Vlada je pripremila predlog zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod transakcija po osnovu platnih kartica, kojim će te naknade biti smanjene na 0,2 procenta za transakcije s debitnim i na 0,3 odsto za transakcije s kreditnim karticama.
Ovim zakonom bi se prvi put na cjelovit način uredilo poslovanje s platnim karticama u Crnoj Gori.
Međubankarske naknade (interchange fees), koje su osnovni pokretač visokih troškova vezanih za kartične transakcije, banka prihvatilac, odnosno ona koja kod trgovca postavlja POS terminal, plaća banci koja je izdala karticu za svaku platnu transakciju izvršenu upotrebom kartice.
Banka prihvatilac ove naknade prevaljuje na trgovca i time one utiču i na visinu naknade koju trgovac plaća za korišćenje POS terminala. Trgovac dalje ove naknade ugrađuje u cijenu robe i usluga, što osjete i potrošači.
Bolje za potrošače
Predlogom zakona međubankarske naknade ograničavaju se na nivo na kome su u zemljama EU, a ostavljen je prelazni period za njegovu primjenu od dvije godine, odnosno do 2022. godine.
“Analiza visine međubankarskih naknada, koju je sprovela Centralna banka (CBCG) u avgustu 2018. godine, pokazala je veliku razliku u visini ovih naknada kod pojedinih banaka od 0,3 do 2,6 odsto. Postojeća razlika u međubankarskim naknadama i njihova visina imaju negativan uticaj kako na potrošače, tako i na primaoce plaćanja i sprečava inovacije. Uz to, do sada, potrošači često nijesu bili upoznati sa naknadama koje primaoci plaćanja plaćaju za platnu karticu kojom se koriste. Postoji niz stimulativnih postupaka koje primjenjuju izdavaoci (bonusi, popusti) koji mogu potrošača usmjeriti na upotrebu određene platne kartice, o kojima potrošači uopšte nijesu informisani”, navodi se u obrazloženju predlogu zakona, koji predstavlja usklađivanje sa evropskim pravilima i čeka se da ga Skupština usvoji.
Promjene za trgovačke naknade
Predlog zakona donosi i pravilo o razdvajanju naknada, prema kome su banke prihvatioci dužne da, umjesto zbirnih naknada za sve kartice, trgovcima ponude trgovačke naknade pojedinačno za različite brendove i različite vrste kartica, koje se na tržištu znatno razlikuju. Uz to, banke prihvatioci će biti obavezane da trgovcima nakon izvršenih transakcija dostave informacije o naplaćenoj trgovačkoj naknadi i to s posebno prikazanim troškovima međubankarske naknade i naknada kartičnog sistema. Na osnovu toga, trgovci će moći će da se upoznaju s tim koje kartice im stvaraju veće troškove, a imaće mogućnost da analiziraju raspoložive podatke i iskoriste ih za pregovore s bankom o snižavanju trgovačke naknade.
Iz CBCG su kazali da će u posljednjem kvartalu (oktobar, novembar, decembar) uraditi novu analizu o kretanjima ovih naknada kod banaka.
“Posljednja raspoloživa analiza je iz 2018. godine kada je napravljen prvi draft predloga zakona. Analiza planirana za drugi kvartal ove godine je odložena za posljednji kvartal zbog efekata kovid-19 na reprioretizaciju operativnih zadataka CBCG”, saopštili su iz CBCG.
U vrhovnoj monetarnoj instituciji su kazali da nemaju podatke koji se odnose na prihode koje su banke ostvarile po osnovu međubankarskih naknada. CBCG raspolaže podacima o ukupnim prihodima naknada banaka. Prema podacima sa kraja avgusta, došlo je do značajnog smanjenja prihoda od naknada i provizija banaka na nivou sistema sa 55,9 miliona eura na 44,8 miliona eura, što predstavlja pad od 19,8 odsto.
Kontrolu poslovanja u skladu sa ovim zakonom radila bi CBCG. Tokom javne rasprave o predlogu ovog zakona u 2018. godini, banke su tražile da se njegova primjena privremeno odloži do ove godine i do dana stupanja Crne Gore u EU. Zahtjev su pravdale time da revidiraju svoje finansijske planove u narednim godinama i da definišu novu strategiju poslovanja s platnim karticama.
CBCG: Nižim naknadama do jeftinijih roba i usluga
Iz CBCG su kazali da će primjena ovog zakona omogućiti snažniju tržišnu utakmicu smanjenjem troškova prihvatanja platnih kartica, povećanjem transparentnosti i konkurentnosti na tržištu, obezbjediti veću zaštitu interesa korisnika platnih kartica (potrošača i trgovaca), podstaći dalji rast bezgotovinskih plaćanja.
“Ograničavanje visine međubankarskih naknada dovešće do nižih trgovačkih naknada, a zatim indirektno i do snižavanja cijena za potrošače. Ovo iz razloga što će se, kroz nižu naknadu koju će plaćati primaoci plaćanja (trgovci) i smanjenje troškova poslovanja, stvoriti uslovi i prostor za niže cijene roba i usluga. Uz to, tretiraće se pitanje trenutno prisutnih različitih međubankarskih naknada na osnovu platnih kartica”, istakli su u CBCG.
Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da će se obezbijediti transparentnost i uporedivost naknada koje primaoci plaćanja plaćaju za platnu karticu koju koriste, jer do sada potrošači nijesu bili upoznati sa međubankarskim naknadama.
“Takođe, obezbijediće se informisanost potrošača o nizu stimulativnih postupaka koje primjenjuju izdavaoci (bonusi, popusti), koji mogu potrošača usmjeriti na upotrebu određene platne kartice, a o kojima potrošači uopšte nijesu informisani”, naglasili su u CBCG.
Bonus video:
