Tok istorije ne može se zaustaviti, poručio je kineski predsjednik Si Đinping, pozivajući na potpuno „ponovno ujedinjenje“ Tajvana sa maticom i obećavajući da će to biti ostvareno mirnim putem, ne pominjući upotrebu sile.
Kina smatra Tajvan, kojim se demokratski upravlja, dijelom svoje teritorije, uprkos tome što vlasti u Tajpeju odlučno odbacuju takve tvrdnje. Peking je više puta nudio model autonomije „jedna zemlja, dva sistema“, koji ne podržava nijedna od glavnih političkih partija na Tajvanu.
Rješavanje tajvanskog pitanja predstavlja „nepokolebljivu istorijsku misiju“ Komunističke partije Kine, rekao je Si u govoru u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, prenosi Rojters.
„Tok istorije ne može se zaustaviti“, poručio je Si. „Potpuno ponovno ujedinjenje domovine mora se ostvariti i sigurno će biti ostvareno.“
Tajvanska vlada odbacila je njegove izjave, ocjenjujući da u njima nema ničeg novog.
„Kada je riječ o formulacijama o ujedinjenju Tajvana, one se ne razlikuju mnogo od ranijih“, izjavio je Liang Venđije, portparol tajvanskog Savjeta za odnose sa kontinentalnom Kinom.
Sijeve izjave dio su govora povodom 160. godišnjice rođenja revolucionarnog heroja Sun Jat Sena, koji je učestvovao u predvođenju ustanka 1911. godine, kojim je okončana viševjekovna vladavina kineskih careva i carica i uspostavljena Republika Kina.
Si je rekao da Kina ostaje privržena „mirnom ponovnom ujedinjenju i politici 'jedna zemlja, dva sistema'“ i da je spremna na razgovore sa Tajvanom, uz poštovanje „principa jedne Kine“, odnosno stava Pekinga da obje strane Tajvanskog moreuza pripadaju jednoj državi.
Svi Kinezi, uključujući i one na Tajvanu, trebalo bi da udruže snage u suprotstavljanju „separatističkim“ snagama koje zagovaraju nezavisnost Tajvana i da rade na mirnom razvoju odnosa između dvije strane moreuza, dodao je Si.
Iako nije pomenuo upotrebu sile, koje se Kina nikada nije odrekla kao mogućnosti u odnosu na Tajvan, kineska vojska svakodnevno djeluje u blizini ostrva i proširuje svoje prisustvo dublje u Pacifik, podsjeća Rojters.
Tajvansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je registrovalo 29 kineskih vojnih letjelica, uključujući borbene avione J-16 i dronove, koje su od četvrtka, zajedno sa kineskim ratnim brodovima, učestvovale u „zajedničkoj patroli borbene gotovosti“ oko Tajvana.
Tajvan pozvao građane da izbjegavaju kineske događaje
Sijev govor održan je sedmicu uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu, tehnološkom centru na jugu Kine, gdje bi ponovo trebalo da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, kao i nešto više od dvije sedmice prije važnih lokalnih izbora na Tajvanu.
Prošlog mjeseca tajvanske vlasti pozvale su građane da izbjegavaju sve događaje koje Kina organizuje povodom godišnjice rođenja Sun Jat Sena, navodeći da Peking ima iskrivljen pogled na njega i njegovo nasljeđe.
Peking smatra Suna velikim nacionalnim herojem i patriotom, kao i pretečom komunističke revolucije 1949. godine, nakon koje je poražena vlada Republike Kine bila primorana da se povuče na Tajvan, gdje se i danas nalazi.
Si je rekao da je Sun bio veliki nacionalni heroj, veliki patriota i „veliki pionir kineske demokratske revolucije“.
„Gospodin Sun Jat Sen dosljedno se zalagao za jedinstvo zemlje i solidarnost nacije i odlučno se protivio svim riječima i postupcima koji dijele zemlju ili narod“, dodao je.
„Otac nacije“
Na Tajvanu se Sun zvanično smatra „ocem nacije“, a njegov portret nalazi se u predsjedničkoj kancelariji, iako njegova politička filozofija, poznata kao „Tri narodna principa“, više nije obavezno štivo za učenike.
Dok tajvanski predsjednik Laj Čing-te i njegova vladajuća Demokratska progresivna partija zagovaraju poseban identitet Tajvana u odnosu na Kinu, istovremeno zauzimaju oštriji stav prema Pekingu kada je riječ o ulozi Republike Kine.
Tajvan je posebno nezadovoljan nastojanjima Pekinga da sebi pripiše zasluge za pobjedu u Drugom svjetskom ratu, ističući da se upravo vlada Republike Kine borila na strani saveznika, budući da Narodna Republika Kina u to vrijeme nije ni postojala.
Kina Laja naziva „separatistom“ i odbija razgovore s njim. Laj, s druge strane, poručuje da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
