Sjedište iračke obavještajne službe u Bagdadu, vlavnom gradu Iraka, bilo je meta napada dronom, prema navodima agencija, prenosi britanski list Gardijan.
Agencija Rojters je izvijestila o napadu, dok su bezbjednosni izvori rekli agenciji Frans pres (AFP) da je u Bagdadu dronom pogođena zgrada za komunikacije.
U toj zgradi za komunikacije, prema bezbjednosnom izvoru na koji se poziva AFP, bila je smještena iračka bezbjednosna agencija koja sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama u Iraku u okviru koalicije protiv džihadista.
Izraelska vojska noćas je izvela novi talas napada na Teheran i Bejrut, a Saudijska Arabija, Kuvajt i Izrael su presreli iranske dronove i rakete.
Izrael je saopštio da je Iran nastavio da ispaljuje rakete na izraelsku teritoriju, dok je Saudijska Arabija saopštila da je oborila 20 dronova za samo nekoliko sati u istočnom regionu zemlje, u kojem se nalaze velika naftna postrojenja.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da nije bilo povrijeđenih i da nije pričinjena šteta.
Izraelska vojska je ranije jutros saopštila da je započela talas udara usmjerenih na položaje Hezbolaha, širom južnih predgrađa Bejruta, u Libanu.
Nekoliko sati ranije, vojska je izdala poziv za evakuaciju za sedam naselja u predgrađima Bejruta. Izvještaja o žrtvama nema.
U Iranu je danas sahranjen portparol Revolucionarne garde, ubijen u izraelskom napadu, javili su iranski državni mediji.
(Beta)
Novruz, što u prevodi znači "novi dan", tradicionalni je festival koji obilježava proljećnu ravnodnevicu, ponovno rođenje prirode i početak nove godine u Iranu, Avganistanu, Kurdistanu, Azerbejdžanu i drugim zemljama.
Festival datira više od 3.000 godina unazad, što ga čini jednim od najstarijih na svijetu.
Ove godine je 20. marta, a 21. je iranska Nova godina.
U danima prije persijskog novogodišnjeg festivala Novruz, Iranci se obično užurbano spremaju za slavlje, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Persijanci, Parsi, Kurdi, Jermeni, Azerbejdžanci, Tadžici, Kazasi, Uzbeci i druge kulture slave ovaj festival.
Posljednji put kada su Iranci slavili Novruz tokom rata bilo je 1980-ih, tokom osmogodišnjeg sukoba sa Irakom.
(Beta)
Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je iranskim liderima Novruz i rekao da Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu, saopštio je danas Kremlj, prenosi agencija Rojters.
Međutim, razmjere podrške Moskve Iranu predmet su spora. Neki iranski izvori naveli su da su od Moskve dobili vrlo malo stvarne pomoći u najvećoj krizi za Iran otkako je šah koji je imao podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), svrgnut u revoluciji 1979. godine, navodi Rojters.
Putin je, kako je saopštio Kremlj, uputio čestitke povodom iranske Nove godine vrhovnom vođi Irana ajatolahu Modžtabi Hamneiju i iranskom predsjedniku Masudu Pezeškijanu.
"Vladimir Putin poželei je iranskom narodu da dostojanstveno prevaziđe teška iskušenja i naglasio da u ovom teškom trenutku Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu", saopštio je Kremlj.
Rusija tvrdi da su američki i izraelski napadi na Iran gurnuli cio Bliski istok u ponor i izazvali veliku globalnu energetsku krizu, dok je Putin osudio ubistvo vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija kao "cinično" ubistvo.
Politiko je objavio da je Moskva Vašingtonu predložila neku vrstu razmjene ustupaka: Kremlj bi prestao da dijeli obavještajne podatke sa Iranom ako bi Vašington obustavio dostavljanje obaveštajnih podataka Ukrajini o Rusiji, ali su SAD odbile tu ideju. Kremlj je taj izvještaj odbacio kao lažan.
Rusija je ostala bez saveznika kada su SAD svrgnule venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, iako je Moskva imala koristi od visokih cijena nafte izazvanih američkim i izraelskim napadima na Iran, koji je njen strateški partner, navodi Rojters.
Objavljeno strateško partnerstvo ne sadrži klauzulu o uzajamnoj odbrani, a Rusija je više puta saopštila da ne želi da Iran razvije atomsku bombu, što je korak za koji Moskva strahuje da bi pokrenuo trku u nuklearnom naoružanju širom Bliskog istoka.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa juče je na 30 dana ukinula sankcije na kupovinu iranske nafte na moru, u svom najnovijem pokušaju da ublaži rast cijena nafte koji je izazvan američko-izraelskim ratom protiv Irana, piše agencija Rojters.
To izuzeće će donijeti oko 140 miliona barela nafte na globalno tržište i pomoći da se ublaži pritisak na snabdijevanje energentima, napisao je ministar finansija Skot Besent na mreži Iks.
Više o tome pročitajte u posebnom tekstu:
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da njegova administracija razmatra "smanjenje" vojnih operacija na Bliskom istoku, iako su Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile da šalju više ratnih brodova u region, a Iran prijetio napadima na turistička mjesta širom svijeta.
"Veoma smo blizu ispunjenja naših ciljeva dok razmatramo smanjenje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u vezi sa terorističkim režimom Irana", napisao je kasno sinoć Tramp na mreži Trut soušal.
On je dodao da će Hormuški moreuz "morati da čuvaju i kontrolišu, po potrebi, druge nacije koje ga koriste".
"Ako budemo zamoljeni, pomoći ćemo ovim zemljama u njihovim naporima u vezi sa OHormuškim moreuzom ali to ne bi trebalo da bude neophodno kada se iranska prijetnja iskorijeni. Važno je da će to za njih biti laka vojna operacija", napisao je Tramp.
Od početka američko-izraelske akcije i šireg sukoba na Bliskom istoku, u Iranu je poginulo više od 1.300 ljudi, više od 1.000 ljudi u Libanu, 15 u Izraelu, a stradalo je i 13 pripadnika američke vojske u regionu. Milioni ljudi u Libanu i Iranu su raseljeni.
(Beta, Ne.V.)
Izraelska vojska danas napala Iran i Bejrut, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) slale još hiljade marinaca na Bliski istok, a predsjednik SAD Donald Tramp optužio saveznike iz NATO-a za kukavičluk zbog njihove nespremnosti da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, piše agencija Rojters.
Više od 2.000 ljudi poginulo je otkako su SAD i Izrael napali Iran 28. februara, dok Amerikanci djeluju sve zabrinutije zbog znakova da bi rat mogao dodatno da se proširi kako ulazi u četvrtu nedjelju.
Izrael je saopštio da danas napada Hezbolah u libanskoj prijestonici, dok pojačava vazdušne udare usmjerene na tu miliciju koju podržava Iran, u najsmrtonosnijem prelivanju rata protiv Irana otkako je Hezbolah 2. marta otvorio vatru na Izrael u znak podrške Teheranu.
Izrael je danas takođe pokrenuo nove napade na Iran, uključujući i na glavni grad Teheran, saopštila je njegova vojska.
Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je iranskim liderima Novruz i rekao da Moskva ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teheranu, saopštio je Kremlj danas, prenosi agencija Rojters.
Iran je ispalio dvije balističke rakete na američko-britansku vojnu bazu "Dijego Garsija" u Indijskom okeanu, prenijela je danas poluzvanična novinska agencija Mehr, prenosi agencija Rojters.
Volstrit džurnal je ranije objavio da je Iran lansirao dvije balističke rakete srednjeg dometa ka toj bazi, ali da je nisu pogodile.
Mehr je naveo da je gađanje baze "značajan korak... koji pokazuje da je domet iranskih raketa veći nego što je neprijatelj ranije zamišljao".
Američka televizija Si-en-en (CNN), pozivajući se na američkog zvaničnika, javila da su rakete lansirane u petak ujutro po lokalnom vremenu.
Udaljenost od Irana do "Dijega Garsije" iznosi oko 3.800 kilometara. Bivši vrhovni vođa Irana naredio je da maksimalni domet iranskih raketa ne smije da prelazi 2.000 kilometara, navodi britanski javni servis Bi-bi-si (BBC).
BBC je kontaktirao Pentagon i britansko Ministarstvo odbrane. Pentagon je saopštio da "trenutno nema ništa da saopšti".
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je u petak da razmatra "postepeno obustavljanje" vojnih operacija protiv Irana, dok su SAD privremeno ublažile sankcije na isporuke iranske nafte kako bi zaustavile globalnu krizu u snabdijevanju, prenosi britanski list Gardijan.
Tramp je na svojoj platformi Trut suušal napisao da se SAD "veoma približavaju ostvarenju svojih ciljeva dok razmatramo postepeno okončanje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku".
Njegova objava do sada je najsnažniji pokazatelj da bi uskoro mogao biti spreman da okonča neprijateljstva koja su počela 28. februara, navodi Gardijan.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit napisala je na mreži Iks ubrzo nakon Trampove poruke: "Predsjednik i Pentagon procijenili su da će za ostvarenje ove misije biti potrebno približno 4 do 6 sedmica."
Usred rastuće zabrinutosti zbog cijena nafte i nestašica u globalnom snabdijevanju, američko Ministarstvo finansija saopštilo je da privremeno ukida sankcije za iransku naftu koja je već bila utovarena na brodove. Kako je navedeno, odobrenje omogućava isporuku i prodaju iranske sirove nafte i drugih naftnih derivata utovarenih na brodove prije 20. marta, i važiće do 19. aprila.
Iran je, u međuvremenu, pokrenuo novi talas napada dronovima i raketama na Saudijsku Arabiju i Izrael, nakon što je vrhovni vođa Modžtaba Hamnei tvrdio da je neprijateljima svoje zemlje zadao "omamljujući udarac".
Kao odgovor, izraelska vojska je rano u subotu izvela napade na "ciljeve režima" u Teheranu.
Iran je spreman da omogući prolaz plovilima povezanim sa Japanom kroz Hormuški moreuz, vitalnu arteriju za globalno snabdijevanje naftom, javila je novinska agencija Kjodo, pozivajući se na iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, prenosi agencija Rojters.
Teheran je započeo razgovore sa Tokijom, uključujući i sa ministrom spoljnih poslova Tošimicuom Motegijem, o mogućem otvaranju moreuza, rekao je Aragči japanskoj novinskoj agenciji u telefonskom intervjuu u petak.
Japanska ministarstva spoljnih poslova i trgovine, kao ni kabinet premijera, nisu odgovarali na današnje pozive Rojtersa kojim je tražen komentar na taj izvještaj.
"Iran je, naravno, spreman da podrži prolazak plovila povezanih sa Japanom kroz Hormuški moreuz", ukoliko Japan zatraži njegovo ponovno otvaranje, rekao je Aragči za Kjodo.
Japan dobija oko 90 odsto svojih isporuka nafte preko tog moreuza, koji je Teheran uglavnom zatvorio tokom američko-izraelskog rata protiv Irana. Skok globalnih cijena nafte izazvan ratom, koji danas ulazi u četvrtu nedjelju, naveo je Japan i druge zemlje da puste naftu iz svojih rezervi.
Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u četvrtak sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči, pozivajući je da "pojača angažman" dok vrši pritisak na saveznike - za sada bezuspješno - da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u otvaranju moreuza.
Takaiči je novinarima nakon samita u Vašingtonu rekla da je upoznala Trampa sa tim kakvu podršku Japan može, a kakvu ne može da pruži u moreuzu u skladu sa svojim zakonima.
Djelovanje Japana ograničeno je njegovim poslijeratnim pacifističkim ustavom, ali bezbjednosno zakonodavstvo iz 2015. godine dozvoljava Japanu upotrebu sile u inostranstvu ukoliko napad, uključujući i napad na bliskog bezbjednosnog partnera, ugrozi opstanak Japana i ne postoje druga sredstva da se to riješi.
Aragči, bivši ambasador u Japanu, rekao je da Tokio ima prijateljske odnose sa Teheranom i izrazio nadu da će igrati ulogu u okončanju, kako je naveo, neopravdane i nezakonite "invazije" na njegovu zemlju.
SAD, kako je rekao Aragči, izgleda nisu spremne da otvore razgovore, dodajući da Iran želi kraj rata, a ne prekid vatre, i da traži garanciju da više neće biti napadnut.
Najnovije vijesti: rat u Iranu ne odvija se onako kako se očekivalo. Mogao bih reći da se ne odvija po “planu”, osim što ta riječ u ovom slučaju djeluje potpuno neprimjereno. Dok Amerikanci i drugi prolaze kroz još jedan bliskoistočni debakl, žele da znaju ko je odgovoran. Od presudne je važnosti da se krivica pripiše onima kojima zaista pripada, ali je podjednako važno da oni koji nisu odgovorni ne budu nepravedno optuženi.
Više o tome pročitajte u posebnom tekstu:
NE PROPUSTITE
Bonus video:
