Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp sastaće se danas na Floridi kako bi pokušali da usaglase plan za okončanje rata u Ukrajini, ali pred njima su velike razlike po ključnim pitanjima, kao i provokacije u vidu ruskih vazdušnih napada.
Rusija je u subotu pogodila Kijev i druge djelove ratom razorene Ukrajine stotinama projektila i dronova, ostavivši djelove prijestonice bez struje i grijanja. Zelenski je rekao da je to odgovor Rusije na tekuće mirovne napore koje posreduju Sjedinjene Američke Države.
Zelenski je, piše agencija Rojters, novinarima rekao da planira da tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovara o sudbini spornog istočnog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje i drugim temama.
Ukrajinski predsjednik i njegova delegacija doputovali su na Floridu kasno u subotu, saopštio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ukrajine Serhij Kisljica na mreži X.
"Dobro veče, Florido!", napisao je Kisljica uz objavu fotografije aviona na kojem se na trupu vidi prezime američkog predsjednika.
Moskva je u više navrata insistirala da Ukrajina prepusti cio Donbas, uključujući i djelove koji su još pod kontrolom Kijeva, a ruski zvaničnici su se usprotivili i drugim djelovima najnovijeg prijedloga, što je izazvalo sumnje da li bi ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatio ono što bi moglo proizaći iz nedjeljnih razgovora.
Zelenski je u petak rekao za Aksios da se i dalje nada da će uspjeti da ublaži američki prijedlog prema kojem bi se ukrajinske snage u potpunosti povukle iz Donbasa. Ukoliko to ne uspije, Zelenski je kazao da bi cio plan u 20 tačaka, koji je rezultat višenedjeljnih pregovora, trebalo staviti na referendum, prenosi Rojters.
Aksios navodi da američki zvaničnici spremnost Zelenskog na održavanje referenduma vide kao veliki korak naprijed i znak da on više ne isključuje teritorijalne ustupke, iako je rekao da bi Rusija morala da pristane na 60-dnevni prekid vatre kako bi Ukrajina imala vremena da pripremi i održi takvo glasanje. Nedavna anketa, međutim, sugeriše da bi ukrajinski birači mogli odbaciti taj plan.
Sastanak Zelenskog i Trampa uživo dolazi nakon sedmica diplomatskih napora. Evropski saveznici, iako su povremeno bili isključeni iz procesa, pojačali su aktivnosti kako bi definisali okvir poslijeratnih bezbjednosnih garancija za Kijev, koje bi podržale Sjedinjene Države.
Sporne tačke oko teritorije
Kijev i Vašington saglasni su po mnogim pitanjima, a Zelenski je u petak rekao da je plan od 20 tačaka završen oko 90 odsto. Ipak, pitanje da li će i koju teritoriju Ukrajina ustupiti Rusiji ostaje neriješeno, navodi Rojters.
Dok Moskva insistira na preuzimanju cijelog Donbasa, Kijev želi da se linije razdvajanja zamrznu na sadašnjim frontovima.
Sjedinjene Države, u pokušaju kompromisa, predložile su uspostavljanje slobodne ekonomske zone ukoliko Ukrajina napusti taj region, ali zasad nije jasno kako bi takva zona funkcionisala u praksi.
Zelenski, čiji raniji susreti s Trampom nijesu uvijek prolazili glatko, zajedno sa evropskim saveznicima strahuje da bi Tramp mogao "prodati" Ukrajinu i ostaviti evropske sile da same snose troškove pomoći razorenoј zemlji, nakon što su ruske snage tokom 2025. godine zauzimale između 12 i 17 kvadratnih kilometara teritorije dnevno.
Rusija kontroliše cio Krim, koji je anektirala 2014. godine, a od početka invazije na Ukrajinu prije gotovo četiri godine preuzela je kontrolu nad oko 12 odsto ukrajinske teritorije, uključujući oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti, prema ruskim procjenama.
Putin je 19. decembra rekao da smatra da bi mirovni sporazum trebalo da se zasniva na uslovima koje je iznio 2024. godine: povlačenje Ukrajine iz cijelog Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i zvanično odustajanje Kijeva od cilja da se pridruži NATO-u.
Ukrajinski zvaničnici i evropski lideri rat vide kao imperijalno otimanje teritorije od strane Moskve i upozoravaju da bi Rusija, ukoliko ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, jednog dana mogla napasti i članice NATO-a.
Plan od 20 tačaka nastao je na osnovu ruskog plana od 28 tačaka, koji je proizašao iz razgovora između američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, Trampovog zeta Džereda Kušnera i ruskog specijalnog izaslanika Kirila Dmitrijeva, a koji je u javnost dospio u novembru.
Naknadni razgovori između ukrajinskih zvaničnika i američkih pregovarača doveli su do izrade za Kijev prihvatljivijeg plana od 20 tačaka.
Kanada i evropski saveznici staju uz Kijev
Subotnji vazdušni napadi pokazuju da Putin ne želi mir, rekao je Zelenski novinarima nakon dolaska u Halifaks, u kanadskoj pokrajini Nova Škotska, gdje se sastao s kanadskim premijerom Markom Karnijem.
U kratkoj izjavi, stojeći uz Zelenskog, Karni je rekao da mir "zahtijeva Rusiju koja je spremna na to".
"Varvarstvo koje smo vidjeli tokom noći, napad na Kijev, pokazuje koliko je važno da stojimo uz Ukrajinu u ovom teškom trenutku“, rekao je Karni, obećavajući dodatnih 2,5 milijardi kanadskih dolara (1,83 milijarde američkih dolara) ekonomske pomoći Ukrajini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u subotu razgovarala sa Zelenskim zajedno s drugim evropskim liderima, napisala je na mreži X da njihov zajednički cilj ostaje "pravedan i trajan mir" koji bi očuvao suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz jačanje bezbjednosnih i odbrambenih kapaciteta te zemlje.
Zelenski je rekao da će nakon sastanka s Trampom ponovo razgovarati s evropskim liderima
Bonus video:
