Od povratka u Bijelu kuću u januaru predsjednik Donald Tramp je poništio decenije američke trgovinske politike gradeći carinski zid nekada široko otvorene privrede SAD.
Njegovi dvocifreni porezi na uvoz iz skoro svake zemlje poremetili su globalnu trgovinu i opteretili budžete potrošača i preduzeća širom svijeta, a prikupili desetine milijardi dolara za američko Ministarstvo finansija.
Tramp je tvrdio da su njegovi novi veliki porezi na uvoz neophodni da bi se vratilo bogatstvo koje je "ukradeno" od SAD. On kaže da će smanjiti američki višedecenijski trgovinski deficit i vratiti proizvodnju u zemlju.
Ali preokretanje globalnog lanca snabdijevanja pokazalo se skupim za domaćinstva koja se suočavaju sa rastućim cijenama. Poreze plaćaju uvoznici koji obično pokušavaju da prebace veće troškove na svoje kupce. To uključuje preduzeća i, na kraju krajeva, američka domaćinstva.
Nepredvidiv je način na koji je predsjednik uvodio svoje tarife: objavljivao ih, zatim ih suspendovao ili mijenjao prije nego što je uvodio nove. Tako je 2025. godina postala jedne od najturbulentnijih ekonomskih godina u skorije vrijeme.
Ključni broj za ukupni uticaj carinskih tarifa na američke potrošače i preduzeća je "efektivna" carinska stopa koja, za razliku od naslovnih brojki koje je Tramp nametnuo za određene trgovinske poslove, pruža prosjek zasnovan na stvarnom uvozu koji ulazi u zemlju.
U 2025. godini, po podacima "Jejlske budžetske laboratorije" (Yale Budget Lab), efektivna carinska stopa SAD dostigla je vrhunac u aprilu i bila daleko viša od prosjeka na početku godine. Prije nego što je finalizovao promjene u potrošnji, efektivna carinska stopa u novembru bila je skoro 17 odsto - sedam puta veća od prosjeka u januaru i najviša od 1935. godine.
Među argumentima za opravdanje svojih tarifa, Tramp je više puta rekao da će one smanjiti dugogodišnji trgovinski deficit Amerike i donijeti prihode u trezor.
Trampove veće carine svakako prikupljaju novac. Ove godine, do novembra, donijele su više od 236 milijardi dolara, mnogo više nego prethodnih godina. Ali i dalje čine samo djelić ukupnih prihoda savezne vlade. I nisu prikupile ni približno dovoljno da opravdaju predsjednikovu tvrdnju da bi carinski prihodi mogli da zamijene savezne poreze na dohodak ili da omoguće neočekivane dividende za Amerikance.
Trgovinski deficit SAD je značajno opao od početka godine. Trgovinski jaz je dostigao vrhunac uz mjesečni rekord od 136,4 milijarde dolara u martu, jer su potrošači i preduzeća požurili da uvezu strane proizvode prije nego što je Tramp mogao da im uvede carine. Trgovinski jaz se smanjio na 52,8 milijardi dolara u septembru, posljednjem mjesecu za koji su dostupni podaci. Ali deficit od početka godine do danas je i dalje bio 17% veći u odnosu na period od januara do septembra 2024. godine.
Trampove carine iz 2025. godine pogodile su skoro svaku zemlju na svijetu — uključujući i najveće trgovinske partnere Amerike.
Ali njegova politika je imala najveći uticaj na trgovinu SAD sa Kinom, nekada najvećim izvorom američkog uvoza, a sada trećim poslije Kanade i Meksika. Američke carine na kineski uvoz sada iznose 47,5%, prema proračunima Čeda Bouna iz Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson.
Vrijednost robe koja ulazi u SAD iz Kine opala je za skoro 25% tokom prva tri kvartala ove godine. Uvoz iz Kanade je takođe opao. Ali vrijednost proizvoda iz Meksika, Vijetnama i Tajvana je porasla ove godine.
Za investitore, najnestabilniji trenuci na berzi ove godine dogodili su se usred nekih od najnestabilnijih trenutaka Trampove carine.
Zato je "S and P 500", indeks za najveće javne kompanije u SAD, zabilježio svoje najveće dnevne i nedjeljne oscilacije u aprilu - i najveće mjesečne gubitke i dobitke u martu i junu.
Bonus video:
