Rusko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da se nada da američki plan za raspoređivanje tenkova i teškog naoružanja u NATO članicama na granici sa Rusijom neće biti sproveden.
"Nadamo se da će razum prevagnuti i da će biti spriječeno da situacija u Evropi zapadne u novi vojni sukob koji bi mogao imati opasne posljedice”, navodi se u saopštenju ministarstva.
Ranije danas jedan ruski odbrambeni zvaničnik je kazao da bi plan Vašingtona predstavljao najagresivniji čin SAD od Hladnog rata, i da bi Moskva na to odgovorila nagomilavanjem svojih snaga.
SAD su ponudile da rasporede svoju vojnu opremu na teritoriji članica alijanse u istočnoj Evropi kako bi umirile vlade zemalja zabrinutih da bi nakon konflikta u Ukrajini one mogle biti nova meta Kremlja, prenijela je agencija Rojters.
Poljska i baltičke države, gdje zvaničnici privatno govore da ih frustrira što NATO nije preduzeo konkretnije korake prema Rusiji, pozdravile su odluku Vašingtona. Međutim, druge zemlje u regionu su opreznije plašeći da se bi se mogle naći između dvije vatre u novoj trci u naoružavanju između Rusije i SAD.
"Ukoliko se teško američko naoružanje, uključujući tenkove, artiljeriju i ostalu opremu zaista pojavi u zemljama istočne Evrope i na Baltiku, to bi bio najagresivniji korak Pentagona i NATO-a od Hladnog rata", kazao je zvaničnik ruskog ministarstva odbrane general Juri Jakubov.
"Rusija neće imati izbora osim da nagomila svoje snage i resurse na zapadnom strateškom frontu“, prenijela je agencija Interfaks njegovu izjavu.
On je, takođe, rekao da bi Rusija najvjerovatnije ubrzala raspoređivanja Iskander projektila u Kaljiningrad, rusku enklavu na granici sa Poljskom i Litvanijom, i da bi pojačala ruske snage u Bjelorusiji.
Pentagon je juče saopštio da razmatra plan, a američki zvaničnici su ranije kazali da njihov predlog podrazumijeva raspoređivanje naoružanja dovoljnog za 150 vojnika u svakoj od tri baltičke države: Litvaniji, Letoniji i Estoniji. Dovoljno naoružanja za četu, a možda čak i bataljon, ili za oko 750 vojnika, bilo bi takođe raspoređeno u Poljskoj, Rumuniji, Bugarskoj i moguće Mađarskoj.
Zamisao je da u slučaju napada na istočnu granicu NATO-a, SAD mogu brzo da rasporede vojnike koji bi koristili tu opremu, što bi uštedjelo nedjelje ili čak mjesece neophodne za transport konvoja sa opremom preko Evrope.
Plan Vašingtona bi mogao izazvati tenzije unutar NATO-a
Američki predlog bi mogao izazvati tenzije unutar NATO-a, budući da se alijansa često bori kako bi udovoljila ratobornijim članicama poput Poljske i Litvanije pored drugih članica koje po svaku cijenu žele da izbjegnu vojni spor sa Rusijom.
Od kako je Rusija prisvojila Krim i od pobune proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, Poljska i baltičke zemlje – koje su nekada bile pod ruskom okupacijom – zalažu se za oštriju reakciju NATO.
Međutim, predlog za stalno prisustvo NATO snaga u istočnoj Evropi blokirale su Njemačke i druge članice alijanse. Umjesto toga NATO je intenzivirao vježbe, rotirao trupe u regionu i na sjeverozapadu Poljske postavio sjedište komande snaga za brza dejstva.
Izvori bliski vladi u Poljskoj, i drugim državama u regionu, kazali su za Rojters da su zbog ovakve reakcije alijanse postali svjesni da se ne mogu osloniti na NATO, i da u slučaju napada računaju da će im u pomoć priteći američka vojska.
Nova inicijativa bi međutim mogla primorati neke bivše članice Varšavskog pakta koje su sada u NATO-u da prave neugodne izbore.
Bugarska i Mađarska, na primjer, obje tvrde da su posvećene alijansi, ali su zadržale bliske kulturološke i trgovačke veze sa Moskvom, i moguće je da ne žele da ugroze te veze dozvolivšu da na njihovoj teritoriji bude raspoređeno američko naoružanje.
Bonus video:
