Britanski list Dejli mejl danas piše da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp odustao od napada na Iran pošto je upozoren da bi vojna intervencija mogla dovesti do još jednog dugotrajnog, iscrpljujućeg rata na Bliskom istoku, kažu izvori.
Pod naslovom "Tramp 'otkočio i repetirao' da bi pokrenuo smrtonosne napade na Iran, a povukao se u posljednjem trenutku zbog novih informacija te kritičari kažu da je 'izdao'", list podsjeća da je predsjednik SAD ove nedjelje prethodno upozorio Iran da je "spreman" za akciju i da je napad neizbježan, a građane Irana je pozvao da nastave demonstracije jer "pomoć stiže".
Kratko zatvaranje iranskog vazdušnog prostora u srijedu navelo je mnoge da očekuju da će SAD tada napasti, a portparolka Bijele kuće Karolin Livit tvrdila je da "sve opcije ostaju na stolu".
Insajderi su navodno rekli da su savjetnici Trampa ubijedili da ne napada Iran uprkos tome što su vojni zvaničnici u utorak otišli na spavanje uvjereni da će sljedećeg dana biti napada.
Mada je Tramp u petak rekao novinarima da je "sam sebe ubijedio" da ne izvede napad jer su otkazana pogubljenja demonstranata u Iranu, Volstrit džurnal je izvijestio da je predsjednik tražio mišljenje širokog spektra savjetnika.
Dok je Tramp u utorak još računao na napad na Teheran, zvaničnici su mu navodno rekli da nisu sigurni da će samo napad uspješno srušiti iranski režim.
Američki zvaničnici takođe nisu bili sigurni da li će strategija napada na iranske vojne lokacije pomoći pobunjenicima i bili su zabrinuti da nemaju potreban arsenal za organizovanje održivog napada, rekli su izvori.
Očigledan zaokret ostavio je demonstrante u Iranu bez podrške koju je Tramp obećao, kako je Suzan Maloni, stručnjakinja za Iran i potpredsjednica za spoljnu politiku u Brukings institutu, rekla za Volstrit džurnal, te je time Tramp "stavio američki kredibilitet na kocku".
"Postojaće, a i već je postojao, osjećaj Iranaca da su izdani i postojaće mnogo poslije kraja Trampovog predsjedničkog mandata", rekla je ona.
Mogućnost još jedne duge, neizvjesne bitke u nestabilnom dijelu Bliskog istoka je odvela Donalda Trampa od "spremnog i još spremnijeg" za napad na Iran, do toga da to stavi u drugi plan.
Dok je Tramp razmjenjivao uvrede sa Iranom, Bijelu kuću su savjetovali i zvaničnici iz Izraela i iz arapskih zemalja na Bliskom istoku.
Ti savjetnici su navodno upozorili SAD da su događaji u Teheranu previše nestabilni da bi se mogao predvidjeti ishod napada i da je režim već obuzdao veliki dio protesta.
Takođe su se bojali da nema očigledne zamjene za sadašnju vlast ako SAD svrgnu režim vrhovnog vođe Alija Hamneija, uprkos tome što je iranski prestolonasljednik Reza Pahlavi u egzilu u Vašingtonu rekao da će moći da preuzme vlast.
Dio informacija je bila mogućnost da se regionalni saveznici SAD - Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, suoče s negativnim reakcijama na američke vojne baze u tim zemljama.
Grupa iranskih lidera, uključujući savjetnika za nacionalnu bezbjednost Alija Laridžanija, navodno je učestvovala u tome da se njihove kolege u Iraku i Turskoj odvrate od Trampovog plana.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu takođe je savetovao protiv napada, rekavši Trampu da smatra da je možda prekasno da pomogne ustanku u Teheranu.
U petak je Tramp ponovio da ga je izostanak najvljenih pogubljenja spriječio da pokrene napad, ali je zadržao pravo da to učini u budućnosti.
"Niko me nije ubijedio. Ubijedio sam sebe. Juče su zakazali preko 800 vješanja. Nikoga nisu objesili. Otkazali su vješanja. To je imalo veliki uticaj", rekao je on.
SAD su u četvrtak poslale vojsku ka Iranu, što ostavlja Trampu opcije ukoliko odluči da napadne.
Tramp je, međutim, zauzeo pomiriteljski stav, zahvalivši iranskim liderima što nisu pogubili stotine pritvorenih demonstranata, što je dodatni znak da možda odustaje od vojnog napada.
Predsjednik nije rekao s kim je razgovarao u Iranu da bi potvrdio kakav je stav o planiranim pogubljenjima.
Dok se Iran vraćao u neizvjestan mir poslije talasa protesta koji su izazvali krvavi obračun vlasti s građanima, jedan visoki sveštenik je u petak tražio smrtnu kaznu za pritvorene demonstrante i direktno prijetio Trampu.
Pogubljenja, kao i ubijanje mirnih demonstranata, dvije su od "crvenih linija" koje je Tramp postavio za moguće akcije protiv Irana, navodi britanski list.
Oštra represija, u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi, izgleda da je uspjela da uguši demonstracije koje su počele 28. decembra zbog posrnule iranske privrede i finansija i pretvorile se u proteste koji direktno dovode u pitanje teokratsku vlast.
Danima nema znaka protesta u Teheranu, gdje su se kupovina i ulični život vratili u normalu bar kako izgleda, a prekid interneta traje nedjelju dana te se mnogo ne može ni saznati. Vlasti nisu prijavile nikakve nemire u drugim djelovima zemlje.
Američka agencija "Human Rights Activists" u petak je procijenila broj žrtava na 3.090.
Ovaj broj, koji premašuje broj bilo kojih ranijih protesta ili nemira u Iranu u posljednjih nekoliko decenija i podsjeća na haos tokom "Islamske revolucije" 1979. godine, nastavlja da raste.
Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija, oslanjajući se na mrežu aktivista unutar Irana koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve.
Nemiri, izazvani teškim ekonomskim uslovima, predstavljaju najveći unutrašnji izazov za iranske vladare u posljednje najmanje tri godine i došli su u vrijeme jačanja međunarodnog pritiska poslije izraelskih i američkih napada na Iran prošlog ljeta.
Prestolonasljednik Pahlavi pozvao je SAD da ispune svoje obećanje o intervenciji. Pahlavi, čiji je otac svrgnut u "Iranskoj islamskoj revoluciji" 1979. godine, rekao je da i dalje vjeruje u Trampovo obećanje pomoći.
"Vjerujem da je predsjednik čovjek od riječi“, rekao je Pahlavi novinarima u Vašingtonu. Dodao je da "bez obzira na to da li se preduzimaju akcije ili ne, mi kao Iranci nemamo izbora sem da nastavimo borbu".
"Vratiću se u Iran!", zakleo se on. Satima kasnije, pozvao je demonstrante da ponovo izađu na ulice od subote do ponedeljka.
Uprkos podršci tvrdokornih monarhista u dijaspori, Pahlavi se bori da stekne širu privlačnost u Iranu. Ali to ga nije spriječilo da se predstavi kao prelazni lider Irana ako vlada padne.
Tramp je međutim ove nedjelje izrazio nesigurnost u vezi sa Pahlavijevom sposobnošću da prikupi podršku unutar Irana.
Pahlavi se prošlog vikenda sastao sa izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, objavio je Aksios, pozivajući se na neimenovanog visokog američkog zvaničnika.
S druge strane, vlasti Irana su prihvatile dvostruki pristup: s jedne strane suzbijajući proteste, a istovremeno s druge nazivajući legitimnim proteste zbog ekonomskih problema i za sada nema znakova sloma u bezbjednosnoj eliti koji bi mogli da sruše klerikalni sistem na vlasti od 1979. godine, zaključuje Dejli mejl.
Bonus video:
