Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina saopštili su da je njihov sastanak u Davosu o mogućem budućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini bio "veoma pozitivan" i "konstruktivan".
Sjedinjene Američke Države vodile su razgovore s Rusijom, a odvojeno i s Kijevom i evropskim liderima, o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini, ali dogovor još nije postignut, uprkos Trampovim ponovljenim obećanjima da će brzo zaključiti sporazum, prenosi agencija Rojters.
Evropski saveznici Ukrajine, koji se trenutno javno spore zbog Trampovih prijetnji u vezi s Grenlandom, zabrinuti su da bi Sjedinjene Države mogle zahtijevati da Ukrajina prihvati teritorijalne ustupke.
"Dijalog je konstruktivan i sve više ljudi razumije pravednost ruske pozicije", rekao je Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev nakon razgovora s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom u "Kući SAD" (USA House) u Davosu.
Vitkof je rekao: "Imali smo veoma pozitivan sastanak", prenijela je ruska novinska agencija RIA (RIA).
Sastanak je trajao dva sata, kazao je agenciji Rojters izvor koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
U pitanju je način okončanja najsmrtonosnijeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, budućnost Ukrajine, stepen u kojem su evropske sile potisnute u stranu i da li bi mirovni sporazum posredovanjem Sjedinjenih Država mogao da potraje.
Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022, nakon osam godina borbi na istoku Ukrajine, što je izazvalo najveći sukob Moskve i Zapada još od najnapetijih dana Hladnog rata.
Rusija kontroliše oko 19 odsto teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim, koje je anektirala 2014, kao i većinu istočnog regiona Donbas, veliki dio oblasti Herson i Zaporožje, te manje djelove još četiri oblasti, podsjeća Rojters.
Rusija tvrdi da su Krim, Donbas, Herson i Zaporožje sada djelovi Rusije. Ukrajina poručuje da to nikada neće prihvatiti, a gotovo sve države smatraju da su te oblasti dio Ukrajine.
Ukrajina i evropski lideri navode da Rusiji ne smije biti dopušteno da ostvari svoje ciljeve nakon onoga što opisuju kao imperijalni "otimanje teritorije". Ako Rusija pobijedi, tvrde evropske sile, jednog dana će napasti NATO. Moskva kaže da su takve tvrdnje besmislene i da nema namjeru da napadne članicu NATO-a.
Rusija tvrdi da su evropski lideri riješeni da opstruiraju mirovne razgovore uvođenjem uslova za koje znaju da će biti neprihvatljivi za Rusiju, koja je tokom 2025. dnevno zauzimala između 12 i 17 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.
Putin rat predstavlja kao prelomni trenutak u odnosima sa Zapadom, za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991, širenjem NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom uticaja Moskve.
Više puta je rekao da je otvoren za mir, ali mir zasnovan na realnostima na ratištu.
Sjedinjene Države navode da je ukupno oko milion ruskih i ukrajinskih muškaraca poginulo ili ranjeno u ratu. Rusija i Ukrajina ne objavljuju podatke o gubicima.
Bonus video:
