Iranski dron pogodio je kuvajtski naftni tanker, saopšteno je u Kuvajtu, nakon pretnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će uništiti iranska naftna postrojenja ako se ponovo ne otvori Hormuški moreuz.
Gradske vlasti Dubaija, u čijoj blizini je tanker napadnut, saopštile su da nije bilo curenja nafte, niti povrijeđenih, prenosi CNN
U međuvremenu, Vašington tvrdi da su razgovori sa Teheranom još uvijek u toku, ali je ponudio malo detalja o tome s kim komunicira, dok Iran šalje kontradiktorne poruke o tome.
(BETA)
Izraelsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u posljednja 24 sata 121 osoba povrijeđena, a da je od početka rata 6.131 osoba primljena u bolnicu.
Među onima koji su liječeni u bolnicama tokom proteklog dana, jedan je u teškom stanju, dok je 114 lakše povrijeđeno. Šest osoba je liječeno zbog anksioznosti, prenosi Tajms of Izrael.
"Ministarstvo nije dalo konkretne uzroke povreda, ali neki ljudi su povrijeđeni dok su pokušavali da dođu do skloništa, a ne kao direktna posljedica raketne vatre", navodi se u tekstu.
(BETA)
Odbor za bezbjednost iranskog parlamenta odobrio je naplatu putarine brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz, prenosi britanski list "Gardijan".
Moreuz će biti zatvoren za brodove iz SAD, Izraela i zemalja koje su uvele sankcije Iranu, javila je iranska poluzvanična agencije Fars.
Prema predlogu, naplatu prvo treba da odobre i druge zemlje pored moreuza.
Iznos putarine nije poznat.
Prošle sedmice, agencija Blumberg javila je, pozivajući se na više neimenovanih izvora, da je Iran nekim komercijalnim brodovima počeo da naplaćuje taksu za bezbjedan prolaz kroz moreuz.
Izvori su rekli Blumbergu da Iran na ad hok osnovi traži do dva miliona dolara po prolazu, što u praksi predstavlja neformalnu putarinu.
Oni su dodali da su neki brodovi platili taksu, ali nisu mogli da kažu kako se isplata vrši, ni koja valuta se koristi.
Blumbergovi izvori ocijenili su da se naplata ne vrši sistematski.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je juče da će američka vojska, ukoliko prolaz kroz Hormuški moreuz ne bude odmah otvoren, uništiti ostrvo Harg, iransku energetsku infrastrukturu i naftne bušotine.
Zatvaranje moreuza dovelo je do skoka cijena energije na globalnom nivou, uključujući i SAD, gdje se poljoprivrednici suočavaju i sa poskupljenjem đubriva i padom cena robe, piše "Gardijan".
(BETA)
Italija je uskratila većem broju američkih vojnih aviona dozvolu da slete na Siciliji, kao međustanici na putu ka Bliskom istoku, a informaciju koju su objavili italijanski mediji potvrdio je i italijanski vojni vrh.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da Izraelske odbrambene snage planiraju da uspostave novu bezbjednosnu zonu na jugu Libana.
On je rekao da će "sve kuće u libanskim selima blizu granice biti uništene - u skladu sa modelom Rafaha i Beit Hanuna u Gazi", kako bi se "jednom za svagda uklonile prijetnje blizu granice", prenosi "Tajms of Izrael"
"Na kraju operacije, izraelska vojska će uspostaviti bezbjednosnu zonu unutar Libana... i održavaće bezbjednosnu kontrolu nad cijelim područjem do rijeke Litani", rekao je Kac nakon sastanka sa visokim vojnim zvaničnicima.
Kac je dodao da će Izrael zabraniti povratak za "više od 600.000 stanovnika južnog Libana" u područja južno od rijeke Litani "dok se ne osigura bezbjednost stanovnika sjevernog Izraela".
On je rekao i da je Izrael "odlučan da odvoji Liban od iranske arene – da iščupa zmijine zube i liši Hezbolah mogućnosti da prijeti", dodajući da će Izrael nastojati da "promijeni situaciju u Libanu" kroz kontinuirano prisustvo izraelskih snaga bezbjednosti.
(BETA)
Osobe optužene za špijunažu ili saradnju sa „neprijateljskim državama“ mogle bi se suočiti sa smrtnom kaznom i oduzimanjem cjelokupne imovine prema nedavno pooštrenom zakonu, saopštio je portparol iranskog pravosuđa, mjesec nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Čak bi i dijeljenje fotografija ili snimaka koji bi mogli pomoći neprijatelju pri određivanju meta moglo biti tretirano kao obavještajna saradnja, dodao je portparol, kako prenosi Rojters.
Iranski mediji izvijestili su o više od 1.000 hapšenja tokom proteklog mjeseca, a riječ je o osobama optuženim za snimanje osjetljivih lokacija, dijeljenje sadržaja protiv vlasti na internetu ili „saradnju sa neprijateljem“.
Portparol pravosuđa rekao je da se zakon, usvojen prošle godine, odnosi na operativne, obavještajne i određene medijske aktivnosti za koje se procijeni da podržavaju neprijateljske vlade, posebno Sjedinjene Države i Izrael.
Upozorio je da bi oni koji širenjem dezinformacija stvaraju „strah“ mogli biti kažnjeni zatvorskim kaznama, pri čemu su sankcije pooštrene u ratnim uslovima.
Dodao je da su vlasti podigle oko 200 optužnica u takvim slučajevima i da sarađuju sa bezbjednosnim organima kako bi identifikovale i zaplijenile imovinu povezanu sa osumnjičenima, naglašavajući da neće biti popustljivosti u sprovođenju zakona.
Vlade država članica Evropske unije (EU) trebalo bi da se pripreme za „dugotrajan poremećaj“ na energetskim tržištima kao posljedicu rata sa Iranom, poručio je evropski komesar za energetiku ministrima zemalja članica uoči hitnog sastanka zakazanog za danas.
Tri kineska broda nedavno su uplovila kroz Hormuški moreuz nakon koordinacije sa relevantnim stranama, saopštila je portparolka ministarstva vanjskih poslova na redovnom dnevnom brifingu za medije, uz poziv na mir i stabilnost u regionu Zaliva.
Taj ključni plovni put praktično je zatvoren otkako je 28. februara počeo američko-izraelski rat sa Iranom.
„Hormuški moreuz i okolne vode predstavljaju važan pravac za globalnu trgovinu i snabdijevanje energentima. Kina poziva na hitan prekid vatre, okončanje borbi i obnovu mira i stabilnosti u regionu Zaliva“, rekla je kineska portparolka ministarstva vanjskih poslova Mao Ning novinarima, komentarišući izvještaje o prolasku tih plovila.
Mao nije iznijela detalje o kineskim brodovima, prenosi Rojters.
Podaci o praćenju brodova pokazali su da su dva kineska kontejnerska broda u ponedjeljak prošla kroz Hormuški moreuz u drugom pokušaju da napuste Zaliv, nakon što su se prošlog petka vratili nazad.
Plovila su isplovila iz moreuza u bliskoj formaciji i ušla u otvorene vode, pokazuju podaci platforme MarineTraffic.
„Oba plovila su danas uspješno prešla u drugom pokušaju, čime su postala prvi kontejnerski brodovi koji su napustili Persijski zaliv od početka sukoba, izuzimajući plovila pod iranskom zastavom“, rekla je Rebeka Gerds, analitičarka podataka u kompaniji Kpler, koja je vlasnik MarineTraffica.
„Oba plovila trenutno plove povećanom brzinom prema Omanskom zalivu.“
Zvaničnici kineskog COSCO-a, brodarske grupe koja upravlja ova dva plovila, nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
COSCO je u obavještenju klijentima od 25. marta naveo da je nastavio da prima rezervacije za kontejnere sa opštim teretom za pošiljke iz Azije prema Zalivu, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Bahrein, Katar, Kuvajt i Irak.
Iran je pokrenuo napade na brodove u Zalivu i zaprijetio novim, zbog čega su stotine plovila i 20.000 pomoraca ostali blokirani unutar Zaliva.
Izvoz energenata, uključujući sirovu naftu iz Saudijske Arabije i tečni prirodni gas iz Katara, praktično je obustavljen.
Dok su vođeni određeni razgovori sa Iranom i zemljama poput Indije i Pakistana o prolasku njihovih flota kroz moreuz, tržišta nafte i tankerskog prevoza tražila su bilo kakve znakove da se brodski saobraćaj ponovo intenzivira.
Većina energetskih pošiljki koje su prošle kroz taj plovni put odnosila se na izvoz iranske nafte, dok je još poneki brod uspijevao da prođe svakoga dana.
GRČKI TANKER SA NAFTOM NAPUŠTA ZALIV
Tanker kojim upravlja grčka kompanija, a koji je prevozio saudijsku sirovu naftu za Indiju, takođe je nedavno izašao iz Zaliva kroz moreuz, pokazuju podaci LSEG-a o praćenju brodova.
Brod Marathi, koji plovi pod malteškom zastavom, počeo je da emituje svoju poziciju kod obale Indije 26. marta, nakon što je posljednji put prijavio svoju lokaciju unutar Zaliva 2. marta.
Prema podacima LSEG-a, brod je posljednji put viđen kod zapadne obale Indije u ponedjeljak.
To je bio treći natovareni tanker sa sirovom naftom kojim upravlja grčka kompanija Dynacom, a koji je napustio Zaliv od početka rata.
Dynacom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, prenosi Rojters.
Dynacom je jedan od rijetkih brodovlasnika spremnih da rizikuju prolazak kroz moreuz, gdje opasnosti iz Irana uključuju moguće plutajuće mine, rakete i dronove.
Kompanije koje se odlučuju na to putovanje koristile su taktike poput isključivanja AIS transpondera za praćenje i noćne plovidbe kako bi bile manje uočljive, rekli su izvori za Rojters.
Dva tankera za tečni naftni gas (LPG) pod indijskom zastavom prešla su moreuz u subotu, nakon još dva koja su prethodnih dana izašla prevozeći ključne isporuke tog gasa za kuvanje namijenjene Indiji.
Nekoliko eksplozija odjeknulo je rano jutros u Teheranu, javili su iranski mediji i dodali da u dijelu glavnog grada nema struje.
Agencija Tasnim prenijela je vijest o eksplozijama koje su se čule na istoku i zapadu Teherana, kao i o prekidima u snabdijevanju strujom na istoku.
Tasnim dodaje da je u napadu pogođena podstanica u jednoj elektrani.
Izraelska vojska je tokom prethodne noći pozvala stanovnike Teherana da ostanu u kućama, jer će izvesti napad na "vojnu infrastrukturu".
(BETA)
Francusko vazduhoplovstvo razmatra mogućnost raspoređivanja "ubica dronova" na Bliskom istoku, kako bi se smanjili troškovi odbrane od iranskih dronova.
Zamjenik komandanta francuskih vazduhoplovnih i svemirskih snaga Dominik Tardif izjavio je u intervjuu za pariski list Liberasion da se radi na smanjenju troškova u suočavanju sa dronovima Šahed, pominjući mogućnost korišćenja "ubica dronova".
Ti dronovi polijeću sa zemlje, djelimično pilotirani, djelimično automatizovani, i angažuju rakete i dronove da bi ih neutralisali, a čija je cijena niža od cijene raketa Mika koje se u tu svrhu koriste, rekao je on.
"Ovo će nam biti od velikog interesa ako naši obavještajni podaci ukažu na to da se prijetnja našim vazduhoplovnim bazama povećava", dodao je Tardif.
(BETA)
Iran je pogubio dvojicu muškaraca osuđenih zbog veza s Organizacijom mudžahedina iranskog naroda i umiješanosti u više napada, uključujući ispaljivanje projektila na jednu vladinu zgradu, objavio je pravosudni informativni servis.
Juče su pogubljena još dvojica muškaraca povezana s istom opozicionom grupom, podsjeća Rojters.
Izraelska vojska saopštila je da su četiri njena pripadnika poginula, a dvojica ranjena tokom borbi na jugu Libana.
Objavili su i da su sproveli još jedan talas napada na mete u Iranu, prenosi Rojters.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je saradnicima da je spreman okončati vojnu kampanju protiv Irana čak i ako Hormuški moreuz ostane uglavnom zatvoren, te da složenu operaciju njegovog ponovnog otvaranja ostavi za kasniji period, objavio je "Volsrit žurnal", pozivajući se na zvaničnike administracije.
Rojters, koji je prenio vijest, navodi da trenutno nije u mogućnosti da potvrdi taj izvještaj.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je, u intervjuu za američki medij Newsmax, da ne želi da „određuje rok” za završetak rata s Iranom.
Španija je zatvorila svoj vazdušni prostor za američke ratne avione koji učestvuju u dejstvima u ratu sa Iranom, rekli su zvaničnici u Madridu.
Španija je najglasniji kritičar rata koji su SAD i Izrael poveli protiv Irana 28. februara.
Ta zemlja je prethodno saopštila da neće dozvoliti SAD da za potrebe rata koriste baze u Španiji kojima zajednički upravljaju.
Rat protiv Irana je španski premijer Pedro Sančes nazvao ilegalnim, bezobzirnim i nepravednim.
Ministarka odbrane Margarita Robles rekla je da se ista logika koja se odnosi na upotrebu vojnih baza odnosi i na upotrebu vazdušnog prostora Španije.
"Ovo je američkoj vojsci i njenim snagama savršeno jasno stavljeno do znanja na samom početku. Prema tome, niti je korišćenje baza odobreno, niti je, naravno, korišćenje španskog vazdušnog prostora odobreno za bilo kakvu akciju u vazi sa ratom u Iranu", rekla je Robles novinarima, opisavši konflikt kao "duboko ilegalan i duboko nepravedan".
Sančes je pozvao SAD, Izrael i Iran da prekinu rat i poručio: "Ne možete na jednu ilegalnost odgovoriti drugom ilegalnošću, jer tako velike katastrofe čovječanstva počinju".
Nova odluka Madrida protiv NATO saveznice, SAD, nije uobičajena, ali nije ni bez presedana.
NATO ne komentariše tu odluku i prebacuje pitanja na nacionalne vlasti.
(BETA)
Bonus video:
