Najmanje 30 novinskih organizacija odbilo je prije nekoliko dana da potpiše nova pravila Pentagona za novinare što je, nakon slučaja Džimija Kimela, ponovo podstaklo rasprave o slobodi medija u drugom mandatu Donalda Trampa.
Ključne slobode ljudi koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama zapisane su davno, u Prvom amandmanu Ustava - ljudi imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti, govora, štampe, okupljanja i pravo na podnošenje zahtjeva vlasti da preispita svoje odluke.
Kada je o slobodi govora riječ, poznate su presude po kojima čak i paljenje američke zastave spada pod slobodu izražavanja. Ograničenja ipak postoje - direktne prijetnje nasiljem, jasno huškanje na neposredno nasilje i državna bezbjednost (na primjer, odavanje vojnih tajni).
Klevete i uvrede mogu se sudski goniti, ali samo u građanskim parnicama.
Slučaj Kimel
Pitanja oko slobode govora i slobode medija otvorila su se u američkoj, i sa zanimanjem praćena u svjetskoj javnosti nakon slučaja skidanja emisije Džimija Kimela iz etra.
Televizija ABC, koja je u vlasništvu Diznija, privremeno je ukinula Kimelovu emisiju nakon njegovog komentara o ubistvu Čarlija Kirka. Odluci je prethodio pritisak Brendana Kara, predsjednika Savezne komisije za komunikacije (FCC), regulatornog tijela američke televizijske, radijske, kablovske, satelitske i internet infrastrukture.
"Kada pogledate kako se Džimi Kimel ponaša, to se čini kao najbolesnije moguće ponašanje. Kada vidite ovakve stvari... možemo to učiniti na lakši ili teži način. Ove firme mogu pronaći načine za promjenu ponašanja i preduzeti mjere protiv Kimela ili, iskreno, znate da će biti dodatnog posla za FCC."
Svi su to jasno shvatili kao mogućnost ukidanja koncesije televiziji ABC ili možda čak i nekim drugim Diznijevim filijalama.
Nakon toga je uslijedila suspenzija, Trampov aplauz ukidanju emisije, ali i bučna reakcija publike koja je počela otkazivati pretplate za Diznijeve servise. Na kraju je Kimel, zbog pritiska javnosti i mogućeg pada Diznijevih prihoda, vraćen u etar.
Slučaj Pentagon
Ali, rasprava oko slobode govora u Americi tu nije stala.
Najmanje 30 novinskih organizacija, uključujući Rojters, AP, Blumberg, Njujork tajms, Volstrit žurnal, Vašington post, Si-En-En (CNN), Foks, Si-Bi-Es (CBS), En-Bi-Si (NBC), Ej-Bi-Si (ABC), odbilo je da potpiše nova pravila Pentagona o pristupu medija, uključujući i to da bi mogli biti označeni kao bezbjednosni rizici i da im se oduzmu novinarske akreditacije Pentagona ako od zaposlenog zatraže otkrivanje povjerljivih i nekih vrsta neklasifikovanih informacija.
Redakcije tvrde da nova politika predstavlja prijetnju slobodi medija i da bi novinari mogli biti kažnjeni zbog obavljanja posla zaštićenog Prvim amandmanom američkog Ustava, prenosi Hina.
Sloboda govora je ono što Ameriku čini Amerikom, ponavljaju ovih dana kritičari Donalda Trampa.
S druge strane, njegove pristalice tvrde da štite slobodu govora od "cenzure" prethodne administracije i podsjećaju da je upravo Tramp na dan svoje druge inauguracije potpisao Izvršnu uredbu 14149, pod nazivom "Vraćanje slobode govora i ukidanje cenzure".
Taj dokument ciljao je na ono što je Trampova administracija vidjela kao "federalnu cenzuru" pod prethodnom Bajdenovom upravom, posebno u vezi s uticajem vlade na društvene mreže i suzbijanje "dezinformacija", podsjeća Hina.
Šon Heniti, novinar Foks njuza i dugogodišnji Trampov podržavalac, rekao je da je ta uredba ključna pobjeda za konzervativce.
"To je revolucionarno – Tramp je konačno razbio cenzorsku mašinu Bajdena i Big Techa! Nema više vladinog pritiska na platforme da brišu glasove Amerikanaca koji misle drugačije. Ovo je Prvi amandman u akciji, i to je samo početak čistke od woke cenzure koja je uništavala našu slobodu godinama."
Polarizacija medija i publike
Postoji niz akademskih i istraživačkih studija o uticaju Donalda Trampa na američke medije. Trampova predsjednička kampanja i oba mandata izazvali su intenzivne analize o tome kako su njegov stil komunikacije, kritike medija (poput "fake news") i korišćenje društvenih mreža uticali na novinarstvo, povjerenje javnosti, polarizaciju i strukturu medijskog sistema.
Te studije dolaze iz institucija poput Pju riserč centra (Pew Research), Harvard Kenedi škole i drugih te se fokusiraju na teme poput pokrivenosti vijesti, društvenih mreža i erozije povjerenja.
Analiza Pju riserč centra o Trampovom prvom mandatu pokazala je da su desničarski mediji davali više pozitivne ocjene Trampu i manje analizirali njegove izjave, dok su ljevičarski mediji uz više kritike njegove izjave analizirali do detalja. To je pojačalo polarizaciju same publike po obrascima - oni koji ne vole Trampa smatraju da ugrožava slobodu medija, oni koji ga vole smatraju da ispravlja cenzuru prethodnika.
Tomas Paterson s Harvarda kaže kako nije važno utiče li Tramp zaista na izbor voditelja neke emisije ili na to kako će biti tretiran u tradicionalnim medijima jer je glavnu promjenu već napravio - "smanjio je povjerenje u mejnstrim medije i pretvorio je društvene mreže u alat za direktnu komunikaciju, uz fragmentaciju komunikacija".
Ta fragmentacija se po istraživanju odnosi na proces u kojem se javni diskurs raspršuje na odvojene, često polarizovane grupe koje konzumiraju različite izvore informacija, stvarajući paralelne stvarnosti, piše Hina.
To dovodi do toga da različite političke i društvene grupe komuniciraju unutar sopstvenih "informacionih mjehura", rijetko se preklapajući.
Ili u praksi, svako prati medije s kojima se slaže.
Pad povjerenja
Prema studiji Pju riserč centra iz prošle godine, povjerenje Amerikanaca u nacionalne medije palo je na 31 odsto (sa 40 odsto u 2016), posebno među republikancima (samo 18 odsto vjeruje "mejnstrim" medijima).
To je dovelo i do pada prihoda od oglašavanja na tradicionalnim medijima, jer oglašivači prate publiku koja se okrenula prema društvenim mrežama i drugim platformama.
Prema Nilsen medija riserču, gledanost glavnih televizijskih kanala u stalnom je padu, nakon vrhunca u vrijeme kovida i "zaključavanja". To se podjednako odnosi i na liberalne i na konzervativne medije.
Stagniraju i digitalne pretplate na tradicionalne medije, novine i njihove portale. Portali bez pretplate bilježe blagi rast posjeta, a platforme poput Sabsteka ( Substack) i Patreona, gdje nezavisni novinari i influenseri nude sadržaj, privlače sve više korisnika.
Kolumbija džurnalizm rivju (Columbia Journalism Review), ugledni američki časopis i istraživačka platforma posvećena analizi novinarstva, medijskih trendova i slobode medija, osnovana 1961. godine, piše kako je "polarizacija američkog društva razoružala novinarstvo kao instituciju, prisiljavajući ga da se bori za legitimitet u očima publike koja više ne vjeruje u objektivnost."
CJR upozorava kako sloboda medija u Americi nije ugrožena samo direktnim pritiscima (poput tužbi ili prijetnji licencama), već i indirektnim efektima: gubitkom finansijske održivosti (pad prihoda od oglašavanja), autocenzurom i polarizacijom publike.
Sloboda medija će opstati
Ipak, u poređenju s drugim zemljama, CJR primjećuje da su američki mediji još uvijek slobodni. Prema Fridom hausu, SAD ima ocjenu 84/100 za slobodu medija 2024.
Prema toj analizi, slobodu medija ugrožavaju njihovi vlasnici, od korporativnih konglomerata do milijardera, koji sve više oblikuju narative kroz svoje političke i ekonomske interese.
Većina analiza ukazuje kako će se izmjene u medijskom prostoru nastaviti, ali kako će sloboda govora i medija opstati. Često se citira izjava spomenutog Brendana Kara koju je prije pet godina dao kao povjerenik, a ne predsjednik Savezne komisije za komunikacije.
"Od internet mimova do kasnovečernjih komičara, politička satira pomaže u pozivanju na odgovornost onih na vlasti. Zatvaranje ove vrste političkog govora, posebno na nagovor onih koji su meta ili ugroženi njegovom porukom, predstavljalo bi ozbiljnu prijetnju našim slobodama."
Bonus video:
