Evropske zemlje pripremaju plan za koaliciju država koja bi nakon sukoba pomogla da se oslobodi brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, uključujući slanje brodova za čišćenje mina i drugih vojnih plovila, objavio je Wall Street Journal.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je plan predviđen kao međunarodna odbrambena misija u kojoj ne bi učestvovale "zaraćene" strane, a izvori navode da bi to moglo da uključuje Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran.
Nijedan brod nije uspio da prođe američku pomorsku blokadu iranskih luka i obalnih područja, a šest trgovačkih brodova postupilo je po naređenju da se okrene nazad, saopštila je američka vojska, iznoseći prve detalje o operaciji staroj jedan dan koju je naredio predsjednik Donald Tramp nakon što su propali mirovni pregovori između SAD i Irana.
Američka vojska ranije je saopštila da će se blokada, koja je počela u ponedjeljak, odnositi samo na brodove koji idu ka Iranu ili iz njega isplovljavaju, uključujući sve iranske luke u Persijskom zalivu i Omanskom zalivu.
"Tokom prva 24 sata nijedan brod nije prošao američku blokadu, a šest trgovačkih plovila postupilo je po uputstvima američkih snaga da se okrenu i vrate u iransku luku u Omanskom zalivu", navodi se u saopštenju Centralne komande američke vojske.
Kako se navodi, blokadu sprovodi više od 10.000 pripadnika američke vojske, više od desetak ratnih brodova i desetine letjelica.
"Blokada se sprovodi nepristrasno prema brodovima svih država koji ulaze u iranske luke i obalna područja ili ih napuštaju", dodaje se u saopštenju.
U obavještenju upućenom pomorcima u ponedjeljak o blokadi, američka vojska je navela: "Svako plovilo koje uđe u blokirano područje ili ga napusti bez odobrenja podliježe presretanju, preusmjeravanju i zaplijeni".
U obavještenju od ponedjeljka navedeno je i da će blokada obuhvatiti čitavu iransku obalu, ali da će humanitarne pošiljke, uključujući hranu, medicinski materijal i drugu osnovnu robu, biti dozvoljene uz inspekciju.
Blokada dodatno povećava neizvjesnost u vezi s tim kako će brodovi prolaziti kroz Hormuški moreuz, ključni plovni put kojim se transportuje petina svjetskih isporuka nafte i gasa.
Iranske prijetnje pomorskom saobraćaju dovele su do toga da globalne cijene nafte porastu za oko 50 odsto otkako su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat.
Napori u vezi s blokadom u Hormuškom moreuzu, barem za sada, neće pasti na teret američke Obalske straže, rekao je jedan američki zvaničnik Rojtersu. Djelimično i zato što je šest brodova Obalske straže, koji su se nalazili na Bliskom istoku, poslato u Aziju u prvim danima rata.
Hiljade američkih vojnih udara ozbiljno su oslabile iransku vojsku. Ipak, analitičari kažu da je Teheran iz sukoba izašao kao težak problem za Vašington, sa tvrđim rukovodstvom i skrivenim zalihama visoko obogaćenog uranijuma.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi pregovori s Iranom mogli da budu nastavljeni u Pakistanu tokom naredna dva dana, prema intervjuu za Njujork post.
"Zaista bi trebalo da ostanete tamo, jer bi nešto moglo da se desi u naredna dva dana, a mi smo sve skloniji da se vratimo tamo", prenesen je njegov komentar.
Tramp je rekao da načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, radi "sjajan posao" kada je riječ o tim pregovorima.
"On je fantastičan i zato je vjerovatnije da ćemo se tamo vratiti“, rekao je Tramp.
Američka blokada iranskih luka uključuje više od 10.000 pripadnika američke vojske, više od desetak ratnih brodova i desetine letjelica, saopštila je američka Centralna komanda.
U prvih 24 sata nijedan brod nije uspio da prođe blokadu, dok je šest trgovačkih brodova postupilo po naređenjima američkih snaga, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron objavio je da je razgovarao sa predsjednicima Irana Masudom Pezeškijanom i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom o prekidu vatre i eskalaciji sukoba na Bliskom istoku.
"Pozvao sam na nastavak pregovora prekinutih u Islamabadu, na razjašnjenje nesporazuma i na izbjegavanje novih faza eskalacije", napisao je Makron na Iksu (X).
On je naveo da je neophodno da svi strogo poštuju primirje, i da to uključuje i Liban.
"Podjednako je važno da se Ormuski moreuz što prije ponovo otvori bezuslovno, bez kontrola ili putarina", dodao je Makron.
(BETA)
Rat s Iranom doveo je do naglog rasta prihoda Rusije od izvoza nafte, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Izvoz ruske sirove nafte i naftnih derivata porastao je u martu za 320.000 barela dnevno, na 7,1 milion barela dnevno, podstaknut potragom za alternativnim izvorima nafte usljed poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka. Međutim, prihodi od tog izvoza porasli su još snažnije zbog rasta globalnih cijena nafte: Rusija je prošlog mjeseca zaradila 19 milijardi dolara, gotovo dvostruko više u odnosu na 9,7 milijardi dolara u februaru, navodi se u mjesečnom izvještaju IEA.
Agencija je, međutim, upozorila da bi Rusija u narednom periodu mogla imati poteškoća da poveća proizvodnju nafte iznad nivoa zabilježenih početkom prvog kvartala ove godine, zbog oštećenja na lučkoj i energetskoj infrastrukturi. Kako se navodi, ruske luke na Baltičkom i Crnom moru, kao i rafinerije, više puta su oštećene u ukrajinskim napadima dronovima.
Visoke cijene nafte povećale su prihode Kremlja, pomažući Rusiji da popuni manjak u saveznom budžetu i održi ratne operacije u Ukrajini.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je da suspenduje sporazum o odbrani između Italije i Izraela, prenosi Gardijan.
„U svjetlu trenutne situacije, vlada je odlučila da suspenduje automatsko obnavljanje sporazuma o odbrani sa Izraelom“, rekla je ona na marginama događaja u Veroni, prenijela je italijanska agencija Ansa, ne iznoseći dodatne detalje.
Italijanski list Korijere dela sera objavio je da je sporazum, prvi put potpisan 2005. godine i automatski obnavljan svakih pet godina, bio osmišljen da podstakne trgovinske poslove između Italije i Izraela, posebno u sektoru odbrane, kao i da olakša vojna istraživanja i razvoj.
U dodatnim komentarima, Meloni je reagovala na opširnu kritiku Donalda Trampa na njegovoj aplikaciji Trut Soušal, u kojoj je papu Lava XIV optužio da je „slab prema kriminalu“. Meloni je takve izjave ocijenila kao neprihvatljive
„Izrazila sam i nastavljam da izražavam svoju solidarnost sa papom Lavom“, dodala je ona.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron biće u petak domaćini samita u Parizu koji će biti fokusiran na napore za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, saopštilo je Dauning strit, prenosi Gardijan.
„Samit će unaprijediti rad na koordinisanom, nezavisnom, multinacionalnom planu za zaštitu međunarodne plovidbe nakon završetka sukoba“, kazao je portparol britanske vlade.
Makron je ranije rekao da će zemlje učesnice inicijative raditi na „strogo odbrambenoj misiji, odvojenoj od zaraćenih strana u sukobu“, koja je „namijenjena da bude raspoređena čim okolnosti to dozvole“.
Dok libanska militantna grupa Hezbolah, koju podržava Iran, poziva Liban da se povuče iz današnjih razgovora sa Izraelom, Rojters prenosi dodatne detalje, uključujući vijest da će američki državni sekretar Marko Rubio prisustvovati sastanku.
Razgovori će biti održani u Vašingtonu u 11 sati po istočnoameričkom vremenu između izraelskog ambasadora u SAD Jehijela Lajtera i njegove libanske koleginice Nade Hamade Moavad, saopštili su zvaničnici.
Pored Rubija, sastanku će prisustvovati i američki ambasador u Libanu Mišel Isa, kao i savjetnik Stejt departmenta Majkl Nidem, rekao je jedan zvaničnik tog ministarstva.
Liban, Izrael i SAD dali su međusobno različita saopštenja o tome šta će razgovori obuhvatiti.
Predsjedništvo Libana saopštilo je da će razgovori biti usmjereni na proglašenje prekida vatre i određivanje datuma početka bilateralnih pregovora. Libanski ministar kulture Gasan Salame rekao je u nedjelju da je prekid vatre jedino suštinsko pitanje o kojem je Moavad ovlašćena da razgovara.
Izrael, međutim, navodi da se na razgovorima neće govoriti o prekidu vatre, već da će fokus biti na razoružavanju Hezbolaha i uspostavljanju miroljubivih odnosa između Izraela i Libana, saopštila je u ponedjeljak portparolka izraelske vlade Šoš Bedrosijan.
Rojters sada prenosi da se, prema navodima iranske ambasade u Pakistanu, pregovori mogu održati ove sedmice ili početkom naredne.
„Nije određen konačan datum, a delegacije su ostavile otvoren period od petka do nedjelje“, rekao je visoki iranski izvor, prenosi agencija.
Tri tankera povezana s Iranom prošla su kroz Hormuški moreuz tokom prvog punog dana američke blokade iranskih luka, javlja Rojters, pozivajući se na podatke o brodskom saobraćaju.
Agencija navodi da tri plovila nisu bila na putu ka iranskim lukama, te da zato nisu obuhvaćena blokadom.
„Peace Gulf“, tanker srednjeg dometa koji plovi pod zastavom Paname, bio je na putu ka luci Hamrija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovaj brod inače prevozi iransku naftu (nafta za hemijsku industriju), koja se koristi za proizvodnju plastike i hemikalija.
Tanker pod američkim sankcijama „Murlikishan“, koji je plovio ka Iraku kako bi ukrcao lož-ulje, takođe je prošao. Brod, ranije poznat kao MKA, prevozio je rusku i iransku naftu.
„Rich Starry“, brod pod kineskom zastavom koji se nalazi pod američkim sankcijama, a koji bi trebalo da bude prvi koji je prošao Hormuški moreuz trenutno se nalazi blizu Omanskog zaliva. Prevozi oko 250.000 barela metanola, koji je ukrcao u posljednjoj luci pristajanja u UAE.
Kina je saopštila da će uvesti kontramjere nakon što je Donald Tramp zaprijetio novim carinama na kinesku robu koja ulazi u Sjedinjene Američke Države, ukoliko Peking pruži vojnu pomoć Iranu.
„Ako SAD budu insistirale da to iskoriste kao izgovor za uvođenje dodatnih carina Kini, Kina će svakako preduzeti odlučne kontramjere“, rekao je portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Điakun na konferenciji za medije, prenosi agencija Frans pres.
Điakun je dodao da su izvještaji da Kina isporučuje oružje Iranu u potpunosti izmišljeni.
U dodatnim komentarima, Guo je naveo da američka blokada iranskih luka dodatno ugrožava bezbjednost plovidbe kroz Hormuški moreuz, ocjenjujući je kao opasno i neodgovorno ponašanje.
Saudijska Arabija poziva Sjedinjene Američke Države da okončaju blokadu Hormuškog moreuza, zbog straha da bi Iran mogao uzvratiti i ciljati druge pomorske rute, prenosi Vol strit žurnal pozivajući se na arapske zvaničnike.
Zvaničnici su izrazili zabrinutost da bi Iran mogao zatvoriti Bab el-Mandeb, ključnu pomorsku tačku između Jemena i Roga Afrike, koja je već bila izložena napadima Huta.
Saudijska Arabija se oslanja na svoju luku Janbu na Crvenom moru za izvoz nafte, ali bi zatvaranje Bab el-Mandeba moglo ostaviti kraljevinu bez posljednje preostale izvozne rute.
Kineski lider Si Đinping pozvao je da se svijetu ne dozvoli da se vrati „zakonu džungle“, u svojim do sad najznačajnijim komentarima o bezbjednosti na Bliskom istoku, otkako su američki i izraelski napadi na Iran prije šest sedmica gurnuli region u sukob, prenosi CNN.
Si, koji je uglavnom prepustio diplomatskim kanalima odgovor Kine na rat u Zalivu, ovu izjavu dao je tokom sastanka sa šeikom Haledom bin Mohamedom, prestolonasljednikom Abu Dabija, u Pekingu danas.
Dvije strane razmijenile su stavove o aktuelnoj situaciji u Zalivu, pri čemu je Si naglasio kineski stav o potrebi promovisanja mira i dijaloga, ponovivši da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu, navodi se u saopštenju kineskih državnih medija.
U okviru svoja „četiri predloga“, Si je pozvao na poštovanje principa mirnog suživota među državama i razvoj održive bezbjednosne arhitekture, formulacije koju Peking često koristi da posredno kritikuje sistem savezništava predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, koji vidi kao prijetnju globalnoj bezbjednosti.
Takođe je pozvao na poštovanje međunarodnog prava i naglasio da ono ne smije biti primjenjivano selektivno, što je još jedna česta kritika Pekinga upućena Sjedinjenim Američkim Državama.
„Autoritet međunarodnog prava mora biti očuvan; ono se ne smije primjenjivati selektivno niti odbacivati kada je to zgodno, niti se smije dozvoliti da se svijet vrati zakonu džungle“, rekao je Si, prema saopštenju.
Izraz „zakon džungle“ kineski lideri i državni mediji često koriste kako bi kritikovali jednostrane poteze, koje najčešće pripisuju Sjedinjenim Američkim Državama.
Kineski lider je takođe istakao da se mora poštovati suverenitet država, uključujući zaštitu bezbjednosti njihovog osoblja, objekata i institucija svih zemalja, te da treba uskladiti bezbjednost i razvoj.
Rojters javlja da će se Sjedinjene Američke Države i Iran vratiti u Pakistan radi nastavka mirovnih pregovora. Pozivajući se na četiri izvora, agencija navodi da će pregovarački timovi obje strane boraviti u Islamabadu na drugoj rundi razgovora kasnije ove sedmice.
Američki Stejt department potvrdio je da će državni sekretar Marko Rubio učestvovati danas na sastanku između ambasadora Libana i Izraela u Vašingtonu.
Ambasador Izraela Jehijel Lajter i ambasadorka Libana Nada Hamadeh Moavad pridružiće se Rubiju u razgovorima zakazanim za danas (15.30 GMT) u Stejt departmentu.
Cilj razgovora je okončanje sukoba koji obuhvata južni Liban, gdje Izrael gađa položaje Hezbolaha, primoravajući stotine civila da bježe. Najnovije borbe između Izraela i Libana bile su razorne – više od milion osoba je raseljeno iz Libana, a više od 2.000 poginulo, dok je povrijeđeno više od 6.500, prema libanskom ministarstvu zdravlja, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
To je prvi put u više decenija da se zvaničnici dvije zemlje, koje nemaju diplomatske odnose, susreću licem u lice, u direktnim pregovorima.
Razgovori slijede samo nekoliko dana poslije neuspjeha SAD i Irana da postignu dogovor o okončanju šireg bliskoistočnog rata.
Očekuje se da će dvoje ambasadora razgovarati o mogućnosti direktnih pregovora na višem nivou.
Libanske vlasti prvo žele da izdejstvuju primirje u izraelskom ratu sa Hezbolahom. Međutim, Izrael je to isključio, insistirajući da Hezbolah, grupa koju podržava Iran, mora biti razoružana. Hezbolah je odbacio direktne pregovore, navodeći da se neće pridržavati bilo čega što bude dogovoreno.
Lider Hezbolaha Haim Kasem juče je pozvao Liban da otkaže planirani sastanak sa Izraelom. Ta grupa odbacuje ideju direktnih pregovora sa Izraelom.
Danas, kasnije popodne, Rubio će se takođe sastati sa egipatskim ministrom spoljnih poslova Badrom Abdelatijem.
(BETA)
Predstavnik Irana pri Ujedinjenim nacijama zatražio je odštetu od država za koje tvrdi da su učestvovale u američko-izraelskim ratnim operacijama protiv Irana, prenosi Gardijan.
Iranski državni mediji navode da među tim državama spadaju Bahrein, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan.
Iranska zvanična novinska agencija IRNA, pozivajući se na Asošijeted pres, prenosi da je predstavnik Irana pri UN, Amir Saeid Iravani, ocijenio da su te države prekršile međunarodno pravo i da moraju u potpunosti nadoknaditi štetu nanesenu Iranu, uključujući isplatu naknade za svu materijalnu i nematerijalnu štetu nastalu kao posljedica njihovih međunarodnih prekršaja.
Kako je ranije objavljeno, Iravani je u ponedjeljak osudio američku blokadu oko iranskih luka kao ozbiljno kršenje suvereniteta Irana.
Izraelska vojska saopštila je da je jedan njen vojnik poginuo u borbama na jugu Libana, dok su trojica ranjena.
„U incidentu u kojem je poginuo narednik prve klase Ajal Urijel Bjanko, jedan rezervista je srednje teško ranjen, a dvojica dodatnih rezervista lakše su povrijeđena“, objavila je izraelska vojska na mreži Iks.
Dodaje se da su vojnici evakuisani radi liječenja u bolnici i da su njihove porodice obaviještene.
Izraelski napadi na Bejrut i njegova južna predgrađa navodno su zaustavljeni od prošle srijede, ali su žestoke borbe nastavljene na jugu Libana, gdje su kopnene snage izvršile invaziju, a Izrael tvrdi da uspostavlja bezbjednosnu tampon-zonu.
Tanker pod američkim sankcijama prošao je danas kroz Hormuški moreuz, pokazuju podaci o brodskom saobraćaju, testirajući američku pomorsku blokadu.
Tanker „Rič Stari“ u kineskom je vlasništvu i ima kinesku posadu, pokazuju podaci na koje se poziva Rojters.
Blumberg je ranije tokom dana prenio da je tanker srednjeg dometa, ranije poznat kao „Ful Star“, stavljen na crnu listu Vašingtona 2023. godine zbog pomaganja Teheranu da izbjegne energetske sankcije. Nije jasno da li je ovom prilikom posjetio iranske luke prije prolaska ili je prevozio teret.
„Predsjednik Tramp, potpredsjednik Vens i pregovarački tim jasno su definisali crvene linije Sjedinjenih Američkih Država. Očajnička potreba Irana za sporazumom samo će rasti sada kada je na snazi veoma efikasna pomorska blokada predsjednika Trampa“, rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit, prenosi Gardijan.
Ranije danas američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da su pregovori sa Iranom donijeli određeni napredak, posebno u vezi sa insistiranjem SAD da se nuklearni materijal ukloni iz Irana, kao i u vezi sa mehanizmom koji bi osigurao da ubuduće ne može doći do obogaćivanja uranijuma.
„Pomjerili su se u našem pravcu“, rekao je Vens u intervjuu za Foks njuz.
Dodao je da smatra da iranski pregovarači nisu u stanju da postignu dogovor i da im je potrebno odobrenje drugih u Teheranu.
Vens je takođe rekao da su američki pregovarači jasno stavili do znanja da bi Tramp „bio veoma zadovoljan ako bi Iran bio tretiran kao normalna država, sa normalnom ekonomijom“, ali nije ulazio u detalje.
„Zaista mislim da postoji veliki dogovor koji se može postići. Ali je na Iranu da napravi sljedeći korak“, zaključio je Vens.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
