Američki predsjednik Donald Tramp uveo je sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, u zaokretu politike prema Moskvi zbog njenog rata u Ukrajini, što je u četvrtak dovelo do porasta cijena nafte na svjetskom tržištu za skoro pet odsto i podstaklo Indiju da razmotri smanjenje uvoza ruske nafte.
Sankcije su usmjerene na naftne gigante Rosnjeft i Lukoil, koji zajedno čine više od pet odsto svjetske proizvodnje nafte, i predstavljaju dramatičan zaokret Trampa, koji je takođe ukinuo ograničenja za upotrebu određenih raketa dugog dometa od strane Ukrajine, koja će sada moći slobodnije da gađa ciljeve unutar same Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je juče da su nove američke sankcije pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju, dodajući da one neće uticati na rusku ekonomiju, prenijela je državna novinska agencija RIA. Putin je kazao da će “oštar pad ruske nafte na tržištu dovesti do povećanja cijena” kao i da će biti potrebno “određeno vrijeme za zamjenu ruske nafte”. Takođe je istakao da je “ruski energetski sektor samouvjeren, mada se očekuju određeni gubici”.
Mada bi finansijski udar na Rusiju mogao biti ograničenih razmjera na kratke staze, ovaj potez snažno signalizira Trampovu namjeru da izvrši finansijski pritisak i pokuša da primora Kremlj na mirovni sporazum, ocjenjuje agencija Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Sjedinjenim Američkim Državama na novim sankcijama, rekavši da su “vrlo važne”, ali da će biti potrebno još pritiska na Moskvu kako bi pristala na prekid vatre.
Kineske državne naftne kompanije već su, prema riječima trgovinskih izvora koji su govorili za britansku agenciju, privremeno obustavile kupovinu ruske nafte. Rafinerije u Indiji, najvećem kupcu ruske nafte koja se transportuje morem, spremaju se da naglo smanje uvoz sirove nafte.
Pad potražnje iz dvije najveće ruske mušterije predstavljaće dodatni pritisak na prihode Moskve od nafte i natjeraće najveće svjetske uvoznike da potraže alternativne izvore snabdijevanja, što će dodatno podići globalne cijene.
Predstavljajući sankcije na naftu, američki sekretar za finansije Skot Besent jasno je poručio da Vašington cilja na sposobnost Rusije da finansira ono što je postao najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, te da je spreman na dodatne korake.
Rusija je nove američke sankcije nazvala neproduktivnim i poručila da njeni uslovi za okončanje rata u Ukrajini - koje Kijev i mnoge evropske zemlje smatraju ravnim kapitulaciji - ostaju nepromijenjeni.
U još jednom pokušaju da se Moskvi uskrate prihodi, Evropska unija je juče odobrila 19. paket sankcija koji uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG).
EU je od 2022. godine smanjila svoju zavisnost od nekada dominantnog snabdjevača Rusije za otprilike 90 odsto, ali je ipak uvezla više od 11 milijardi eura ruske energije u prvih osam mjeseci ove godine. LNG sada predstavlja najveći uvoz ruske energije u EU.
Evropska unija je takođe dodala tri kineske kompanije na svoj spisak sankcija protiv Rusije, navodeći da su one značajni kupci ruske sirove nafte i da Moskvi obezbjeđuju “značajne” prihode. Peking je zaprijetio odmazdom, ne navodeći koje bi mjere mogao preduzeti.
Prihodi Rusije od nafte i gasa, koji su trenutno manji za 21 odsto u odnosu na prethodnu godinu, čine oko četvrtinu njenog budžeta i predstavljaju najvažniji izvor novca za rat u Ukrajini, koji sada traje četvrtu godinu.
Ipak, glavni izvor ruskih prihoda dolazi od oporezivanja proizvodnje, a ne izvoza, što će vjerovatno ublažiti neposredni uticaj sankcija na državne finansije.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, umanjila je značaj mogućeg uticaja, rekavši da je Moskva razvila ono što je nazvala “snažnim imunitetom” na takve restrikcije.
Cijene nafte skočile su u četvrtak za pet odsto zbog zabrinutosti da bi sankcije mogle poremetiti globalno snabdijevanje. Izvori iz indijske naftne industrije rekli su Rojtersu da su indijske rafinerije spremne da drastično smanje uvoz ruske nafte.
Neki analitičari smatraju da bi nove sankcije mogle primorati Rusiju da dodatno snižava cijenu svoje nafte na svjetskim tržištima kako bi nadoknadila rizik od mogućih američkih sekundarnih sankcija, ali da bi taj udar mogao biti ublažen ako globalne cijene nafte porastu.
Međutim, na tržištu i dalje postoji određeni skepticizam u pogledu toga da li će američke sankcije dovesti do suštinske promjene u ponudi i potražnji.
“Do sada je gotovo sav set sankcija protiv Rusije u protekle tri i po godine uglavnom propao u pokušaju da smanji količine koje zemlja proizvodi ili njene prihode od nafte”, rekao je za Rojters analitičar kompanije Rystad Energy Klaudio Galimberti.
OPEK je spreman da nadoknadi svaki manjak na tržištu nafte ukidanjem ograničenja proizvodnje, pošto se, prema pokazateljima, potražnja nakon Trampove odluke o sankcijam preusmjerava ka Zalivu i Bliskom istoku, rekao je juče novinarima kuvajtski ministar nafte Tarik el Rumi.
Nakon samita s Putinom u avgustu na Aljasci, Tramp je odustao od zahtjeva za trenutni prekid vatre u Ukrajini i prihvatio opciju koju preferira Moskva - da se odmah pristupi pregovorima o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu.
Međutim, posljednjih dana vratio se ideji o neposrednom prekidu vatre, što Kijev podržava, ali Moskva, čije snage postepeno napreduju na frontu, više puta je jasno stavila do znanja da za to nema interesovanja.
Rusija je saopštila da se protivi prekidu vatre jer smatra da bi to bio samo privremeni zastoj prije nego što borbe ponovo počnu, čime bi Ukrajina dobila vrijeme i prostor da se ponovo naoruža u trenutku kada Moskva tvrdi da ima inicijativu na bojnom polju.
Zelenski je juče istakao da “razmjena teritorija s Rusijom nije prihvatljiva” i ponovio svoj stav da bi prekid vatre trebalo da prethodi bilo kakvim pregovorima o mogućem rješenju za okončanje rata.
Bonus video:
