Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pokrenula je niz istraga protiv važnih ekonomskih partnera kako bi pronašla novi pravni osnov za uvođenje kaznenih carina, nakon što je američki Vrhovni sud ranije Trampovo pozivanje na vanrednu ekonomsku situaciju proglasio nezakonitim.
Istraga će, pored Evropske unije, obuhvatiti i Švajcarsku, Norvešku, Kinu, Japan, Meksiko, Tajvan, Indiju i druge zemlje u Aziji, ali ne i Kanadu, prenijele su agencije.
Povjerenik američke administracije za trgovinu Džejmison Grir rekao je da se istraga odnosi na dio Trgovinskog zakona SAD iz 1974. godine i da postoji sumnja da su mnoge zemlje izgradile prevelike proizvodne kapacitete koji nijesu utemeljeni u domaćoj ili globalnoj tražnji i koji idu na štetu SAD.
To, prema ocjeni SAD, može da naruši pravednu tržišnu utakmicu. Sjedinjene Države su zakon iz 1974. godine u prošlosti već koristile, na primjer prilikom uvođenja posebnih carina Kini.
Uz to, biće istražena i sumnja na eksploataciju dječjeg i robovskog rada, a ta istraga obuhvatiće više od 60 zemalja.
U zvaničnim dokumentima SAD mnogim državama zamjeraju da posjeduju takve strukturne viškove kapaciteta, i to prije svega u proizvodnji aluminijuma, baterija, elektronike, mašina, poluprovodnika, plovila, solarnih ćelija i čelika.
To su sektori u kojima, prema procjeni zvaničnika u Vašingtonu, trpe proizvodni kapaciteti SAD.
U okviru istrage od maja će biti sprovedena i javna saslušanja, a biće konsultovane i vlade zemalja na koje se istraga odnosi.
Istrage se smatraju prvim Trampovim korakom u nastojanju da ponovo uvede visoke carine brojnim zemljama.
Vrhovni sud SAD poništio je 20. februara odluku kojom je Tramp početkom 2025. godine uveo visoke carine mnogim državama svijeta, uz obrazloženje da je pozivanjem na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji prekoračio predsjednička ovlašćenja.
Tramp je istog dana najavio da uvodi dodatne carine od deset odsto na uvoz iz cijelog svijeta, a samo dan kasnije to je povećao na 15 odsto, izvršnom uredbom kojom je zaobišao Kongres. Ipak, carine za sada nijesu povećane na 15 odsto.
Poslije odluke Vrhovnog suda, američki predsjednik je svoju novu odluku zasnovao na paragrafu 122 Trgovinskog zakona iz 1974. godine, koji mu omogućava da pod određenim okolnostima, do 150 dana bez odluke Kongresa, uvede carine na robu iz uvoza.
Tih 150 dana ističe 24. jula, a za duže zadržavanje viših carina potreban mu je pristanak Kongresa.
Bonus video:
