Nedavno su Ujedinjeni Arapski Emirati izvijestili da su ponovo presreli iranske rakete i dronove – uprkos primirju koje je trenutno na snazi između SAD i Irana. Prošlog petka (8.5.) Ministarstvo odbrane Emirata pozvalo je stanovništvo da ne prilazi potencijalnim ostacima tog oružja, da ih ne fotografiše niti dodiruje. Ministarstvo je navelo da su to ostaci nakon „uspješnih akcija protivvazdušne odbrane“.
Ranije ove nedjelje, Mohamed Abušahab, ambasador UAE pri Ujedinjenim nacijama u Vašingtonu, optužio je Iran da je napao zonu naftne industrije Fudžejra sa dvanaest balističkih raketa, tri krstareće rakete i četiri drona. Iranska vojska te optužbe je negirala.
Međutim, čak i ako napadi ostaju sporni, optužbe odražavaju rastuću zabrinutost u Abu Dabiju: Emirati sebe sve više vide kao metu iranskih napada. Otkako su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli rat protiv Irana, na tu zemlju navodno je pokrenuto više od 2.800 napada dronovima i raketama.
Tijesne veze sa SAD i Izraelom
Sjedinjene Američke Države su 2020. godine posredovale u uspostavljanju diplomatskih odnosa između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela – što je poznato kao „Abrahamovi sporazumi“.
„Odnosi Emirata s Izraelom jedan su od glavnih razloga zašto Iran napada Emirate – u izvjesnom smislu, kao oblik kazne“, kaže za DW Majkl Stivens, stručnjak za bezbjednost na Bliskom istoku u londonskom istraživačkom centru Kraljevski institut za ujedinjene službe (RUSI).
Iz iranske perspektive, logika je sljedeća: „Izrael nas je snažno udario, pa ćemo uzvratiti udarac prijateljima Izraela.“ Međutim, ti iranski napadi zapravo su podstakli Emirate da dalje prošire svoju vojnu, bezbjednosnu i obavještajnu saradnju s Izraelom.
Prema izvještaju američkog portala Aksios, Izrael je – po prvi put – u Emiratima rasporedio komponente svog sistema protivvazdušne odbrane „Gvozdena kupola“, i to zajedno sa osobljem. „Što se Emirati i Izrael više približavaju, to Iran jače vidi opravdanje za napad na Emirate“, kaže Stivens. Tome bi trebalo dodati i decenije tenzija oko ostrva Abu Musa, kao i Velikog i Malog Tunba – teritorija koje kontroliše Iran, ali na koje polažu pravo i Emirati.
Nakon što je Iran zatvorio Ormuski moreuz – vitalnu rutu za izvoz nafte iz Bahreina, Kuvajta i Katara, kao i za značajan dio izvoza iz Omana, Saudijske Arabije i Emirata – Abu Dabi insistira ne samo na ponovnom otvaranju moreuza, već i na odlučnijoj međunarodnoj akciji.
Štaviše, predstavnici Emirata su se mnogo oštrije izrazili prema Teheranu nego druge države Zaliva, takođe pogođene tenzijama, poput Saudijske Arabije, Omana ili Katara. „Čineći to, Emirati su se još više udružili sa Sjedinjenim Državama i Izraelom“, kaže Stivens.
Iran pokušao da izvrši pritisak
Činčija Bjanko, stručnjakinja za Zaliv u Evropskom savjetu za spoljne odnose, koja je trenutno u Emiratima, smatra da je Teheran pokušao da poveća pritisak na Abu Dabi u nadi da će Emirati pozvati američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča vojnu kampanju.
„Međutim, iranski napadi imali su suprotan efekat – strateški, to je bila ozbiljna greška“, ocjenjuje Bjanko za DW. Do sada su, kako primjećuje, napadi za Emirate dobili egzistencijalnu dimenziju. „Zvaničnici Emirata mi kažu da Iran namjerno cilja fundamentalni model zemlje“, objašnjava Bjanko. „Emirati napreduju na osnovu pretpostavke da region Zaliva može ostati bezbjedan i ekonomski prosperitetan uprkos svim krizama. Upravo tu sliku Teheran pokušava da uništi.“
Nezavisan kurs spoljne politike
Emirati su posljednjih godina svoju spoljnu politiku sve više usklađivali sa svojim planovima za ekonomsku diverzifikaciju. Svojom strategijom „UAE 2031“, zemlja ima za cilj da smanji zavisnost od nafte i postane regionalni centar za digitalnu infrastrukturu, turizam, trgovinu i investicije.
U ostvarivanju tog cilja, Abu Dabi sve više trasira kurs koji se razlikuje od kursa svog mnogo većeg susjeda, Saudijske Arabije. Dok su UAE i Bahrein normalizovali svoje odnose sa Izraelom, Saudijska Arabija je obustavila odgovarajuće razgovore nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i kasnijeg rata u Gazi.
Štaviše, Emirati su se 1. maja povukli iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), kao i iz šireg saveza, OPEK+ – grupe kojom i dalje u velikoj mjeri dominira Saudijska Arabija. Saudijska Arabija i UAE takođe podržavaju suprotstavljene frakcije u nekoliko sukoba širom afričkog kontinenta.
Uticaj u Africi putem lokalnih milicija
„Ujedinjeni Arapski Emirati sada su postali jedan od najagresivnijih spoljnih aktera u afričkim sukobima“, kaže Volfram Laher, stručnjak za Afriku i Bliski istok u Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWP). Posljednjih godina Emirati su bili aktivni u zemljama poput Libije i Etiopije, a trenutno su posebno aktivni u Sudanu, Somaliji i Jemenu, objašnjava Laher u intervjuu za DW.
Analiza SWP-a, čiji je Laher koautor, navodi da Emirati imaju za cilj da obezbijede dugoročni pristup strateškim sirovinama i ključnim trgovinskim rutama. Shodno tome, vojne intervencije sve više služe i ekonomskim interesima. „Tipična karakteristika ovog pristupa jeste da Emirati raspoređuju vrlo malo sopstvenih vojnih snaga. Umjesto toga, oni svoj uticaj ostvaruju prvenstveno preko lokalnih partnera – često uključujući i nedržavne oružane grupe“, kaže Laher. Ti partneri uključuju ličnosti poput libijskog vojnog komandanta Kalife Haftara i Mohameda Hamdana Dagala – poznatog kao „Hemeti“ – vođe sudanskih Snaga za brzu podršku.
Štaviše, Emirati pružaju finansijsku i vojnu podršku stranim borcima i plaćenicima – uključujući sudanske borce u Libiji i, nedavno, kaže Laher, kolumbijske plaćenike u Sudanu. „Emirati uporno negiraju svoje učešće u tim aktivnostima. Dokazi su, međutim, neosporni.“
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
