Izbor centrističkog predsjednika Rodriga Paza u Boliviji izazvao je oprezni optimizam da bi tržišno orijentisaniji lider mogao otvoriti put za međunarodna ulaganja u ogromne rezerve litijuma u zemlji, nakon godina neuspjeha pod skoro dvije decenije socijalističke vlasti.
Bolivija posjeduje najveće svjetske rezerve ultralakog metala koji se koristi u baterijama električnih vozila, ali je razvoj tog sektora bio zakočen političkim otporom i zakonom koji nalaže državnu kontrolu nad eksploatacijom, što je odbilo mnoge strane investitore, piše agencija Rojters.
Sporazumi o litijumu koje je sklapao odlazeći predsjednik Luis Arse s kineskim i ruskim kompanijama blokirani su u parlamentu. Paz je najavio da će te ugovore revidirati radi veće transparentnosti - potez koji bi mogao otvoriti nove prilike, ali i unijeti nesigurnost među ulagače.
Obećanje umjerenog pristupa
Pazova predizborna kampanja manje se fokusirala na litijum, a više na održavanje socijalnih davanja siromašnima, decentralizaciju vlasti i rast koji predvodi privatni sektor - pokušaj da ne otuđi dio birača koji su ranije podržavali ljevičara Eva Moralesa, osnivača vladajuće stranke MAS.
U tom duhu, Paz je takođe obećao da neće "prodati" ogromnu solanu Ujuni, poznatu po beskrajnim bijelim poljima soli - simbolu nacionalnog suvereniteta i domorodačkog nasljeđa Bolivije.
Osim što je pozvao na strana ulaganja koja donose korist lokalnom regionu Potosi, Paz još nije iznio konkretan plan politike za 23 miliona metričkih tona litijumskih resursa kojima zemlja raspolaže.
Prema riječima Diega fon Vakanja, eksperta za Boliviju sa Univerziteta Texas A&M, novi predsjednik mora predstaviti jasne detalje u prvim mjesecima mandata da bi ga globalna rudarska zajednica shvatila ozbiljno.
"U suprotnom, investitori će reći: ‘Dobro, opet isto kao ranije’... i Bolivija će možda ponovo izgledati kao zemlja koja je propustila voz", rekao je Fon Vakano.
Pravne prepreke i tehnički izazovi
Paz se suočava sa odlukom da li da izmijeni zakon prema kojem samo država može eksploatisati litijum, što je ograničilo interesovanje investitora u zemlji i inostranstvu. Promjena tog zakona zahtijevala bi ustavni referendum ili reformu, a Paz i njegovi saradnici još nisu zauzeli stav.
Postoje i tehnički izazovi: potrebno je prilagoditi tehnologiju ekstrakcije specifičnom hemijskom sastavu slanih podzemnih rastvora u kojima se nalazi litijum. Raniji pokušaji s tradicionalnim isparivačkim bazenima bili su neučinkoviti, dijelom zbog visoke koncentracije magnezijuma.
Državna kompanija YLB otvorila je prvu fabriku krajem 2023. godine i prošle godine ostvarila prihod od 15,6 miliona dolara uz proizvodnju od svega 2.000 metričkih tona litijuma - daleko ispod komercijalnog nivoa.
Za poređenje, Čile, drugi najveći proizvođač na svijetu, proizveo je skoro 300.000 tona litijuma prošle godine, dok je Argentina, četvrta po veličini, proizvela 70.000 tona.
Iako je Bolivija propustila cjenovni vrhunac iz 2022. godine, mogla bi povećati proizvodnju i iskoristiti rastuću potražnju u godinama koje dolaze, u skladu sa globalnim porastom prodaje električnih vozila.
Potrga za stabilnošću
Kompanije za proizvodnju litijuma pomno prate Pazove prve poteze nakon što preuzme dužnost 8. novembra.
Njegova Hrišćansko-demokratska partija nema većinu u parlamentu, koji će sada gotovo u potpunosti činiti centrističke i desne grupacije nakon gubitka poslaničkih mjesta vladajuće MAS stranke. To bi moglo pomoći donošenju investitorima naklonjenijih zakona, pod uslovom da međustranački sukobi ne prevladaju, podsjeća Rojters.
Direktor američke kompanije Energy X, Tig Igan, čija je firma izgubila raniji tender za projekat u Boliviji, pozdravio je Pazovu prijateljsku politiku prema SAD-u, ali je upozorio da bi poništavanje ruskih i kineskih ugovora moglo predstavljati loš presedan.
"Ako ih poništi, bio bih veoma oprezan da se ponovo vratim u Boliviju", rekao je Igan.
Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom, koja je 2023. potpisala ugovor o litijumu s Bolivijom, u saopštenju za Rojters je branila svoj projekat, tvrdeći da je koristan za ekonomiju i lokalne zajednice, te najavila da će nastaviti insistirati na njegovoj realizaciji.
Kineski proizvođač baterija CATL, koji je takođe 2023. sklopio značajan ugovor o litijumu s Bolivijom, nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Predsjednik za Južnu Ameriku američke kompanije Lilac Solutions, Felipe de Musi, rekao je da bi razmotrio nove prilike ako Paz obezbijedi stabilne propise i transparentnost.
"Uz jasnija pravila i otvorenost prema novim tehnologijama, Bolivija bi mogla da otključa svoj ogroman litijumski potencijal", rekao je.
Centrizam kao moguća prednost
Prema riječima čileanskog advokata za rudarsko pravo Pabla Hamiltona, koji nastoji povezati strane investitore s novom vladom u La Pazu, Bolivija bi mogla postati idealna za manje kompanije koje žele dokazati svoju tehnologiju, ali i za veće firme spremne da preuzmu rizik.
"Iako nije sasvim jasno šta želi da uradi, Paz je u boljoj poziciji da razgovara s ljudima s obje strane političkog spektra - i desnice i ljevice - i tako donese više stabilnosti investitorima", rekao je Hamilton.
Analitičari u tome vide i mogućnost jačanja američkog uticaja, upravo u trenutku kada predsjednik Donald Tramp nastoji povećati prisustvo SAD u kritičnim mineralima, uključujući litijum, kao odgovor na dominaciju Kine.
Američki državni sekretar Marko Rubio čestitao je Pazu i poručio da je Trampova administracija zainteresovana za bilateralna ulaganja, ne navodeći konkretne sektore.
"Nakon dvije decenije pogrešnih administracija, izbor Rodriga Paza označava prelomnu priliku za obje nacije", naveo je Rubio u saopštenju.
Bonus video:
