U poslednjih 50 godina nestalo više od polovine šuma - Vijesti.me
"MORAMO SAČUVATI ŠUME I SVIJET OKO NJIH"

U poslednjih 50 godina nestalo više od polovine šuma

Značajno je istaći, tvrde iz WWF-a, da na svjetskom nivou znamo relativno malo o stvarnim promjenama kod vrsta koje žive u našim šumama

Prokletije (Ilustracija)
Prokletije (Ilustracija) (Foto: Amil Ibrahimagić)

Prva globalna procjena šumskog biodiverziteta “Ispod krošnji” pokazuje da se površina šumskih staništa, koja su bila predmet ovog monitoringa, za posljednjih 50 godina smanjila za više od polovinu – 53 odsto od 1970.
Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu ugroženih vrsta (WWF) stavlja akcenat na mnoštvu opasnosti koje prijete šumskim vrstama, i pokazuje da su ljudske aktivnosti prvenstveni uzrok nestajanja i degradiranja stanšta, odnosno ljudi su uzrok u 60 odsto opasnosti po šume i šumske vrste. Smanjenje je najuočljivije u tropskim šumama, kao što su prašume u Amazoniji.

Izvještaj pokazuje da šume, dom više od polovine živog svijeta nastanjenog na zemlji i jedan od najvažnijih odvoda ugljen dioksida, važni su za zdravlje planete. Šumski živi svijet, za uzvrat, vitalna su za održavanje zdravlja šuma i produktivnosti. Ove esencijalne operacije uključuju oprašivanje, osipanje sjemena i druge ključne uloge koje utiču na prirodnu regeneraciju i skladištenje ugljen-dioksida. Ako želimo da preokrenemo smanjenje biodiverziteta širom svijeta i izbjegnemo klimatsku krizu, moramo sačuvati šume i živi svijet u njima.

WWF je zato pozvao sve svjetske lidere da proglase planetarno vanredno stanje i obezbijede sprovođenje Novog sporazuma između prirode i ljudi do 2020. godine kako bi zaustavili klimatski slom, sačuvali preostala prirodna prostranstva na našoj planete, i učinili naš model potrošnje i proizvodnje održivijim. Zaštita i obnova prirode mora biti suštinski cilj ovog sporazuma.

“Šume su kompleksni sistemi koji zavise od živog svijeta koji ževe u njemu i održavaju ih zdravim, a ubrzani pad živog svijeta u šumama je gorući alarm. Šume ne samo da su blaženi čuvar života na zemlji, već su i najveći prirodni saveznik u borbi protiv klimatskog sloma. A gubimo ih zbog nas. Potrebno je da globalni lideri odmah pokrenu akciju kako bi očuvali i obnovili prirodu i naše šume održale u stojećem položaju”, saopštio je šef WWF-a za svjetske šume Vil Boldvin-Kantelo.

Značajno je istaći, tvrde iz WWF-a, da na svjetskom nivou znamo relativno malo o stvarnim promjenama kod vrsta koje žive u našim šumama. Indeks života u šumama, koji je razvio WWF, fokusiran je na živa bića čiji opastanak u potpunosti zavise od šuma. Ovaj indikator pruža precizan pokazatelj zdravlja šumskih ekosistema. Svjetski monitornig centar za konzervaciju životne sredine (UNEP-WCMC), koji radi u okviru Ujedinjenih nacija (UN), učestvovao je u analizi I modelovanju ovog izvještaja zajedno sa Zoološkim udruženjem iz Londona (ZSL). Indeks života u šumama pokazuje da je značajno smanjena populacija ptica, sisara, vodozemaca i gmizavaca, nastanjenih u šumama. Smanjene su u prosjeku od 53 procenta između 1970. i 2014. godine – najskorije godine za koju su dostupni podaci. Većina ovog smanjenja se pojavljuje u tropskim predjelima, gdje I postoji najviše živog svijeta.

“Prvi korak ka zaštiti ugroženog živog svijeta je razumijevanje trendova u njihovim populacijama i šta izaziva njihovo smanjenje. Fokusiranjem na naš ukorijenjeni Index života na planeti kako bi stvorili novi indikator za šumske vrste, možemo pogledati i ispod krošnji kako bi vidjeli kako blijedi živi svijet u tim šumama. Naša analiza radi samo to i pokazuje da se smanjuje broj mnogih životinjskih vrsta koje svoje živote potpuno oslanjaju na šume. Koristeći novi indikator, možemo nastaviti praćenje šumskog života i mjeriti progres prema ciljevima koje propisuju međunarodni sporazumi”, saopštila je naučnica za konzervaciju i autorka izvještaja Lois Mekrae.

Indeks života u šumama, takođe, posebno pokrivaju podatke o prašumama – globalno najviše korišćen indikator – bio je tačan pokazatelj zdravlja živog svijeta ispod krošnji. Istraživanje takođe pokazuje da iako su za obnovu prirode od velike važnosti borba protiv nestajanja šuma i borba za povećanje šumskog pokrivača, samo ovi koraci nijesu dovoljni.


Vidi sve komentare