Kalif smrti i užasa

Predsjednik SAD saopštio da je lider Islamske države Abu Bakr al Bagdadi ubijen u američkoj akciji na sjeverozapadu Sirije
6341 pregleda 11 komentar(a)
Bagdadi prilikom prvog javnog pojavljivanja u Mosulu u julu 2014. godine, Foto: Reuters
Bagdadi prilikom prvog javnog pojavljivanja u Mosulu u julu 2014. godine, Foto: Reuters

Abu Bakr al Bagdadi, irački džihadista koji se iz potpune anonimnosti proglasio „kalifom“ svih muslimana i liderom Islamske države, stradao je u napadu američkih specijalnih snaga na sjeverozapadu Sirije.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp kazao je u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće da se Bagdadi ubio tokom napada aktivirajući samoubilački prsluk.

Bagadadi je dugo bio meta američkih i regionalnih bezbjednosnih snaga koje su pokušavale da eliminišu Islamsku državu, čak i nakon što su osvojile većinu teritorije koja je nekada bila pod kontrolom grupe, podsjeća Rojters.

Islamska država ili kalifat koji je Bagdadi proglasio u julu 2014. godine na teritoriji Iraka i Sirije bila je ozloglašena po zločinima protiv vjerskih manjina i napadima na pet kontinenata u ime verzije fanatičnog islama koji plaši mejnstrim muslimane.

Genocid nad Jazidima, pripadnicima jedne od najstarijih religija na Bliskom istoku ilustruje brutalnost Bagdadijeve vladavine. Hiljade muškaraca su masakrirane na sjeveroistoku Iraka, a žene su ubijene ili primorane da budu seksualne robinje. Pripadnici drugih vjerskih takođe su bile žrtve seksualnog ropstva, masakara i progona.

Islamska država je takođe izazvala međunarodno zgražavanje obezglavljivanjem talaca iz države poput SAD, Britanije i Japana.

Islamska država
ID je na vrhuncu moći pogubila hiljade pripadnika vjerskih manjina(Foto: Trbimg.com)

U jednom stravičnom zločinu, ekstremisti su zarobljenog jordanskog pilota živog spalili u kavezu. Otac pilota, Safi al Kasaesbeh kazao je za Rojters da mu je laknulo nakon vijesto o Bagdadijevoj smrti.

„Ponosan sam i srećan nakon što sam čuo za smrt Bagdadija, tog pokvarenog čovjeka, insekta, virus koji se proširio kroz tijelo ne samo arapskog naroda već muslimanske nacije, koji je izobličio sliku o muslimanima i islamu“, kazao je on.

Sjedinjene Države su Bagdadija u oktobru 2011. zvanično označile kao „teroristu“ i ponudile nagradu od 10 miliona dolara za informaciju koja bi dovela do njegovog hapšenja. Ta suma je 2017. porasla na 25 miliona dolara, što je isti iznos kao za lidera Al Kaide Osamu bin Ladena i njegovog nasljednika Ajmana al Zavahrija.

U američkim vazdušnim napadima ranije je ubijena većina Bagdadijevih komandanata, uključujući Abu Omara al Šišanija, Abu Muslima al Turkanija, Abu Alija al Anbarija, Abu Sajafa i portparola grupe Abu Muhameda al Adnanija. Hiljade njegovih boraca su takođe ubijene ili zarobljene.

Bagdadi je rođen kao Ibrahim Avad al Badri 1971. godine u Tobčiju, siromašnoj oblasti blizu grada Samare, sjeverno od iračke prijestonice Bagdada, čije je ime kasnije uzeo. U njegovoj porodici bilo je propovjednika ultra konzervativne selafijske škole sunitskog islama, koja mnoge ogranke islama smatra jeretičkim a druge religije neprihvatljivim. U djetinstvu mu je nadimak bio „vjernik” jer se pridržavao strogih islamskih propisa i kritkovao one koji to ne čine.

Selafijskoj džihadističkoj pobuni se pridružio 2003, iste godine kada su SAD napale Irak, i tada su ga Amerikanci zarobili. Pustili su ga godinu kasnije, smatrajući da je on civilni agitator a ne vojna ekstremistička prijetnja, navodi Rojters.

Pažnju svjetske javnosti privukao je tek u julu 2014. godine kada se tokom molitve petkom obratio iz srednjovjekovne džamije Al Nuri u Mosulu i najavio obnovu kalifata.

„Bog nam je naredio da se borimo protiv njegovih neprijatelja“, kazao je on tom prilikom, a na snimku je predstavljen kao „Kalif Ibrahim, zapovjedniki vjernika“.

Hiljade dobrovoljaca iz svih djelova svijeta su pohrlile u Irak i Siriju kako bi postali „džund al kalifa“, vojnici kalifata i pridružili mu se u borbi protiv šiitske iračke vlade i njenih američkih i zapadnih saveznika.

Na vrhuncu moći 2016. godine, Islamska država je vladala milionima ljudi na teritoriji koja se prostirala od sjeverne Sirije preko gradova i sela duž dolina rijeka Tigar i Eufrat do predgrađa Bagdada.

Grupa je preuzela odgovornost za napade u desetinama gradova, uključujući Pariz, Nicu, Orlando, Mančester, London, Berlin, kao i u Turskoj, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Egiptu. U Iraku, ID je izvela desetine napada u dominantno šiitskim oblastima. U napadu kamionom bombom u julu 2016. godine stradalo je više od 324 osobe u Bagdadu, što je najsmrtonosniji napad od američke invazije na Irak 2003.

Grupa je takođe sprovela mnoge bombaške napade na sjeveroistoku Sirije, koji je bio pod kontrolom kurdskih snaga koje su podržavale SAD.

Većina Bagdadijevih govora je distribuirana u vidu audio–snimaka, što je odgovaralo njegovom tajanstvenom i opreznom karakteru zahvaljujući kojem je i uspio da izbjegne nadzor i vazdušne napade u kojima je stradalo više od 40 njegovih komandanata. Njegova opreznost je kombinovana sa nemilosrdnošću budući da je eliminisao protivnike i bivše saveznike, među kojima je bilo i selafijskih džihadista. Vodio je rat sa sirijskim ogrankom Al Kaide, Nusra frontom, raskinuvši veze sa globalnim liderom te mreže Al Zavahrijem 2013. godine.

Međutim, do trenutka njegove smrti, njegova i vladavina ID je bila u žestokom padu.

Sa porazom Islamske države u uporištu Mosulu, koji je proglasio prijestonicom kalifata, grupa je 2017. izgubila svu teritoriju koju je nekada kontrolisala u Iraku.

U Siriji, ID je izgubila Raku, drugu prijestonicu i centar operacija, a ranije ove godine zadnji komad teritorije izgubila je u Siriji kada su kurdske snage uz podršku SAD zauzele Baguz.

Mada je uništenje kvazi države koju je Bagdadi izgradio praktično onemogućilo grupi da regrutuje nove pripadnike i lišilo je logističke baze iz koje je mogla da obučava borce i planira koordinisane napade u inostranstvu, većina bezbjednosnih eksperata vjeruje da Islamska država ostaje prijetnja kroz tajne operacije i napade. Kako navodi Rojters, vjeruje se da Islamska država ima ćelije spavača širom svijeta, a pojedini borci djeluju iz sjenke u sirijskim pustinjama i iračkim gradovima i dalje sprovodeći napade.

U posljednjoj audio–poruci, u septembru, Bagdadi je kazao da se operacije sprovode na dnevnoj bazi i pozvao je sljedbenike da oslobode žene zarobljene u Iraku i Siriji zbog njihovih navodnih veza sa grupom.

„Najgora i najvažnija stvar, o vojnici kalifata, jesu zatvori, zatvori. Vaša braća i sestre, dajte sve od sebe da ih oslobodite i srušite zidove koji ih sputavaju“, kazao je Bagdadi. Međutim, gubitak teritorije u Iraku i Siriji lišio ga je titule kalifa i pretvorio u bjegunca u pustinjskoj graničnoj oblasti između te dvije zemlje.

Bio je prinuđen da prerušen putuje običnim automobilima ili kamionima od jednog skloništa do drugog, uz vozača i dvojicu tjelohranitelja.

Taj region je bio poznata teritorija za njegove ljude. To je bilo uporište sunitske pobune protiv američkih snaga u Iraku a zatim šiitske vlade koja je preuzela kontrolu nad zemljom.

Plašeći se od atentata ili izdaje, nije mogao da koristi telefone i vjerovao je samo nekolicini kurira preko kojih je komunicirao sa dvojicom glavnih iračkih saradnika, Ijadom al Obaidijem, svojim ministrom odbrane, i Ajadom al Džumailijem, svojim šefom bezbjednosti.

Oni dvojica su bili među vodećim kandidatima za njegovog nasljednika, ali je Džumaili ubijen u aprilu 2017, a lokacija Obaidija je nepoznata.

U svakom slučaju, kako navodi Rojters, izvjesno je da će unutar Islamske države sada nastati žestoka borba oko toga ko će naslijediti Bagdadija.

Tramp: Umro je plačući i vrišteći

Abu Bakr al Bagdadi, umro je „jecajući i plačući“ u napadu američkih specijalnih snaga na sjeverozapadu Sirije, kazao je juče Tramp proglasivši veliku pobjedu nad džihadističkom grupom.

Bagdadi se ubio tokom napada nakon što je detonirao samoubilački pojas pošto je pobjegao u tunel iz kojeg nije mogao da izađe, kazao je Tramp u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće. Petnaest minuta nakon smrti identifikovan je na osnovu DNK testa.

Tramp je rekao da je operacija u kojoj je ubijen Bagdadi značajnija od one u kojoj je ubijen Osama bin Laden 2011. godine tokom mandata Baraka Obame. „Ubistvo Bin Ladena je bilo krupna stvar, ali od ovoga ne može krupnije. On je bio najgori od svih“, kazao je Tramp.

„Bio je bolestan i izopačen čovjek i sada ga više nema“, kazao je Tramp dodajući da je hvatanje ili ubistvo Bagdadija bio najveći prioritet njegove administracije.

Tramp je kazao da su „mnogi“ Bagdadijevi ljudi ubijeni u napadu i dodao da je aktivirajući samoubilački pojas, Bagdadi takođe usmrtio i troje svoje djece. Američke snage nijesu pretrpile gubitke, kazao je Tramp i zahvalio Rusiji, Turskoj, Siriji i Iraku na podršci.

„Bandit koji se toliko trudio da zastrašuje druge posljednje trenutke je proveo u strahu, panici i užasu, užasnut od američkih snaga koje su dolazile po njega“, kazao je Tramp.

„Došao je do kraja tunela dok su ga naši psi jurili. Aktivirao je prsluk, ubivši sebe i troje svoje djece. Njegovo tijelo je unakaženo od eksplozije. Tunel se obrušio na njega“, dodao je Tramp. „Umro je... jecajući, plačući i vrišteći“, kazao je predsjednik SAD. Iračka vojska je saopštila da su njihove obavještajne službe locirale Bagdadija i proslijedile tu informaciju SAD.

Donald Tramp
Ubistvo Bagdadija važnije od ubistva Bin Ladena: Tramp(Foto: Reuters)

Tramp je kazao da je osam helikoptera sa pripadnicima specijalnih snaga stiglo u utvrđenje gdje se skrivao Bagdadi. Tu ih je dočekala paljba prije nego što su se probili postavivši eksploziv na zid da bi izbjegli vrata koja su bila minirana. Američke snage su provele oko dva sata u utvrđenju, kazao je Tramp, dodajući, da su došle do „osjetljivih informacija“ u vezi sa ID.

Rusija se „ponašala sjajno“ otvorivši vazdušni prostor koji je pod njenom kontrolom a kurdski saveznici su pružili korisne informacije, tvrdi Tramp.

Međutim, rusko ministarstvo odbrane juče je saopštilo da nije upoznato da su na bilo koji način pomogli američkim snagama.

Tramp je kazao da je cijelu operaciju pratio iz Bijele kuće sa potpredsjednikom Majkom Pensom, sekretarom odbrane Markom Esperom i vojnim šefovima. Dodao je da Rusija nije bila upoznata sa prirodom američke misije.

Bonus video: