Tunberg: Ukrali ste mi snove i djetinstvo

Na samitu u Njujorku učestvuje više od 60 svjetskih lidera
8549 pregleda 8 komentar(a)
Greta Tunberg gleda Donalda Trampa dok dolazi na samit o klimi, Foto: Reuters
Greta Tunberg gleda Donalda Trampa dok dolazi na samit o klimi, Foto: Reuters
Ažurirano: 23.09.2019. 23:24h

Mlada švedska aktivistkinja Greta Tunberg danas je otvorila UN samit o klimi ljutitom osudom svjetskih lidera zbog toga što nijesu preduzeli oštre mjere protiv klimatskih promjena i upitala ih: „Kako se usuđujete”.

Nekoliko dana nakon što su milioni mladih ljudi izašli na ulice širom svijeta zahtijevajući hitnu akciju protiv klimatskih promjena, svjetski lideri su se okupili na godišnjoj Generalnoj skupštini UN kako bi pružili novi zamah posustalim naporima za smanjenje emisija štetnih gasova.

Vidno uzbuđena 16-godišnja Tunberg kazala je na otvaranju samita da su generacije koje su najviše zagađivale ostavile teret njoj i njenoj generaciji sa ekstremnim posljedicama klimatskih promjena,

„Ovo je sve pogrešno. Ne bi trebalo da sam ovdje. Trebalo bi da sam u školi na drugoj strani okeana, a ipak svi vi dolazite kod nas mladih tražeći nadu. Kako se usuđujete”, kazala je švedska tinejdžerka, dok joj je glas podrhtavao.

„Ukrali ste mi snove i djetinstvo praznim riječima”, kazala je Tunbergova, dodajući da planovi koje će lideri predstaviti neće biti dovoljni da odgovore na brzinu kojom se planeta zagrijava.

Tunbergova je podstakla novi talas aktivizma protiv klimatskih promjena kroz njene skolske štrajkove i proteste ispred švedskog parlamenta.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je uoči Generalne skupštine upozorio vlade da će morati da ponude akcione planove kako bi se kvalifikovali da govore na samitu, čiji je cilj jačanje Pariskog sporazuma iz 2015 za borbu rpotiv klimatskih promjena.

U uvodnom govoru on je pokušao da ukaže na hitnost problema klimatskih promjena i prozvao industriju fosilnih goriva.

„Priroda je ljuta. Mi se zavaravamo ako mislimo da možemo prevariti prirodu, jer priroda uvijek uzvraća udarac, a širom svijeta priroda uzvraća svom silinom”, kazao je Gutereš. „Za sve postoji cijena. Najviše se plaća ako ne činite ništa. Najveća cijena je održavanje izumiruće industrije fosilnih goriva, izgradnja sve više i više termoelektrana, i poricanje očiglednog: da smo u dubokoj klimatskoj rupi, a da bismo izašli iz nje prvo moramo prestati da se ukopavamo”, kazao je on.

Predsjednica Maršalskih Ostrva Hilda Hajn kazala je da će tražiti odobrenje parlamenta da proglasi klimatsku krizu u njenoj zemlji koja se već bori sa porastom nivoa mora. Ona je rekla da će se njena zemlja sa Novim Zelandom, Švedskom, Norveškom, Danskom i drugim članicama bloka „visokih ambicija” obavezati da do 2050. godine nivo emisija štetnih gasova u njihovim zemljama bude na nuli.

Preko 60 svjetskih lidera i direktora energetskih i finansijskih kompanija bi trebalo da govore tokom samita i najave klimatske finansijske mjere i odustajanje od energije iz termoelektrana.

Sa klimatskim posljedicama kao što su ekstremne veremenske prilike i porast nivoa mora mnogo brže nego što se očekivalo, naučnici tvrde da se kriza intenzivirala od kako je potpisan Pariski sporazum.

Sporazum ulazi u ključnu fazu uimplementacije sljedeće godine nakon nove runde pregovora u Čileu u decembru. Obećanja data u okviru sporazuma nijesu ni blizu da spriječe katastrofalno zaqrijavanje, tvrde naučnici, a emisije štetnih gasova su prošle godine bile rekordno visoke.

Aktivisti za borbu protiv klimatskih promjena blokirali su juče saobraćaj blizu Bijele kuće u Vašingtonu
Aktivisti za borbu protiv klimatskih promjena blokirali su juče saobraćaj blizu Bijele kuće u Vašingtonu(Foto: Reuters)

Tokom prošle godine Gutereš je pozivao na zabranu izgradnje termoelektrana nakon 2020. i tražio od zemalja da naprave planove kako da postignu karbonsku neutralnost do 2050.

Mada su pojedine države ostvarile napredak, neki od najvećih zagađivača zaostaju iako su šumski požari, talasi vrućine i rekordne temperature pružile zvid u razaranja koja predviđa topliji svijet.

Papa Franjo juče je u poruci, koja je emitovana na konferenciji, pozvao na iskrenost, odgovornost i hrabrost u suočavanju da „jednim od najozbiljnijih i najopasnijih fenomena našeg vremena”.

Tramp na samitu proveo 14 minuta

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp, čovjek koji ne vjeruje u klimatske promjene i koji je poništio svaku veću američku regulativu namijenjenu brobi protiv klimatskih promjena, juče se na kratko pojavio u publici za vrijeme samita zajedno sa potpredsjednikom Majkom Pensom i državnim sekretarom Majkom Pompeom.

Tramp je došao upravo kada je na binu izlazio indijski premijer Narendra Modi, a zatim je ostao kako bi čuo govor njemačke kancelarke Angele Merkel. Očekivalo se da Tramp uopšte ne dođe na samit, ali je iz Bijele kuće juče saopšteno da bi se on mogao pojaviti.

Merkel je u govoru naglasila potrebu da države sarađuju i „slijede savjete nauke” o klimatskim promjenama, rekavši da nema sumnje da su ljudi odgovorni za to. „Postoje ljudi koji su aktivni i koji demonstriraju, vrše pritisak na nas, ali postoje i skpetici i dužnost je svake vlade da uključi sve nas. Njemačka se sa tim zadatkom suočava mjerama koje smo dogovorili u petak”, kazala je Merkel. Njemačka će udvostručiti doprinos fondu UN za podršku manje razvijenim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena sa dvije na četiri milijarde eura, kazala je njemačka kancelarka.

Američki predsjednik je otišao odmah nakon govora Merkelove, a na samitu je proveo ukupno 14 minuta prije nego što je otišao na događaj o vjerskim slobodama.

Bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, koji je specijalni izaslanik UN o klimatskoj akciji, prozvao je Trampa zbog iznenadnog pojavljivanja. „Nadam se da će vam naše priče biti od pomoći dok budete formulisali klimatsku politiku”, kazao je Blumberg uz smijeh prisutnih.

Bonus video: