Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sugerisao je juče da bi mogao kazniti zemlje carinama ukoliko ne podrže njegov plan da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, prenosi Asošiejted pres.
To je, kako piše AP, poruka koja je stigla u trenutku kad dvopartijska delegacija američkog Kongresa pokušavala da smanji tenzije u glavnom gradu Danske.
Tramp već mjesecima insistira da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, poluautonomnu teritoriju NATO saveznice Danske, a ranije ove sedmice rekao je da bi sve manje od toga da arktičko ostrvo bude u američkim rukama bilo „neprihvatljivo“.
Tokom događaja u Bijeloj kući posvećenog zdravstvenoj zaštiti u ruralnim sredinama, Tramp je juče podsjetio kako je prijetio evropskim saveznicima carinama na farmaceutske proizvode.
„Možda ću to uraditi i zbog Grenlanda“, rekao je Tramp. „Mogu da uvedem carine zemljama ako ne budu saglasne oko Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost. Tako da bih to mogao da uradim“, kazao je on, prenosi AP.
Ranije nije pominjao upotrebu carina kao sredstva pritiska da bi nametnuo to pitanje.
Ranije ove sedmice, ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda sastali su se u Vašingtonu sa potpredsjednikom SAD Džej-Dijem Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Taj susret nije riješio duboke razlike, ali je rezultirao dogovorom o formiranju radne grupe — čiju su svrhu Danska i Bijela kuća potom u javnosti predstavile na veoma različite načine.
Evropski lideri insistiraju da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču te teritorije, a Danska je ove sedmice saopštila da, u saradnji sa saveznicima, pojačava svoje vojno prisustvo na Grenlandu.
Odnos koji „moramo da njegujemo“
U Kopenhagenu se u petak grupa senatora i članova Predstavničkog doma sastala sa danskim i grenlandskim poslanicima, kao i sa liderima među kojima je bila i danska premijerka Mete Frederiksen.
Šef delegacije, senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, zahvalio je domaćinima na „225 godina dobrog i pouzdanog savezništva i partnerstva“ i rekao da su „imali snažan i sadržajan dijalog o tome kako da taj odnos produžimo u budućnost“.
Senatorka Liza Murkovski, republikanka iz Aljaske, kazala je nakon sastanaka da posjeta odražava snažan odnos građen decenijama i da je to „odnos koji moramo da njegujemo“. Ona je novinarima rekla da „Grenland treba posmatrati kao saveznika, a ne kao imovinu, i mislim da je to ono što se čuje od ove delegacije“.
Takav ton bio je u oštrom kontrastu sa porukama koje dolaze iz Bijele kuće. Tramp je pokušavao da opravda svoje pozive na američko preuzimanje Grenlanda ponavljajući tvrdnje da Kina i Rusija imaju sopstvene planove za Grenland, koji raspolaže ogromnim, još neiskorišćenim rezervama ključnih minerala. Bijela kuća nije isključila mogućnost da teritoriju preuzme i silom.
„Čuli smo, iskreno, toliko laži i toliko pretjerivanja o prijetnjama Grenlandu“, rekla je Aaja Kemnic, grenlandska političarka i poslanica u danskom parlamentu koja je učestvovala na jučerašnjim sastancima. „I uglavnom bih rekla da prijetnje koje sada vidimo dolaze sa američke strane.“
Murkovski je naglasila ulogu Kongresa u odlučivanju o budžetskoj potrošnji i u prenošenju poruka birača.
„Mislim da je važno naglasiti da, kada pitate američki narod da li smatra da je dobra ideja da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, ogromna većina, oko 75 odsto, kaže da ne smatra da je to dobra ideja“, rekla je ona.
Zajedno sa senatorkom Džin Šahin, demokratkinjom iz Nju Hempšira, Murkovski je predložila dvopartijski zakon kojim bi se zabranila upotreba sredstava Ministarstva odbrane ili Stejt departmenta SAD za aneksiju ili preuzimanje kontrole nad Grenlandom ili suverenom teritorijom bilo koje članice NATO-a bez saglasnosti tog saveznika ili odobrenja Sjevernoatlantskog savjeta.
Inuitski savjet kritikuje izjave Bijele kuće
Spor snažno utiče na svakodnevni život stanovnika Grenlanda. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je u utorak da „ako ovdje i sada moramo da biramo između Sjedinjenih Država i Danske, biramo Dansku. Biramo NATO. Biramo Kraljevinu Dansku. Biramo Evropsku uniju“.
Predsjedavajuća Inuitskom cirkumpolarnom savjetu sa sjedištem u Nuku, koji predstavlja oko 180.000 Inuita iz Aljaske, Kanade, Grenlanda i ruskog regiona Čukotke u međunarodnim pitanjima, rekla je da uporne izjave iz Bijele kuće da SAD moraju da posjeduju Grenland pružaju „jasnu sliku o tome kako američka administracija gleda na narod Grenlanda, kako gleda na autohtone narode i narode koji su malobrojni“.
Sara Olsvig kazala je za AP u Nuku da je suština problema „u tome kako jedna od najvećih svjetskih sila gleda na druge narode koji su manje moćni od nje. I to je zaista zabrinjavajuće“.
Autohtoni Inuitski narod na Grenlandu, rekla je ona, ne želi da ponovo bude kolonizovan.
Bonus video:
