SAD budu pomenute tokom tog govora, jer smo veoma, veoma mnogo pomogli Kini”.
Bonus video:
