Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp danas je nagovijestio da ne razmatra slanje vojnika na Bliski istok, dok se rat sa Iranom približava četvrtoj nedjelji, prenosi agencija Rojters.
"Ne šaljem trupe nigdje. Kad bih to radio, sigurno vam ne bih rekao. Ali ne šaljem trupe. Uradićemo sve što je potrebno", rekao je Tramp odgovarajući na pitanje novinara da li planira da pošalje dodatne pripadnike vojske u region.
Tramp je govorio u Bijeloj kući tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.
Rojters je u srijedu objavio da Trampova administracija razmatra raspoređivanje hiljada američkih vojnika radi jačanja operacije protiv Irana, pozivajući se na jednog američkog zvaničnika i tri osobe upoznate sa tim pitanjem.
Od kada je Iran pokrenuo napade na američke vojne baze nakon početka sukoba 28. februara, poginulo je 13 američkih vojnika.
Pomorska agencija Ujedinjenih nacija pozvala je danas na uspostavljanje bezbjednog pomorskog "koridora" u Persijskom zalivu radi evakuacije nasukanih brodova i pomoraca, poslije hitnog sastanka na kojem je takođe osuđen Iran, prenosi britanski list Gardijan.
Nakon dva dana hitnih razgovora u Londonu, sazvanih zbog rata na Bliskom istoku, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) saopštila je da bi "bezbjedan pomorski koridor" trebalo uspostaviti kao "privremenu i hitnu mjeru".
Generalni sekretar IMO-a Arsenio Domingez rekao je da bi "humanitarni koridor" omogućio "evakuaciju brodova u Persijskom zalivu kroz Horrmuški moreuz".
Agencija UN, nadležna za regulisanje bezbjednosti međunarodnog pomorskog saobraćaja, navela je da fokus treba da bude na "onima koji su trenutno zadržani u regionu Zaliva, mirnim putem i na dobrovoljnoj osnovi".
U iranskom raketnom napadu pogođena je izraelska kompanija "Oil Refineries" u sjevernom lučkom gradu Haifi, ali nije izazvana "značajna šteta", saopštilo je danas izraelsko Ministarstvo energetike, prenosi agencija Rojters.
Ministar energetike Eli Koen rekao je da je nakratko došlo do prekida u snabdijevanju strujom, ali da je električna energija vraćena većini pogođenih.
"Šteta na elektroenergetskoj mreži na sjeveru je lokalizovana i nije značajna. Takođe, u baražu usmjerenom ka sjeveru nije bilo značajne štete na izraelskim infrastrukturnim objektima", rekao je Koen.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala rafinerije u Haifi, trećem po veličini gradu u Izraelu, kao i u Ašdodu, na jugu zemlje, "zajedno sa nizom bezbjednosnih ciljeva i vojnih centara podrške cionističkog režima", za koje je navela da su "pogođeni preciznim raketama".
Nije bilo neposrednih informacija o tome da li je pogođena rafinerija u Ašdodu.
Policija je saopštila da su jedinice za uklanjanje eksplozivnih naprava bile angažovane na nekoliko lokacija u Haifi gdje su pale ubojne naprave. Nema izvještaja o žrtvama.
Izraelsko Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da su ostaci presretnute rakete pali u Haifi i da se slučaj ispituje kao incident sa opasnim materijama.
Izraelska elektroprivreda saopštila je da je dalekovod u oblasti Haife pogođen gelerima, što je izazvalo kratak prekid u snabdijevanju, ali da je struja svim korisnicima vraćena u roku od oko 45 minuta.
Prošlog juna, kompanija "Oil Refineries" u Haifi bila je pogođena iranskom raketom, pri čemu su poginule tri osobe, a rad je bio obustavljen.
Napad Izraela na iransko polje gasa u srijedu bio je koordinisan sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali se vjerovatno neće ponoviti, rekla su trojica izraelskih zvaničnika, uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da o nije unaprijed znao za taj napad, prenosi agencija Rojters.
Napad na iransko polje gasa Južni Pars izazvao je iranski vazdušni napad na energetsku infrastrukturu u Kataru i širom Bliskog istoka, što predstavlja najveću eskalaciju u američko-izraelskom ratu protiv Irana, navodi Rojters.
U srijedu uveče, Tramp je u objavi na društvenim mrežama rekao da Vašington "nije znao ništa o ovom konkretnom napadu" i da Izrael više neće napadati polje gasa osim ako Iran ponovo ne napadne Katar.
Trojica izraelskih zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekla su danas da Izrael nije bio iznenađen Trampovim komentarima.
Oni su opisali tu dinamiku kao sličnu onoj koja se odigrala nakon što je Izrael prije nekoliko nedjelja napao skladišta goriva u Iranu. Poslije tih napada, šef Pentagona Pit Hegset rekao je da "u tom konkretnom slučaju to nisu bili naši napadi".
Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar povodom izjava trojice izraelskih zvaničnika, kao ni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izrael je u srijedu prvi put izveo napade usmjerene na iransku mornaricu u Kaspijskom moru, rekao je danas portparol izraelske vojske, navodeći novinarima da su iranske pomorske sposobnosti u tom moru u velikoj mjeri onesposobljene, prenosi agencija Rojters.
Potpukovnik Nadav Šošani rekao je da je ratno vazduhoplovstvo gađalo desetine ciljeva, uključujući raketne čamce, korvetu, brodogradilište koje se koristi za izgradnju i popravku plovila, kao i komandni centar.
"Uspeli smo da uništimo njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom moru. To je sistematski napad na svim nivoima njihovih pomorskih sposobnosti u Kaspijskom moru, rekao je on na onlajn brifingu sa novinarima.
Izraelski mediji su danas javili da je iranski napad pogodio rafinerije u Haifi, pri čemu je pričinjena materijalna šteta, ali nije bilo žrtava, prenosi agencija Rojters.
Američki i izraelski ciljevi u ratu protiv Irana nisu isti, izjavila je u danas direktorka Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Tulsi Gabard, navodeći da je Izrael fokusiran na onesposobljavanje iranskog rukovodstva, dok je predsjednik SAD Donald Tramp usmjeren na uništavanje iranskog programa balističkih raketa i mornarice, prenosi agencija Rojters.
"Ciljevi koje je iznio predsjednik razlikuju se od ciljeva koje je iznijela izraelska vlada", rekla je Gabard pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove na godišnjem saslušanju o globalnim prijetnjama po SAD.
Izraelski napadi ubili su 1.001 osobu u Libanu otkako je 2. marta izbio rat između Izraela i Hezbolaha, milicije koju podržava Iran, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja, prenosi Gardijan.
Među poginulima je 79 žena, 118 djece i 40 zdravstvenih radnika, dok je još 2.584 ljudi ranjeno, navodi se u saopštenju ministarstva.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da bi administracija predsjednika Donalda Trampa mogla da ukine sankcije za iransku naftu koja je već u transportu, pokušavajući da ublaži zabrinutost zbog rasta cijena nafte usljed rata, prenosi Gardijan.
"U suštini, koristićemo iranske barele protiv samog Irana kako bismo zadržali cijene nižim u narednih 10 do 14 dana, dok nastavljamo ovu kampanju“, rekao je za Foks Biznis.
Predsjednik SAD Donald Tramp nije mogao da toleriše da se Iran sve više približava sticanju nuklearnih kapaciteta, izjavio je Hegset tokom brifinga u Pentagonu, uprkos tome što je visoka američka obavještajna zvaničnica juče rekla da su ti kapaciteti uništeni u američkim vazdušnim napadima prošle godine i da Iran nije učinio jasne korake ka obnavljanju programa.
"Ono što predsjednik Tramp ne bi tolerisao jeste režim takve prirode koji se sve više približava nuklearnim kapacitetima, kapacitetu za koji su sami rekli da bi željeli da ga upotrijebe“, rekao je Hegset, dodajući da "treba vjerovati onome što naši neprijatelji kažu da bi uradili kada bi došli do najopasnijeg oružja na svijetu".
Međutim, tokom uvodnog obraćanja pred kongresnim odborom u srijedu, direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard izjavila je da je iranski program obogaćivanja uranijuma uništen tokom operacije „Midnight Hammer“, u kojoj su prošlog juna gađani pojedini nuklearni objekti. Ona je takođe posvjedočila da Iran nije preduzeo značajne korake da obnovi taj program.
Uprkos tvrdnjama predsjednika i Pentagona da su ti napadi u potpunosti uništili iranski nuklearni program, obavještajne procjene su, kako je ranije prenio CNN, pokazale da to nije slučaj.
Hegset je rekao da su Sjedinjene Američke Države pokušale da postignu sporazum s Iranom kako bi spriječile tu zemlju da u budućnosti razvije nuklearno oružje.
"Mislim da je Iran cijelo vrijeme govorio: ‘Razgovaraćemo, dok u međuvremenu gradimo više raketa i bespilotnih letjelica i stvaramo konvencionalni kišobran, kako bismo, ako odlučimo, mogli da obnovimo program’, uz prilično naivnu pretpostavku da predsjednik Tramp neće reagovati", dodao je on.
Hegset danas nije negirao medijske navode da je Pentagon zatražio od Bijele kuće da odobri zahtjev za finansiranje rata s Iranom u iznosu većem od 200 milijardi dolara, koji bi bio upućen Kongresu, prenosi CNN.
"Mislim da bi taj iznos mogao da se mijenja. Potreban je novac da bi se eliminisali loši momci“, rekao je Hegset novinarima, komentarišući zahtjev o kojem je pisao Vašington post.
"Zato se vraćamo Kongresu i našim ljudima tamo kako bismo obezbijedili adekvatno finansiranje za ono što je već urađeno, kao i za ono što bi moglo da uslijedi, i da osiguramo da su naše zalihe municije, ne samo obnovljene, već i dodatno ojačane", dodao je ministar odbrane SAD.
Visoki zvaničnik administracije rekao je za Vašington post da pojedini u Bijeloj kući smatraju da zahtjev Pentagona od preko 200 milijardi dolara teško može proći u Kongresu. Konačnu odluku o tome koliki će iznos biti zatražen od Kongresa donijeće Bijela kuća.
Odgovarajući na pitanje novinara da li smatra da Izrael sprovodi sopstvene ciljeve, u vezi sa napadom na iransko gasno polje Južni Pars, za koji je Donald Tramp rekao da SAD nisu znale ništa, Hegset je poručio: "Mi držimo karte".
"Imamo svoje ciljeve. Ti ciljevi su jasni. I naši saveznici imaju svoje ciljeve", dodao je.
Ranije tokom konferencije objasnio je da su ciljevi Sjedinjenih Američkih Država uništenje iranskih raketa, lansera, vojne industrijske baze i mornarice, kao i sprječavanje Teherana da ikada dođe do nuklearnog oružja.
"Iran već decenijama koristi energiju kao oružje. Izrael je jasno poslao upozorenje", govoreći o napadu na gasno polje Južni Pars.
General Den Kejn kazao je da Sjedinjene Američke Države nastavljaju da pronalaze i uništavaju iranske vojne objekte i kapacitete.
Kejn je takođe naveo da američke snage sada lete dalje prema istoku Irana i prodiru dublje u iranski vazdušni prostor kako bi neutralisale baze iz kojih se izvode napadi.
Kako je dodao, na taj način se uništava sposobnost Irana da projektuje moć van svojih granica.
Odgovarajući na pitanje novinara o iranskim raketnim sposobnostima, s obzirom na to da je ta zemlja uspjela da pogodi više država u Zalivu, general Den Kejn, predsjedavajući Združenog generalštaba, rekao je da Teheran i dalje ima "određene kapacitete" za napade na američke ciljeve.
"U ovaj sukob su ušli sa velikom količinom oružja", kazao je, dodajući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju da djeluju "jednako agresivno i odlučno" u napadima na Iran.
Na pitanje novinara koje su zemlje najviše sarađivale sa Sjedinjenim Američkim Državama, Hegset je rekao da je Izrael od prvog dana bio nevjerovatan i sposoban partner, spreman da djeluje.
Dodao je da su zemlje Zaliva značajno pojačale angažman.
"Ponosni smo što ih branimo i stojimo uz njih: Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija i drugi", kazao je.
Hegset je odbio da precizira kada i na koji način bi rat s Iranom mogao da se završi, osim što je rekao da se Sjedinjene Američke Države u velikoj mjeri drže plana.
"Na kraju će to biti odluka predsjednika, trenutak kada ćemo reći da smo postigli ono što je potrebno u ime američkog naroda kako bismo osigurali našu bezbjednost. Dakle, nema postavljenog roka, ali smo u velikoj mjeri na pravom putu", naveo je ministar odbrane.
Američki ministar odbrane Pit Hegset otvorio je konferenciju za novinare o ratu s Iranom navodeći da je razgovarao sa porodicama šest američkih vojnika koji su poginuli kada se prošle sedmice iznad Iraka srušio vojni avion za dopunu goriva, prenosi Gardijan.
"Rekli su: završite ovo. Odaćite počast njihovoj žrtvi. Ne kolebajte se. Ne stajte dok posao ne bude završen. Moj odgovor, kao i odgovor predsjednika, bio je jednostavan – naravno da ćemo završiti ovo. Odaćemo počast njihovoj žrtvi", poručio je on.
Hegset je naveo da su američko-izraelski napadi na Iran pogodili više od 7.000 ciljeva.
"Do sada smo pogodili više od 7.000 ciljeva širom Irana i njegove vojne infrastrukture. To nije postepeno djelovanje, to je primjena nadmoćne sile sa preciznošću", kazao je.
Dodao je da je sposobnost Irana da proizvodi nove balističke rakete vjerovatno pretrpjela najteži udar i da je smanjena za 90 odsto od početka sukoba.
"Broj bespilotnih letjelica, odnosno kamikaza-dronova, takođe je smanjen za 90 odsto", rekao je.
Hegset je završio pripremljeno obraćanje izrazito vjerskim apelom, pozivajući Amerikance da se mole za američke vojnike "klečeći sa svojim porodicama, u školama i crkvama, u ime Isusa Hrista".
Britanski premijer Kir Starmer osudio je iranske napade na gasno postrojenje u Kataru.
Iran je napao ključne katarske objekte za tečni prirodni gas u Ras Lafanu, kao odgovor na izraelski napad na iransko gasno polje Južni Pars u Persijskom zalivu.
"Najoštrije osuđujem sinoćnji iranski napad na gasno postrojenje u Kataru. Radimo na brzom rješavanju situacije na Bliskom istoku, u najboljem interesu britanskih građana, jer nema sumnje da je okončanje rata najbrži način da se smanje troškovi života", naveo je Starmer u objavi na Iksu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči kritikovao je Emanuela Makrona, optužujući ga da nije osudio rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv te države, dok je istovremeno izrazio zabrinutost zbog iranske odmazde.
Aragči je optužio Makrona da ignoriše ranije američko-izraelske napade na Iran.
On je rekao da francuski predsjednik nije izgovorio ni jednu riječ osude rata Izraela i SAD-a protiv Irana i da nije osudio napade na skladišta goriva u Teheranu 7. marta.
"Njegova trenutna ‘zabrinutost’ nije uslijedila nakon izraelskog napada na naše gasne objekte. Desila se nakon naše odmazde. Tužno!", naveo je Aragči.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ponovio je sinoćnji javni apel nakon razgovora telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i emirom Katara da se smiri situacija i spriječi uništavanje energetskih objekata na Bliskom istoku, prenosi Gardijan.
Takođe je osudio najnovije iranske napade na energetske objekte u Zalivu kao "nepromišljen potez".
Upozorio je da, ako budu uništeni kapaciteti za proizvodnju energije na Bliskom istoku, rat će imati mnogo dugotrajnije posljedice, pozivajući na direktne pregovore između Amerikanaca i Iranaca o ovom pitanju.
Prema izvještajima državnih medija, Iran razmatra uvođenje tranzitne takse na brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, prenosi Gardijan.
Oko 20 odsto svjetskih zaliha nafte efektivno je blokirano za prolaz kroz Hormuški moreuz otkako je Iran počeo napade na brodove. Američki predsjednik Donald Tramp predložio je slanje ratnih brodova kako bi se otvorio siguran prolaz za komercijalni pomorski saobraćaj, što su evropski saveznici odlučno odbacili.
Iranska agencija Mehr prenijela je da će nova iranska vlada sankcionisati “sile koje žele dominaciju”, a koje koriste Hormuški moreuz.
„Na kraju aktuelnog nametnutog rata, uspostavljanjem novog režima za Hormuški moreuz, Iran će svoju poziciju promijeniti iz zemlje pod sankcijama u unaprijeđenu silu u regionu i svijetu“, rekao je Mohamad Mokber, savjetnik vrhovnog vođe Irana.
„Sankcionisaćemo one arogantne sile koje traže dominaciju i koriste Hormuški moreuz kako im ne bismo dozvolili da njihovi brodovi prolaze kroz moreuz“, dodao je on.
AFP, pozivajući se na državnu iransku agenciju Student njuz, prenio je izjavu jednog iranskog političara da vlada razmatra zakon kojim bi zemlje koje koriste ovaj ključni trgovački put plaćale takse i poreze Teheranu za transport brodova, energetskih resursa i hrane.
Bonus video:
