Izraelske vlasti su uspjele da preotmu kontrolu nad uličnim nadzornim kamerama u Iranu i iskoriste ih u operacijama ubijanja najviših predstavnika te države, što je sredstvo koje se sve češće koristi u modernim ratovima.
Stotine miliona kamera instalirane su iznad prodavnica, na kućama i raskrsnicama širom svijeta, mnoge su povezane na internet i slabo zaštićene. Nedavni napredak u vještačkoj inteligenciji omogućio je vojsci i obavještajnim agencijama da pregledaju ogromne količine snimaka nadzornih kamera i identifikuju mete.
Potencijal takvih sistema da budu hakovani i korišćeni protiv protivnika Izrael je demonstrirao 28. februara, kada je pratio vrhovnog vođu Irana ajatolaha Alija Hamneija uz pomoć uličnih kamera u Teheranu, prema poznavaocima i analizama procurelih podataka, javnih izjava i izvještaja Asošiejted presa.
Korišćenje hakovanih nadzornih kamera u operaciji ubistva Hamneija, uz obavještajne podatke, opisali su agenciji AP obavještajni zvaničnik upoznat s tom operacijom i još jedna osoba.
Iran je instalirao desetine hiljada kamera u glavnom gradu kao odgovor na talase protesta. Nove kamere je posljednji put postavio u januaru, kada su masovne demonstracije širom zemlje okončane krvavim obračunom vlasti s demonstrantima, u kojem su poginule hiljade Iranaca.
Da su teheranske kamere bile ugrožene nije bila tajna: gradske kamere su više puta hakovane od 2021. godine, a prošle godine je jedan visokopozicionirani iranski političar javno upozorio da je Izrael ugrozio kamere, što predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
Konor Hili, direktor istraživanja u publikaciji za istraživanje nadzora IPVM, rekao je da ubistvo Hamneija ilustruje hitan problem.
„Ironija je u tome što je infrastruktura koju autoritarne države grade kako bi svoju vladavinu učinile neosvojivom, možda ono što njihove lidere čini najvidljivijim ljudima koji pokušavaju da ih ubiju“, rekao je Hili.
Godinama su stručnjaci za sajber bezbjednost upozoravali da kamere mogu biti hakovane za rat.
Inženjer bezbjednosti Pol Marapeze otkrio je 2019. godine da može lako da hakuje milione kamera iz svoje kućne kancelarije u Kaliforniji. Iako je od tada više puta govorio o tome, broj nezaštićenih kamera raste. Skeniranje nezaštićenih snimaka kamera ove godine pokazalo je oko tri miliona pogodaka u gotovo svakoj zemlji svijeta, uključujući skoro 2.000 kamera samo u Iranu, rekao je Marapeze za AP.
„Postoje milioni i milioni ovih kamera širom svijeta“, kazao je Marapeze i dodao da su mnoge lako hakovati jer su „glupe“.
Kompanije reklamiraju kamere povezane na internet, dostupne preko mobilnih telefona, čiji snimci se lako mogu preusmjeriti. Mnoge su instalirali neiskusni korisnici s minimalnom bezbjednošću, koji ne podešavaju lozinke ili ne instaliraju zaštitna podešavanja. Obezbjeđivanje kamera zahtijeva stalnu budnost, dok hakovanje zahtijeva identifikaciju samo jedne izložene ranjivosti, poput zastarjelog sistema ili generičke lozinke „1234“.
Čak su i sistemi za nadzor koje postavljaju vlade na mrežama odvojenim od interneta ranjivi: dovoljan je samo jedan insajder da bi se kompromitovali takvi sistemi.
Ejal Hulata, bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost i viši saradnik Fondacije za odbranu demokratije, rekao je da je Izrael pod stalnim sajber napadima Irana, ali da je do sada uspjeo da se odbrani od njih.
Godinama je hakovanje kamera za rat bilo teorija. Ali 2023. godine, Hamas je hakovao kamere za nadzor na jugu Izraela prije napada 7. oktobra, omogućavajući grupi da prati patrole izraelske vojske i pomaže u napadu. Iste godine, ukrajinski zvaničnik rekao je da je Rusija pokušala da otme kamere u blizini lansera raketa, a 2024. su Rusi hakovali kamere u Kijevu i prošle godine na graničnim prelazima.
Stručnjaci kažu da je napredak u vještačkoj inteligenciji omogućio vojsci da prevaziđe ključnu prepreku u pretvaranju hakovanih snimaka u oružje: pretraživanje ogromnih količina video zapisa radi identifikacije ljudi, vozila i drugih meta, zadatak koji je nekada trajao nedjeljama ili mjesecima, ali se sada može obaviti u realnom vremenu. Jednostavnom pretragom ključnih riječi, vještačka inteligencija može skenirati veb kamere i vratiti rezultate gotovo odmah.
Iranske kamere su više puta hakovane u posljednjih nekoliko godina. Jedna iranska grupa u egzilu 2021. godine objavila je snimke zlostavljanja u teheranskom zatvoru Evin. Druga grupa 2022. tvrdila je da je hakovala preko 5.000 kamera širom Teherana, objavivši gigabajte snimaka i internih podataka na Telegram kanalu.
Tokom 12-dnevnog rata prošlog ljeta, Izrael je koristio teheranske kamere da prati i bombarduje mjesta sastanka Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, ranivši iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, prema iranskim poslanicima i izraelskom dokumentarnom filmu.
„Sve kamere na našim raskrsnicama su u rukama Izraela. Sve na internetu je u njihovim rukama, čim se pokrenemo, znaju“, rekao je u septembru Mahmud Nabavijan, zamjenik predsjednika Odbora parlamenta Irana za nacionalnu bezbjednost.
Ranjivosti su se pojavile usred povećane upotrebe nadzornih kamera u Iranu nakon protesta. Kamere u metrou, na primjer, koriste se za otkrivanje žena koje ne nose obavezni hidžab, uz prepoznavanje lica za identifikaciju prekršiteljki.
Podaci prikupljeni radi konsolidacije kontrole stvaraju pogodnu metu za hakere, rekao je istraživač Majkl Kaster, koji je istraživao prodaju kineske tehnologije za nadzor Iranu.
Iran, dugo pod sankcijama Zapada, suočava se s teškoćama u ažuriranju hardvera i softvera, oslanjajući se na elektroniku proizvedenu u Kini ili starije sisteme. Piratske verzije Vindousa i drugog softvera su česte, što olakšava posao hakerima.
Fajnenšel tajms ranije je izvijestio o upotrebi kamera u ubistvu Hamneija. Osoba upoznata s operacijom rekla je AP-u da su gotovo sve saobraćajne kamere u Teheranu godinama bile hakovane i da su informacije prebačene na servere u Izraelu.
Najmanje jedna kamera bila je pod uglom koji je omogućavao Izraelu da prati kretanje ljudi, poput parkirališta u blizini kompleksa iranskog rukovodstva. Algoritmi su pomogli u pružanju informacija, uključujući adrese ljudi, rute do posla i ko ih štiti. Napad je planiran mjesecima, a ubrzan kada je utvrđeno da će Hamnei i najviši zvaničnici biti u kompleksu tog jutra.
Pukovnik Amit Asa, bivši zvaničnik izraelske službe Šin Bet, rekao je da se takve operacije pokreću mnogim izvorima obavještajnih podataka, ali kamere igraju ključnu ulogu jer omogućavaju identifikaciju ciljeva i potvrdu za izvršenje napada.
Grupa za sajber prijetnje „Check Point Research“ navodi da su iranski hakerski napadi na kamere porasli od početka rata, s povećanom aktivnošću u Izraelu i zemljama Persijskog zaliva, poput Bahreina i UAE. Takvi napadi pomažu Iranu da prati ciljeve i procijeni štetu nakon raketnih udara.
Analitičari procjenjuju da je širom svijeta instalirano više od milijardu sigurnosnih kamera, trostruko više nego prije deset godina, s instalacijom stotina miliona novih godišnje.
Muhanad Selum, profesor u Dohi, rekao je da su zemlje Persijskog zaliva, bogate naftom, ranije čvrsto obezbijedile svoje postrojenja, ali tek nedavno shvatile da se i ulične kamere mogu koristiti kao oružje.
„Ne mislim da je iko očekivao da će saobraćajne kamere postati alati za ciljanje. Svuda je uzbuna. Kako je cijelo iransko rukovodstvo obezglavljeno prvog dana? To je tema o kojoj se priča“, rekao je Selum.
Monarhije Persijskog zaliva zabranile su stanovnicima snimanje iranskih napada, a UAE su uhapsile desetine ljudi zbog dijeljenja video zapisa sukoba. Iako je cilj zaštita ugleda zemlje, zabrane su motivisane i strahom da bi snimke mogla iskoristiti iranska vojska.
Izraelski Nacionalni direktor za sajber bezbjednost upozorio je stotine vlasnika kamera i pozvao javnost da mijenja lozinke i ažurira softver kako bi spriječili napade.
Bonus video:
