Iran razmatra napade na američke ciljeve u Evropi

Iran je razmatrao napade na američke vojne ciljeve u Evropi ukoliko Donald Tramp eskalira rat, prema riječima ljudi bliskih režimu, dok Teheran razmatra opcije za podizanje uloga u sukobu.

Dva izvora iz režima rekla su listu “Fajnenšl tajms” (FT) da su iranske snage razmatrale napade na američke objekte u zemljama jugoistočne Evrope, poput Bugarske, koja je prošlog mjeseca odobrila korišćenje vazduhoplovne baze Bezmer za američke avione za dopunu goriva.

Jedan od izvora dodao je da je i Kipar, gdje je britanska vazduhoplovna baza u martu pogođena dronom, među mogućim metama za odmazdu u slučaju nove američke ofanzive.

Izvori su kazali da su iranske snage odvojeno razmatrale napade na podmorske optičke kablove u Hormuškom moreuzu u slučaju eskalacije.

Ove prijetnje odražavaju prkosno raspoloženje u Teheranu, gdje sve više ljudi unutar režima smatra da je nastavak rata pitanje kada, a ne da li će se dogoditi, navodi FT.

Pregovori o ponovnom otvaranju moreuza zapali su u ćorsokak, a iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamenei prošle sedmice je postavio tvrdolinijaše na ključne bezbjednosne i vojne funkcije. Tramp je u utorak rekao da sa Teheranom “nema nikakvih pregovora ni razgovora koji su u toku ili zakazani”.

Korpus garde Islamske revolucije i drugi vojni komandanti upozorili su da bi Iran, u slučaju novog sukoba punih razmjera, proširio dosadašnju strategiju napada na američke vojne objekte, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku i na udaljenije ciljeve.

Garda je prošlog mjeseca zaprijetila Velikoj Britaniji zbog američkog korišćenja britanskih vojnih baza, navodeći da će se “svaka baza koja bude korišćena za pokretanje napada na iransku teritoriju smatrati legitimnom metom”.

Sidart Kaušal, istraživač londonskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), ocijenio je da je prijetnja koju iranske rakete predstavljaju za ciljeve u Evropi i drugdje “stvarna, ali ograničena”.

Kako piše “FT”, Iran bi mogao da upotrijebi balističke projektile srednjeg dometa protiv američkih ciljeva u južnoj i jugoistočnoj Evropi, poput raketa iz serije “šahab”, ali je Kaušal rekao da bi one na većim udaljenostima teško mogle da nanesu značajniju štetu.

Prema riječima izvora, iranska odmazda zavisila bi od poteza Vašingtona.

Jedan od njih rekao je da režim priprema plan za dalje širenje sukoba ukoliko Tramp ostvari ranije prijetnje da će napasti iransku infrastrukturu. Američki predsjednik je prošlog mjeseca rekao da će Vašington uništiti po jedan iranski most ili elektranu svaki put kada Islamska Republika napadne neki brod u moreuzu.

Drugi izvor je rekao da Iran neće postavljati “nikakva ograničenja” svom odgovoru u slučaju američke agresije. “Ako SAD odu predaleko, Iran će se braniti po svaku cijenu, izaći iz okvira regiona i pogoditi i Evropu”, rekao je taj izvor.

Iran bi mogao da upotrijebi balističke projektile srednjeg dometa, ali Sidart Kaušal kaže da bi one na većim udaljenostima teško mogle da nanesu značajniju štetu

Iran je već pokazao spremnost da napada udaljene ciljeve. U sedmicama nakon što su SAD i Izrael u februaru pokrenuli rat, Vašington je optužio Teheran da je ispalio više raketa na Dijego Garsiju, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom okeanu udaljenu oko 4.000 kilometara, ali nijedna od njih nije stigla do cilja.

Turska je u martu saopštila da je protivvazdušna odbrana NATO-a presrela nekoliko balističkih raketa lansiranih iz Irana, dok je istog mjeseca dronom pogođena britanska vazduhoplovna baza Akrotiri na Kipru. Zapadni zvaničnici tada su rekli da sumnjaju da je riječ o iranskom dronu koji su lansirale regionalne proiranske snage, a ne sam Teheran.

Izvori su kazali da je iranski napad prošlog mjeseca na američku bazu u Jordanu, u kojem su poginula trojica američkih vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Islamska Republika do sada izvela i da je pokazao njenu sposobnost da pogađa ciljeve na većim udaljenostima.

“Ovo je bila i poruka Evropi: i ona može biti pogođena raketama, pa bi trebalo da zna kakav stav treba da zauzme u ovom ratu”, rekao je prvi izvor. “Veoma velika greška, poput napada na našu infrastrukturu, mogla bi da proširi rat izvan regiona i dovede ga do Evrope.”

Memorandum o razumijevanju koji su SAD i Iran postigli u junu propao je prošlog mjeseca, nakon što je Teheran napao brodove u moreuzu, a obje strane optužile jedna drugu za kršenje privremenog sporazuma. Uslijedila je serija napada i odmazdi, kao i obnova američke blokade iranskih luka.

Višenedjeljni diplomatski napori nijesu donijeli napredak u ponovnom otvaranju plovnog puta i nastavku pregovora o širem sporazumu kojim bi se okončao rat, a Tramp je sve nezadovoljniji zbog zastoja.

Kaušal iz instituta RUSI je rekao da bi Iran mogao da upotrijebi i snažnije rakete, ali bi one morale da nose lakšu bojevu glavu kako bi imale dovoljan domet, što znači da bi šteta bila minimalna.

On je ocijenio da bi za Iran “bilo djelotvornije da djeluje preko posredničkih snaga”, među kojima su militantne grupe poput šiitskih milicija u Iraku, Hezbolaha u Libanu i Huta u Jemenu.

Daglas Bari iz Međunarodnog instituta za strateške studije je rekao: “Napadi koje su ove godine pokušali da izvedu na Dijego Garsiju na neki način pokazuju da raspolažu oružjem dometa većeg od 2.000 kilometara.”

“Koliko ih zapravo imaju, drugo je pitanje, kao i to da li bi bili spremni da upotrijebe makar nekoliko njih kako bi poslali neku demonstrativnu poruku.”

“Rizik je u tome što bi rakete mogle da zakažu ili budu oborene, pa kakvu bi korist onda imali? Što je domet veći, to je teže postići veliku preciznost.”

Dio ljudi unutar iranskog režima strahuje da Teheran ide predaleko, navodi FT. Mnogi tvrdolinijaši u sistemu smatraju da se Sjedinjenim Državama ne može vjerovati da će sprovesti bilo kakav sporazum i da Iran mora da nametne Vašingtonu veću cijenu kako bi ga primorao da ispuni obaveze iz eventualnog konačnog dogovora.

Među njima je i Mohsen Rezai, bivši komandant Garde, kojeg je Hamenei prošle nedavno imenovao za najvišeg bezbjednosnog zvaničnika u zemlji. Iranski analitičari taj potez tumače kao znak da su ličnosti poput Mohamada Bagera Galibafa, glavnog iranskog pregovarača, za sada potisnute u drugi plan, dok izgledi za trajan sporazum djeluju sve slabije.

“Iran šalje jasnu poruku da, ako ne postignete sporazum sa Galibafom, moraćete da imate posla sa Rezaijem”, rekao je drugi izvor. “Poruka glasi: ‘Ne budite ludi, jer sam ja luđi od vas.’” .