Estonski ministar odbrane Hano Pevkur pozvao je na jedinstvo između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izrazio frustraciju zbog članica NATO-a koje su odbile njegov poziv da pomognu Vašingtonu tokom vojne operacije u Iranu.
Spor, podstaknut sve dubljom konfrontacijom s Iranom i rastućim globalnim cijenama energije, brzo postaje širi test transatlantske kohezije - i toga kako će se savez nositi s krizama koje prevazilaze njegov tradicionalni okvir.
Tramp je izrazio frustraciju 17. marta nakon što je većina NATO saveznika, prema izvještajima, odbila zahtjeve da se rasporede pomorske snage, uključujući brodove za uklanjanje mina i pratnju, kako bi se osigurala komercijalna plovidba kroz uski morski prolaz koji nosi oko petine globalnih pomorskih zaliha energije.
Pevkur je za RSE rekao da je Talin spreman razgovarati o opcijama sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima, naglašavajući da je saradnja, a ne podjele, ključna.
"Spremni smo razgovarati o tome koje su opcije za rješavanje situacije na Bliskom istoku i takođe za osiguranje slobodne trgovine", rekao je u intervjuu u Vašingtonu 17. marta.
Nastojanja Trampove administracije dolaze u trenutku kada je iranska blokada - korištenjem mina, dronova i pomorskih snaga - efektivno zatvorila moreuz, podižući cijene nafte iznad 100 dolara po barelu i gurajući cijene benzina u SAD-u na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ključni evropski glavni gradovi jasno su stavili do znanja da neće učestvovati u naporima da se moreuz ponovo otvori dok aktivna borbena dejstva traju.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da Francuska "nikada" neće učestvovati u takvim operacijama u sadašnjim okolnostima, naglašavajući da Pariz nije strana u sukobu. Ali istovremeno je naznačio da bi Francuska i druge evropske zemlje mogle doprinijeti obezbjeđivanju komercijalne plovidbe kada se situacija "smiri".
Njemačka zauzima slično oprezan stav.
Ministar vanjskih poslova Johan Vadeful naglasio je da se kriza ne može riješiti isključivo vojnim sredstvima, odražavajući širu evropsku zabrinutost zbog eskalacije i dugotrajnog uplitanja.
Iza oklijevanja stoji i praktična zabrinutost: da bi evropske mornarice mogle postati odgovorne za dugotrajnu sigurnosnu misiju u Zalivu, efektivno nadgledajući moreuz nakon što se neposredna kriza smiri.
Dok zapadna Evropa oklijeva, neki saveznici na istočnom krilu NATO-a pokazuju otvoreniji pristup.
Pevkur je krizu opisao ne samo kao sigurnosno nego i kao globalno ekonomsko pitanje.
"Situacija na Bliskom istoku utiče na naftu, gas, đubrivo, sve", rekao je, dodajući da će rast troškova pogoditi farmere, industriju i potrošače širom svijeta.
"Na kraju krajeva, ovo utiče na svakog građanina."
On je više puta naglasio da je jedinstvo unutar NATO-a ključno, upozoravajući da će podjele koristiti Rusiji, posebno u njenom ratu protiv Ukrajine, koja se već više od četiri godine oslanja na podršku Evrope, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih saveznika u nastojanju da zadrži Moskvu podalje.
"Sada je vrijeme da gradimo mostove, i ne smijemo izgubiti naše jedinstvo", rekao je. "Rusija je oduvijek željela da nas podijeli."
Prema Pevkuru, rast cijena energije povezan s krizom u Hormuškom moreuzu ojačaće poziciju Moskve protiv Ukrajine, osim ekonomskih koristi od većih prihoda od prodaje nafte.
"Kada vide pukotine u našem jedinstvu, oni samo dobijaju", rekao je.
"Kada jedan saveznik traži podršku, saveznici bi trebali doći zajedno i vidjeti šta možemo učiniti", rekao je.
Takođe je naglasio važnost nastavka budnosti prema Rusiji, čak i dok se pažnja usmjerava na Bliski istok.
"Prijetnja je uvijek tu", rekao je, dodajući da, iako je punorazmjerni rat s NATO-om malo vjerovatan, saveznici moraju ostati oprezni i održavati blisku saradnju.
Problem koalicije, a ne samo spor oko politike
Iskusni američki diplomata Daniel Frid rekao je da trenutni zastoj između Vašingtona i NATO-a odražava i promjene u evropskim stavovima i teškoće u formiranju koalicije za složenu, brzo razvijajuću krizu.
U razgovoru za RSE, Frid, bivši pomoćnik državnog sekretara čija je karijera obuhvatila sedam američkih administracija, rekao je da su evropske vlade u početku signalizirale otvorenost za ograničeno vojno angažovanje.
Ukazao je na saopštenje Britanije, Francuske i Njemačke od 1. marta, u kojem su naznačile da bi razmotrile podršku odbrambenim akcijama protiv Irana, uključujući suprotstavljanje raketnim i dron napadima - stav koji je opisao kao relativno snažan.
Od tada su, međutim, brojne države odbacile učešće u pomorskim operacijama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, što, kako je rekao Frid, ukazuje na izvjesno "kolebanje" evropskog stava.
Istovremeno, rekao je da situacija nije konačna.
"Nije mi jasno da su Evropljani potpuno protiv", rekao je Frid, ističući da su neke zemlje, uključujući Estoniju i potencijalno druge, pokazale spremnost da razgovaraju o mogućim doprinosima.
Dodao je da evropsko oklijevanje odražava kombinaciju političkih, strateških i praktičnih razmatranja, uključujući rizike od eskalacije, raspoloženje javnosti kod kuće i neizvjesnost o obimu i trajanju bilo koje misije.
Ipak, Frid smatra da su evropski interesi direktno uključeni, tvrdeći da je "u interesu svih" pomoći u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza i odbrani država Zaliva od iranskih napada, posebno s obzirom na ranije evropske signale spremnosti da preuzmu određenu ulogu u regiji.
Predložio je da bi evropske vlade i dalje mogle tražiti načine da doprinesu, posebno u odbrambenim ulogama ili ograničenim misijama koje su u skladu s njihovim ranijim stavovima.
Frid je naglasio i da takav napor ne bi bio formalna NATO operacija.
Bez aktiviranja Člana 5, rekao je, vjerovatniji okvir bio bi "koalicija voljnih", u kojoj bi pojedine zemlje učestvovale dobrovoljno, a ne kroz savez kao cjelinu.
"Mislim da bi trebalo da vide šta je moguće i šta mogu uraditi", rekao je.
Sukob je istakao i političke podjele u američkom Kongresu.
Republikanski senator Lindsi Graham iz Južne Karoline podržao je stav administracije, upozoravajući da bi oklijevanje saveznika moglo imati "široke i duboke" posljedice i za Evropu i za SAD.
Situaciju je opisao kao izrazito frustrirajuću i rekao da ona pokreće šira pitanja o pouzdanosti saveza u trenucima krize.
Demokrati, međutim, pozivaju na oprezniji pristup.
Senator Dik Durbin rekao je za RSE da, iako se NATO - osnovan 1949. radi kolektivne odbrane od Sovjetskog Saveza, čiji je Estonija nekada bila dio - nalazi na probi, ostaje nezamjenjiv.
"Moramo prigrliti naše saveznike i graditi na našem prijateljstvu", rekao je. "Ne trebamo tražiti načine da se podijelimo."
Bonus video:
