Svijet se nalazi na pragu novog talasa rasta cijena hrane, pošto ratovi u Iranu i Ukrajini, zajedno s klimatskim fenomenom El Ninjo, stvaraju savršenu oluju u kojoj rastu troškovi proizvodnje, a prinosi usjeva opadaju, izjavio je glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Cijene hrane bile su jedan od glavnih pokretača globalnog talasa inflacije 2022. godine, ali su ove godine uglavnom ostale stabilne, ublažavajući u pojedinim zemljama posljedice rasta cijena energenata.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se ta situacija uskoro mogla promijeniti, jer rast cijena sirove nafte, smanjena dostupnost đubriva iz zemalja Persijskog zaliva, nedostatak dizela u pojedinim djelovima svijeta i ekstremne vremenske prilike povećavaju troškove proizvodnje, što će se, s određenim zakašnjenjem, odraziti i na cijene hrane.
"Očekujem da će cijene sirovina nastaviti da rastu, a da će cijene hrane početi značajnije da rastu do kraja godine. Naredne godine taj rast će gotovo sigurno biti još izraženiji", rekao je Maksimo Torero u intervjuu za Rojters.
Prema njegovim riječima, potrebno je između tri i šest mjeseci da se promjene cijena sirovina odraze na cijene hrane koje plaćaju potrošači.
Iako su cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i pirinča, posljednjih mjeseci porasle, one i dalje uglavnom odražavaju dobre prinose iz prethodnog perioda, a ne poteškoće koje se očekuju u narednoj sezoni.
"Hormuški moreuz predstavlja problem koji utiče na sve segmente poljoprivredne proizvodnje", rekao je Torero.
"Cijena nafte utiče na navodnjavanje, pakovanje, preradu i transport, dok je prirodni gas ključna sirovina za proizvodnju đubriva".
Istovremeno, šteta koju je Ukrajina nanijela ruskoj naftnoj i gasnoj infrastrukturi dodatno ograničava izvoz dizela i prirodnog gasa, važnih činilaca poljoprivredne proizvodnje.
Pošto se cijenama sirovina trguje na globalnom tržištu, posljedice se osjećaju širom svijeta, iako bogatije države raspolažu većim finansijskim sredstvima za podršku proizvođačima.
"O tome se govori u Evropi, Sjedinjenim Državama, Brazilu i Aziji", rekao je Torero.
"Sve manja zarada primorava poljoprivrednike da preispitaju odluke o tome šta će i koliko sijati".
Američka federacija poljoprivrednih biroa upozorila je da bi proizvođači devet najvažnijih kultura u Sjedinjenim Državama, bez državne pomoći, mogli pretrpjeti gubitke od oko 32 milijarde dolara tokom 2027. godine.
Prema toj procjeni, nijedna od analiziranih kultura neće donositi dovoljnu zaradu da pokrije troškove proizvodnje.
Površine pod pšenicom i kukuruzom na globalnom nivou smanjene su već tokom prva tri mjeseca rata s Iranom, dok su pojedini američki proizvođači prešli na uzgoj soje, koja zahtijeva manje đubriva.
Australija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, nedavno je saopštila da bi proizvodnja ozimih kultura mogla pasti za 21 odsto, djelimično zbog naglog rasta cijena goriva i đubriva, kao i neizvjesnosti u vezi sa snabdijevanjem.
Istovremeno, očekuje se da će ovogodišnji El Ninjo biti posebno izražen, što bi moglo izazvati značajne promjene u obrascima padavina, uticati na cijene poljoprivrednih proizvoda i dovesti desetine miliona ljudi u stanje ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.
Monsunske kiše u Indiji već kasne, a meteorolozi i tokom ovog mjeseca predviđaju manje padavina od prosjeka, što bi moglo ugroziti proizvodnju pirinča i dodatno povećati cijene hrane na svjetskom tržištu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
